Otvorena je izložba ‘Opsada Oza’ kipara Nikole Vrljića
U splitskoj Galeriji Meštrović u četvrtak, 21. srpnja 2022. u okviru ciklusa Umjetnik kod Meštrovića, otvorena je izložba ‘Opsada Oza’ kipara Nikole Vrljića. Kustosi izložbe su Branko Franceschi i Vesna Bulić Baketić.
Galerija Meštrović nastavlja ciklus Umjetnik kod Meštrovića u kojem se prikazuju radovi hrvatskih kipara koji u muzeju drugog kipara, Ivana Meštrovića uspostavljaju svojevrsni dijalog, testirajući pritom svoj opus s Meštrovićevom estetikom i istovremeno publici približavaju preokupacije suvremenog kiparstva u kontekstu sadašnjosti. Vrt Galerije Meštrović tako ponovo postaje mjesto susreta dviju umjetnosti čije se podudarnosti stapaju u začudnoj razigranosti oblika, sjena i odsjaja.
Svakim novim izlaganjem, ugošćivanjem drugačije umjetničke osobnosti, a prije svega paralelnim izlaganjem različitih estetika, izložbeni ciklus Umjetnik kod Meštrovića obogaćuje svoju povijest, ali i osnažuje bit svog postojanja. Istančani moment u kojem kvaliteta i bit umjetničkog djela dobije dodatni impuls zahvaljujući mogućnosti poredbe, odnosno trenutka u kojem razlike i sličnosti među umjetničkim izrazima same naglašavaju jedna drugu, posebna je vrijednost ovih izlagačkih uvjeta.
Meštrovićev monumentalni i čist prostor koji ujedinjuje arhitekturu i krajobraz jedinstven je izložbeni prostor za njegova djela, ali dovoljno fizički i duhovno prostran za druge. Iako je strepio tek od onih koji dolaze jer mu nisu ostavili mogućnost odgovora i buduće kreativne juksta-pozicije, gledajući prostor u kojem će biti mjesta ostalima donio je potpuno novu dimenziju stvaranja i umjetničkog izlaganja.
Ova je prilika stvorila mjesto za Nikolu Vrljića, akademskog kipara mlađe generacije, koji u Galeriju donosi skupinu ekspresivnih ljudskih i animalnih skulptura, statičnih i u pokretu, izvedenih u akrilnoj smoli i ekstrudiranom polistirenu. Njegove skulpture povezane su izvorom motiva koji seže u daleku prošlost, pozivajući se na egipatsko i grčko nasljeđe, ali i literarnu referencu u vidu mitskog Oza.
U ovom slučaju gostujući u Meštrovićevom vrtu, Vrljić ne opsjeda OZ, nego ga donosi. Monumentalnom, reprezentativnom i klasično tradicionalnom Meštroviću koji se i sam izdigao grčkim i egipatskim utjecajima, mlađi kipar donosi te iste motive zamotane u ambijent Oza, magičnoga grada u kojem ništa nije onako kako se čini, odnosno upravo je suprotno. Vrljić odnosi duboku vezu s arhetipskim motivima, ali oni s uperenim prstom pokazuju na aktualne izazove, one vezane uz uspjeh i moć, te pitanje njihove trajnosti.
„Trajni“ Meštrovićevi materijali i efemerni Vrljićevi u dijalogu podcrtavaju vječna pitanja, ona vezana uz prolaznost, stalne životne i duhovne izazove protkane kroz mitološke i suvremene izričaje, pitanja estetike ružnoće i ljepote te kontinuirana odgovora za stvarnom ulogom umjetnosti. Unatoč tome što je više od stoljeća razlike između godina rođenja ove dvojice kipara, nema znatnije razlike među životnim pitanjima koja su obojica dotaknula. U klasičnom Meštrovićevu prostoru, ekspresivnost i šarenilo koje je donio Vrljić samo dodatno naglašavaju vječnu potrebu za potragom. Ako vas bar malo potakne na preispitivanje, ciklus je u potpunosti ispunio svoju svrhu!“, piše u predgovoru kataloga kustosica Vesna Bulić Baketić.
Kustos Branko Franceschi piše „Za domaće kipare još uvijek nema većeg izazova od sraza s djelom Ivana Meštrovića, sada već mitskog umjetnika hrvatskog modernizma. Stoga je koncept serije izložbi Umjetnik kod Meštrovića koji pretpostavlja izložbu recentnog kiparskog opusa u okruženju njegovih skulptura i prostora koji je artikulirao isto toliko ingeniozan koliko i sasvim prirodan. Pogotovo kad se uzme u obzir da dok Meštrovićev opus predstavlja izazov, njegova je arhitektura neusporediva scenografija za održavanje sučeljavanja nudeći na izbor esplanadu mediteranskog vrta te sklop monumentalnog stubišta koje završava platoom koji noseći terasu nadvisuju skladni stupovi u neojonskom stilu. Od ova tri prostora na kojima suvremeni kipari svojim radovima gostuju kod Meštrovića, Nikola Vrljić kao najzapaženiji figurativni kipar svoje generacije za svoj je susret izabrao nadsvođeni dio portika čiji će stupovi doprinijeti specifičnoj artikulaciji splitske etape svojevrsne turneje njegova recentnog opusa ‘Opsada Oza’. Na vrhu stubišta, među stupovima koji naglašavaju ulaz u Meštrovićev dom i galeriju, Vrljićeve ekspresivne skulpture dobit će svoju zasluženu pozornicu.
U svom kurentnom ciklusu Opsada Oza, Nikola Vrljić se uz intrigantnu razliku koncepcijski i formalno drži pravca kojeg je zacrtala prethodna izložba Cirkus!. I narativ Opsade Oza zasniva se na značenjski labavo povezanim skulpturama koje, čak i ako ih se asocijativno ne poveže, odlično funkcioniraju i kao samostalna umjetnička djela. Umjetniku ova metoda omogućuje da osnovni narativ sada predstavljen u Galeriji Bačva, organski nadograđuje za izložbene etape koje predstoje. U pogledu sadržaja Vrljić i nadalje ostaje najistaknutiji predstavnik figuracije u skulpturi svoje generacije, podjednako uvjerljiv u izvedbi muških, ženskih i životinjskih motiva. Naime, Vrljić je dočekan sa zadovoljstvom svih koji su strepili da je suvereno vladanje tradicionalno kiparskim umijećem nestalo s lokalne scene. Uistinu, Vrljić je još na samom početku karijere dao snažan doprinos naturalizmu u našoj skulpturi. To se podjednako odnosi na stamene, čvrsto osovljene, rabijatne muške likove ili vižljasto izvedenu animalnu plastiku. Rekao bih da upravo u materijalu izvedbe započinje Vrljićeva trenutna dekonstrukcija tradicionalnog kiparenja kojom će premostiti jaz između tradicionalnog i suvremenog izraza. Svoje recentne skulpture izvodi u polistirenskim pločama koje slaže u potrebnu visinu, a potom rezanjem oblikuje u ciljanu formu. Vraćajući se na semantičke slojeve Vrljićevog rada, kao i u prethodnim ciklusima, izražena je njegova sklonost grotesknom u sadržaju i oblikovanju. Mogli bismo reći da i izabrana tema Opsade Oza, što zvuči kao obračun s društvom spektakla, pogoduje razvijanju njegove sklonosti da u interpretaciji stvarnosti krene od ciničnog komentara.“
Nikola Vrljić je rođen 1980. godine u Zagrebu, gdje je 2007. diplomirao na kiparskom odsjeku na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 2003. godine izlagao je na ukupno 22 samostalne izložbe, a neke od recentnih su Građani u Galeriji Poola (2021.,Pula), Skup u Galeriji Antuna Augustinčića (2019., Klanjec), Odbjegli u Galeriji Josip Račić (2018., Zagreb). Više je puta nagrađivan na natječajima za javne radove i spomenike te je izveo desetak javnih skulptura. Član je HZSU-a i HDLU-a. Živi i radi u Zagrebu.
Izložba ostaje otvorena do 4. rujna 2022.
