Hrvatski Fokus
Vanjska politika

NASA-ina studija: Masovni dobici antarktičke ledene ploče veći od gubitaka

Povećanje nakupljanja snijega na Antarktiku koje je počelo prije 10.000 godina trenutno dodaje dovoljno leda kontinentu

 

Nova NASA-ina studija kaže da povećanje nakupljanja snijega na Antarktiku koje je počelo prije 10.000 godina trenutno dodaje dovoljno leda kontinentu da nadmaši povećane gubitke od njegovih prorjeđivajućih ledenjaka. Istraživanje dovodi u pitanje zaključke drugih studija, uključujući izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) za 2013. godinu, koje kaže da Antarktika općenito gubi kopneni led.

Prema novoj analizi satelitskih podataka, antarktička ledena ploča pokazala je neto dobit od 112 milijardi tona leda godišnje od 1992. do 2001. godine. Taj neto dobitak usporio se na 82 milijarde tona leda godišnje između 2003.

“U osnovi smo u dogovoru s drugim studijama koje pokazuju povećanje ispuštanja leda na Antarktičkom poluotoku i regiji Thwaites i Pine Island u zapadnoj Antarktici”, rekao je Jay Zwally, glaciolog iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard u Greenbeltu u Marylandu i glavni autor studije koja je objavljena 30. listopada u časopisu Journal of Glaciology . “Naše glavno neslaganje je za istočnu Antarktiku i unutrašnjost zapadne Antarktike – tamo vidimo dobitak leda koji premašuje gubitke u drugim područjima.” Zwally je dodao da je njegov tim “izmjerio male promjene visine na velikim površinama, kao i velike promjene uočene na manjim površinama”.

Znanstvenici izračunavaju koliko ledena ploča raste ili se smanjuje od promjena u visini površine koje mjere satelitski visinomjeri. Na mjestima gdje količina novih snježnih padalina koje se nakupljaju na ledenoj ploči nije jednaka protoku leda prema dolje i prema van oceana, visina površine se mijenja i masa ledene ploče raste ili se smanjuje.

No, moglo bi potrajati samo nekoliko desetljeća da se rast Antarktike preokrene, smatra Zwally. “Ako se gubici Antarktičkog poluotoka i dijelova zapadne Antarktike nastave povećavati istom brzinom kojom se povećavaju posljednja dva desetljeća, gubici će sustići dugoročni dobitak na istočnom Antarktiku za 20 ili 30 godina — mislim da neće biti dovoljno povećanja snježnih padalina kako bi se nadoknadili ti gubici”.

Studija je analizirala promjene u površinskoj visini antarktičke ledene ploče mjerene radarskim visinomjerima na dva satelita Europske svemirske agencije za europska daljinska istraživanja (ERS), koji se protežu od 1992. do 2001., te laserskim visinomjerom na NASA-inom satelitu za led, oblak i nadmorsku visinu (ICESat) od 2003. do 2008. godine.

Zwally je rekao da, iako su drugi znanstvenici pretpostavili da su dobici nadmorske visine viđeni na istočnoj Antarktici posljedica nedavnog povećanja nakupljanja snijega, njegov tim koristio je meteorološke podatke počevši od 1979. godine kako bi pokazao da se snijeg na istočnoj Antarktici zapravo smanjio za 11 milijardi tona godišnje tijekom razdoblja ERS-a i ICESata. Također su koristili informacije o nakupljanju snijega desecima tisuća godina, koje su drugi znanstvenici izvukli iz ledenih jezgri, kako bi zaključili da se Istočna Antarktika već jako dugo zadeblja.

“Na kraju posljednjeg ledenog doba, zrak je postao topliji i nosio je više vlage diljem kontinenta, udvostručujući količinu snijega koja je pala na ledenu ploču”, rekao je Zwally.

Dodatne snježne padaline koje su počele prije 10.000 godina polako se nakupljaju na ledenoj ploči i zbijaju u čvrsti led tijekom tisućljeća, zgusnuvši led na istočnoj Antarktici i unutrašnjosti zapadne Antarktike u prosjeku za 0,7 inča (1,7 centimetara) godišnje. Ovo malo zadebljanje, koje se održava tisućama godina i koje se prostire na ogromnom prostranstvu ovih sektora Antarktike, odgovara vrlo velikom dobitku leda – dovoljno da nadmaši gubitke od brzih ledenjaka u drugim dijelovima kontinenta i smanji globalni porast razine mora.

Zwallyjev tim izračunao je da je masovni dobitak od zadebljanja istočne Antarktike ostao stabilan od 1992. do 2008. na 200 milijardi tona godišnje, dok su se gubici leda iz obalnih područja Zapadne Antarktike i Antarktičkog poluotoka povećali za 65 milijardi tona godišnje.

“Dobra vijest je da Antarktika trenutno ne pridonosi porastu razine mora, već uzima 0,23 milimetra godišnje”, rekao je Zwally. “Ali to je također loša vijest. Ako porast razine mora od 0,27 milimetara godišnje koji se pripisuje Antarktici u izvješću IPCC-a zapravo ne dolazi s Antarktike, mora postojati neki drugi doprinos porastu razine mora koji se ne uzima u obzir.”

“Nova studija naglašava poteškoće u mjerenju malih promjena u visini leda koje se događaju na istočnom Antarktiku”, rekao je Ben Smith, glaciolog sa Sveučilišta Washington u Seattleu koji nije bio uključen u Zwallyjevu studiju.

“Precizno obavljanje visine za vrlo velika područja izuzetno je teško, a postoje mjerenja nakupljanja snijega koja treba obaviti samostalno kako bi se razumjelo što se događa na tim mjestima”, rekao je Smith.

Kako bi pomogla u točnom mjerenju promjena na Antarktici, NASA razvija nasljednika misije ICESat, ICESat-2, koja bi trebala biti lansirana 2018. godine. “ICESat-2 mjerit će promjene u ledenoj ploči unutar debljine olovke broj 2”, rekao je Tom Neumann, glaciolog u Goddardu i zamjenik znanstvenika projekta za ICESat-2. “To će pridonijeti rješavanju problema masovne ravnoteže Antarktike pružanjem dugoročnog zapisa o promjenama nadmorske visine”.

https://www.nasa.gov/feature/goddard/nasa-study-mass-gains-of-antarctic-ice-sheet-greater-than-losses

Povezane objave

Što može naučiti Orbán od CSU-a?

HF

Scott Morrison protiv Aborídžina a za Rio Tinto

hrvatski-fokus

Turska geopolitička strateška dubina

HF

Erdoğanov pad je izvjestan

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više