Hrvatski Fokus
Znanost

IZ BILJEŽNICE JEDNOG PRPOŠITELJA – Vrijeme je da struka i politika utvrde važna stajališta i urede odnose među institucijama

Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, društva i humanizma

 

Struka i politika – tehnologija

M. Galić je napisao. »Nitko politiku ne može istisnuti iz njezine uloge i njezine odgovornosti da pokreće i da vodi raspravu; vrijeme je da aktivira struku, ne u njezinoj službi, nego u interesu građana. …« Kakve veze to ima s tehnologijom i vrjednovanjem struke? A i privatna poveznica s M. Galićem. U ono doba, kako je to nedavno rekao Joško Marušić, znalo se što se smjelo pisati i objavljivati. Tematski raznovrsnije, nego danas, u doba „zelene tranzicije“. Stoga i ne čudi da je upravo M. Galić, kao glavni urednik tjednika „Danas“ objavio 23. prosinca 1986. moj prvi javni tekst Vrhunski kadrovi i za – proizvodnju. Tih godina bio sam zaokupljen s izvornom definicijom tehnologije. Sada je sve tehnologija: tehnika, proces, proizvodnja itd. Proširena definicija Johanna Beckmanna iz 1777. glasi: »Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, društva i humanizma.« Treba pridodati; svaka ljudska djelatnost je u funkciji društveno-humanističkih ciljeva koje bez izuzetka određuje, u ime svih, politika. To se naziva Vrednovanje područja djelovanja. Svatko se može opredijeliti je li se bavi strukom ili politikom. No jedni i drugi moraju poznavati tri osnovna područja: tehniku te društvene i humanističke znanosti. To je osobito važno u trenutku, kada je ne samo u Hrvatskoj, prihvaćena kao osnova obrazovanja, marketinški akronim iz jedne predsjedničke kampanje, STEM. Umjesto STEAL-a (prirodoznanstvo, informatika, tehnika, umjetnost i jezici: formalni i humani: auditivni i vizualni), struka ne zna osnove politike, a političari ne znaju o čemu donose, često dalekosežne odluke.

Koji je fakultet temeljni za proizvodnju?

        Danijela Milić, glavna menadžerica HUM-CROMA-e vodila je razgovor s Jolandom Rak-Šajn (VL, 22. srpnja 2022.). Izvrstan članak koji ima i izvrstan naslov. »Pogrešno odgajamo djecu da su proizvodnja i obrtništvo loši«. Ne treba se tome čuditi. Ni gotovo četiri desetljeća kasnije ne znam koji je fakultet temeljni za proizvodnju. Mislim, neovisno o vrsti materijala i proizvodnim postupcima. Kada se pokrene rasprava o tome, sve je važnije, od teorije ove ili one, od toga ili onog senzora ili će se robota učiti radu algoritmima ili s pomoću kamera. A odgovor je vrlo jednostavan. Onaj fakultet, koji uči kako načiniti optimalnu materijalnu tvorevinu. Informacije se za sada još ne jede. Pitanje obrtništva je također sporno. Devedesetih godina prošlog stoljeća puristi su spojili zanatnika i obrtnika u jedno. Pa sada imamo obrtničke škole. Strukovne škole je bolji izraz. A što je sa zanatnikom i obrtnikom. Zanat se uči. Pravila zanata moraju poznavati od književnika do onih koji se bave pohranom preostatka. Netko može biti cijeli život zanatnikom, ili popularnim kalfom. A samo neki postaju obrtnici. To je poduzetništvo. Samo za neke obrte treba majstorski ispit. Bilo bi dobro da se uvedu i obrtničke škole, ali samo za one koji žele biti poduzetnici. Posebno je opasan model STEM-a, kojem mjerodavni ne znaju ni ispravan prijevod. To je prirodoznanstvo, informatika, tehnika i matematika. No, neprirodni je zahtjev da to bude sve i za sve struke. Potrebna su i društveno- humanistička znanja i zanimanja.

Strukovni nastavnici morat će na praksu u tvrtke

Puni naslov teksta Lane Kovačević glasio je „Strukovni nastavnici morat će na praksu u tvrtke kako bi bolje poučavali učenike“ (VL, 7. siječnja 2022.). Tome valja suprotstaviti dopunjena misao jednog istaknutog profesora. „Profesor zavarivanja podučava o tom važnom elementu proizvodne tehnike. Međutim on ne poučava zavarivače, jer se za to traži posebni proces učenja. Koji rezultira odgovarajućim ispitom i dobivanjem licence“. Tko će poučiti književnika pravilima zanata? Od nastavnika stručnih predmeta u strukovnim školama očekuje su da su naučili osnove kako prenijeti to znanje učenicima. Međutim potrebna im je i praksa na području djelovanja. To mora biti svojevrsna licenca. Pravo pitanje, tko želi danas biti nastavnik u proizvodnim zanimanjima s tako malom plaćom?

Digitalna umjetnost

U Poreču je 14. srpnja 2022. otvoren 62. Annale – New Fundamental Tendencies. Ne samo usputno pitanje, koliko takve izložbe, pretežno izložena djela, ali popratne manifestacije, stvaraju informacijskog otpada?

ZET-ovi informativni zasloni na početnim stanicama autobusa

        Voditi sustav poput ZET-a vrlo je težak zadatak. Zastarjela oprema, sve malobrojniji suradnici, osobito kvalitetni vozači autobusa i mnogi drugi slični problemi. Korisnik očekuje sve manje. No, valja mu pružiti barem osnovno. Opremimo barem početne stanice s informativnim zaslonima. Nije najveći problem što autobus kasni ili izostane. No, to moraju putnici barem na početnim stanicama znati, da si drugačije organiziraju polazak.

Igor Čatić

Povezani članci

Jokićev prijedlog reforme je neprovediv

HF

Reparacija i regeneracija zubi

HF

Lekcija o epidemiji gripe iz 1918. godine

HF

Umro akademik Hrvoje Babić

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...