Nakon ovakvoga rezultata arbitraže odluke hrvatskih sudova o Ivi Sanaderu u vezi s MOL-om padaju u vodu
PROBLEM NISU SAMO DVIJE MILIJARDE KUNA MOL-u! Troškovi bi mogli brutalno narasti, no u tomu Plenković vidi priliku: Kreće konačni obračun s Mostom!
Hrvatska je sada već davne 2017. na Arbitražnom sudu u Ženevi izgubila slučaj u kojem je pokušala osporiti dioničarski ugovor INA-e s mađarskim MOL-om, tvrdeći da je on sklopljen uz pomoć mita koje je tadašnji premijer Ivo Sanader dobio od Mađara. Nakon objave gubitka u arbitraži tada premijer u početku mandata Andrej Plenković na Badnjak je sazvao konferenciju za novinare, na kojoj je slavodobitno najavio da će Hrvatska od MOL-a otkupiti njihov udio u INA-i i vratiti najveću domaću naftnu kompaniju u hrvatske ruke.
To se nikada nije dogodilo. Kada je pak objavljeno da je arbitraža izgubljena, Mađari su objavili pojedine njezine dijelove navodeći da Hrvatska nije uspjela dokazati mito koje je Sanader navodno dobio od Mađara Zsolta Hernádija. Mediji su tada počeli objavljivati detalje iz arbitražne odluke iz koje se činilo da je inzistiranje na Sanaderovu primanju mita bilo potpuno promašeno i izvještačeno.
Išli u nepoznato
Sve je počelo kad je postupak pokrenuo MOL potkraj 2013., tvrdeći da Hrvatska nije poštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i dodataka. U prosincu iste godine međunarodna tijela prihvatila su slučaj, a početkom 2014. započela je procedura imenovanjem arbitara – Mađari su imenovali Williama Parka, profesora na bostonskom sveučilištu i arbitra u slučajevima prilagodbe cijene plina, a Hrvati Francuskinju Brigitte Stern, profesoricu međunarodnog prava na Sorboni, dok su se složili da predsjednik bude Franklin Berman, inače Britanac.
Hrvatska je već izgubila jednu arbitražu protiv MOL-a, onu u Švicarskoj pred Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), koju je pokrenula Vlada današnjeg predsjednika, a tada premijera Zorana Milanovića 2014. kao odgovor na MOL-ovu tužbu tražeći da se zbog koruptivnih radnji ponište prve izmjene i dopune ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-u i ugovora o plinskom poslovanju. Uz gubitak arbitraže, Hrvatska je izgubila i žalbu na tu odluku. Mađari su u tom postupku, završenom u prosincu 2016., “zaradili” 14,5 milijuna eura od Republike Hrvatske. Vlada je zato početkom ove godine odlučila pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrenuti reviziju te arbitražne odluke i zaustaviti mogući otkup MOL-ova udjela u INA-i jer smatra da su nastale nove okolnosti nakon što je Vrhovni sud RH potkraj listopada 2021. potvrdio presude u slučaju INA-MOL koje se odnose upravo na te sporne izmjene ugovora.
Tribunal na arbitražnom sudu u Washingtonu u ožujku ove godine napokon je službeno zatvorio proceduru u slučaju MOL – Hrvatska i Hrvatska se polako morala suočiti sa stvarnošću i pripremiti se za domino efekt koji će ta odluka sa sobom donijeti.
Sve je gotovo
Odluku o tome kako će završiti slučaj koji traje gotovo desetljeće i hoće li Hrvatska morati isplatiti odštetu Mađarskoj u potpunosti Tribunal je trebao objaviti do lipnja, no to se još nije dogodilo. U postupak se ušlo sa zahtjevom MOL-a da mu Hrvatska isplati odštetu od čak milijardu dolara, odnosno 6,5 milijardi kuna, no konačnu odluku o novčanoj odšteti donose arbitri. Država je tražila odgodu, no sve je i dalje obavijeno velom tajne i u javnosti vlada zavjet šutnje jer su kazne koje bi se morale plaćati zbog iznošenja informacija o odlukama oko arbitraže prije nego što sve bude gotovo ogromne.
No jedno je sigurno, ako se sve odigra prema vrlo izglednom scenariju, uskoro bi na naplatu trebale doći milijarde kuna koje prema izračunima nekih ekonomskih stručnjaka sa svim popratnim troškovima mogu prijeći 10 milijardi kuna. Na inflatorni udar, krizu uzrokovanu epidemiološkim mjerama koja je zapravo tek u povojima, posljedice sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, ali i na uvođenje, ova izgubljena arbitraža bit će nezamisliv šok za ekonomiju i posljedice će biti nesagledivih razmjera. Prate to sve dobro u Plenkovićevoj vladi jer su svjesni i političkih posljedica naplate arbitraže. Ipak, u HDZ-u smatraju da će sve ovo moći okrenuti u svoju korist te će svim silama udariti na svoj omiljeni kamenčić u cipeli – Most koji je pritiskao upravo na toj arbitraži te udarao po tadašnjem partneru i potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku. Podsjećamo, Karamarko je bio veliki protivnik arbitraže s MOL-om i tada su prema njemu krenule ozbiljne optužbe da je tajni agent mađarske tvrtke i da radi protiv interesa Hrvatske. U sve su se tada upleli današnja saborska zastupnica Dalija Orešković i famozno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
Što sada?
Iz Mosta doznajemo da se oni ne osjećaju odgovornima za izgubljenu arbitražu te tvrde da su uvijek radili u interesu hrvatskih građana. “Ja ne znam zašto bi to itko mislio. Ako prema nama krenu napadi putem Plenkovićevih medija, to će nam samo koristiti jer narod zna tko se bori za interese Hrvata, a tko podržava mito i korupciju bivšeg premijera Sanadera, popularnog Ćaće”, rekao nam je naš izvor iz vrhuške Mosta, inače dva puta HDZ-ova partnera u Vladi koja je prvi put neslavno pala pod vodstvom Tihomira Oreškovića, a zatim nakon što je Most sam odbio poslušnost Plenkoviću i nije podržao ministra Zdravka Marića.
Karamarko je inače počeo pritiskati na nekoliko frontova i sve je aktivniji u javnom prostoru, o čemu se pisalo proteklih tjedana, a iako je moguć njegov povratak u političku arenu na krilima arbitraže i dobivene presude protiv Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zbog koje je napustio Oreškovićevu vladu, od toga zasad nema ništa, no upućeni svjedoče da je on itekako u igri i spreman je profitirati i na posljedicama arbitraže. Osim ekonomskih i političkih posljedica, ova odšteta mogla bi imati i ogromne pravne posljedice na ionako poljuljani pravosudni sustav u koji je povjerenje građana na najnižoj mogućoj grani prema svim istraživanjima. Ako se ova trakavica završi prema vrlo izglednom scenariju i na leđa hrvatskih poreznih obveznika sjednu milijarde kuna odštete, profitirati bi mogao i čovjek koji sve dobro prati iz pozadine i iščekuje završetak procesa u stalnom kontaktu s najbližim suradnicima i odvjetnicima.
Ivo Sanader mogao bi ispasti veliki pobjednik cijele priče jer su najteže optužnice protiv njega vezane uz aferu INA-MOL, a ovakvim rezultatom arbitraže de facto bi se moglo protumačiti da odluke hrvatskih sudova o Ivi Sanaderu u vezi s MOL-om padaju u vodu, što je ogromna pljuska hrvatskom pravosudnom sustavu, a dobrano će potresti i kompletnu političku scenu
Šamar pravosuđu
A koliki bi bio stvari udarac na ekonomskom planu s obzirom na trenutno stanje državne blagajne i vanjske faktore koji nemilosrdno udaraju, upitali smo jednog od najvećih ekonomskih stručnjaka u Hrvata, Andreja Grubišića. Iako nitko sa sigurnošću ne može ili ne želi dati točnu informaciju kolika će (od)šteta uz popratne troškove biti, Grubišić ističe da će svakako udariti na budžet. Ekonomist koji je poznat kao izrazito liberalno nastrojen i koji kritizira Vladine intervencije u tržište, objasnio nam je koji su jedini mehanizmi koje Plenkovićev i Marićev tim ima kad sve sjedne na naplatu. “Država naravno nema veliki manevarski prostor, a postoje samo tri realne mogućnosti. Jedna je da se u rebalansu proračuna smanje izdavanja za neki sektor, odnosno da se nekomu oduzme dio kolača. Druga mogućnost je vraćanje ili povećavanje smanjenih trošarina za gorivo, kao i povećavanje PDV-a. Treća mogućnost je da se poveća državni dug”, rekao je Grubišić.
U svakom slučaju, ni jedna opcija ne zvuči bajno i sve će udariti na i onako prazne džepove poreznih obveznika, odnosno običnih građana.
