Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Dragutin Lerman – pustolov i istraživač

Već s 15 godina postao pustolov; otišao je pješice u Hamburg, stigao do Londona i vratio se doma

 

Hrvati i njihovi potomci rasuti su po svijetu kao zvijezde po nebeskom svodu. Neki od njih vidljiviji su od drugih, kao i zvijezde, barem za neko vrijeme. Za vas sam prikupio crtice iz života onih koje sam tako rekavši „u hodu“ zapazio i o njima iz raznih izvora ponešto zabilježio. Poneke sam od njih i poznavao. A ovdje ih vi možete sve upoznati i vidjeti da u tom našem rodu i narodu ima stvarno nadarenih, radišnih i uspješnih pojedinaca diljem kugle zemaljske. Lijepo je (do)znati tko su ti naši sunarodnjaci i biti ponosan na njih. Svatko je od njih na svoj način obogatio svijet…

Među ovim kratkim životopisima pročitat ćete o ljudima vrlo različitih zvanja i iz raznih krajeva svijeta. Ali sve ih povezuju hrvatski korijeni. Svi su bili ponosni na ono što su ponijeli iz domovine ili naslijedili od svojih roditelja, djedova i baka – od domaćih jela i obiteljskih tradicija do hrvatske kulture općenito. Ali ima i još nešto što oni imaju zajedničko: prepoznali su svoje talente i imali životne ciljeve, te bili radišni, strpljivi i uporni u njihovu ostvarenju. Znali su da prirodna nadarenost nije dovoljna za velika postignuća. To je samo temelj na kojemu treba graditi, ustrajno radeći, ono što želimo u životu postići. Bili oni znanstvenici, glumci, pjevači, športaši… njihova je zvijezda zasjala i postala vidljiva jer su „brusili“ sami sebe, i to uz velike napore i žrtve.

(Ante Čuvalo, Hrvati u svijetu – 101 životopis za školarce (i roditelje), CroLibertas Publishers, 2017.)

Istraživač

Biti istraživač nepoznatog (nama) svijeta može se biti iz različitih razloga: bogatstvo, znanost, znatiželja, avanturizam… Čovjek o kojem ću s vama podijeliti nekoliko riječi nije pošao u „Novi svijet“, kamo su mnogi Hrvati (i drugi) tada išli, nego u Afriku. Vjerojatno mu je ona bila čarobnija i pustolovnija nego američki rudnici ili gradovi puni dima i tvornica.

Dragutin Lerman rođen je u Požegi 24. kolovoza 1863. u obitelji od šesnaestero djece! Kažu da je već s 15 godina postao pustolov; otišao je pješice u Hamburg, stigao do Londona i vratio se doma. Bila to istina ili ne, ipak nam priča govori da je bio nestašna duha i hrabar.

U školu je išao u rodnom mjestu i potom u Karlovcu. On i još jedan prijatelj Karlovčanin godine 1882. prijavili su se poći u Afriku s jednom belgijskom ekspedicijom, kojoj je, navodno, glavna svrha bila istraživati Afriku. Pokrovitelj tog pothvata bio je belgijski kralj Leopold II. kojemu nije bilo do stjecanja novog znanja o Africi, nego do materijalnih dobara koje je htio izvući iz afričkog prirodnog bogatstva. On je pod plaštem „humanizma“ i znanosti prisvojio i iskorištavao „Belgijski Kongo“ kao vlastiti posjed. Je li naš Dragutin imao spoznaja o kraljevim, odnosno belgijskim, imperijalističkim namjerama, nije nam poznato.

Mladi Lerman bio je velika pomoć istraživačkim skupinama jer je bio radišan, okretan i naučio je nekoliko domorodačkih jezika. Nažalost, njegov kolega Hrvat na prvoj je ekspediciji obolio i umro. Od godine 1882. do 1896. Dragutin je sudjelovao u četiri ekspedicije. Mnogi su ga hvalili da je bio najzaslužniji član tih belgijskih pothvata i jedno je vrijeme obnašao dužnost generalnog povjerenika za Istočni Kongo. Tijekom jedne od ekspedicija (1883.) otkrio je velike slapove na rijeci Kouilou (Kwilu, Kwila ili Kwil) i nazvao ih Slapovi Zrinski / Zrinski Chutes. Godine 1896. vratio se u rodnu Požegu, oženio se i postao ravnatelj lokalne banke.

Ali Lermanov život u domovini brzo se po povratku zakomplicirao. Nekako mu je sve pošlo „nizbrdo”, najviše kad mu je „prijatelj” i bankovni činovnik pokrao oveću svotu novca i pobjegao u Ameriku. To ga je zakopalo u dugove iz kojih se nije mogao izvući. Prečesto se događa da vas „prijatelji” napuste kad ste u nevolji! To se dogodilo i njemu, pa i žena se vratila bogatom ocu jer Dragutin nije mogao osigurati materijalnu stabilnost obitelji. On je nastojao izvući se iz te krize pa, kako je bio radišan, išao je i u Pariz raditi da bi vratio dugove i normalizirao život. Nije ni to puno pomoglo pa je stigao (1912.) u središnju Bosnu istraživati tamošnja rudna bogatstva, nadajući se da će ga sreća poslužiti te će i zlato pronaći. Umro je u Kreševu 12. lipnja 1918. godine.

Lerman, istraživač i sanjar, bio je cijenjen ne samo u Belgiji, nego i u Kreševu. Umro je među ljudima koji su ga voljeli i među njima je i pokopan. Njegovi životni zapisi objavljeni su u nekoliko knjiga, a etnografski materijali koje je na svojim putovanjima pribavio nalaze se u Etnografskom muzeju u Zagrebu i Gradskom muzeju u Požegi.

Dr. Ante Čuvalo, https://www.hkv.hr/hkvpedija/iseljenistvo/37331-hrvati-u-svijetu-dragutin-lerman.html

Povezani članci

Što pepeo priča

HF

U porođajnim mukama nastajala je Hrvatska dopunska škola u Švicarskoj

HF

Laži o hrvatskom narodu

HF

Uspješna Kathy Cepo

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...