Izvedbom ove povijesno glazbene drame ravnao je maestro Ivo Lipanović
Opera „Mila Gojsalića“ Jakova Gotovca premijerno je izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu Split u utorak, 02. travnja 2023. Kao što je poznato, premijera predstave 10. ožujka 2023. morala je, nakon održanog prvog čina, biti prekinuta zbog bolesti solista Ivice Čikeša.
Izvedbom ove povijesno glazbene drame ravnao je maestro Ivo Lipanović a redatelj je Ozren Prohić. Autorski tim predstave, osim dirigenta i redatelja, čine scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Tea Bašić, koreografkinja Maja Huber, zborovođa Veton Marevci, a oblikovateljica svjetla je Vesna Kolarec. Asistentica scenografa i dizajnerica videa je Nikolina Kuzmić, a suradnica redatelja je Jelena Bosančić.
Naslovnu ulogu Mile Gojsalića, legendarne heroine poljičkog kraja, tumači mezzosopranistica Terezija Kusanović. Naslovnu ulogu u drugoj repriznoj izvedbi 6. svibnja 2023. tumačila je mezzosopranistica Irena Parlov. Ostali protagonisti opere su bas Ivica Šarić u ulozi Milinog oca, poljičkog kneza Ivana Gojsalića, u ulozi Milina vjerenika vojvode Petra Kulišića je tenor Stjepan Franetović, a uloga zloglasnog turskog vojskovođe Topan-paše povjerena je basu Ivici Čikešu, nacionalnom opernom prvaku. Nastupili su i Marko Lasić u ulozi Jure Kulišića, Mate Akrap te Božo Župić (6. svibnja) kao Kolumbat, te Goran Velić, Vlatko Belas, Lovre Gujinović, Špiro Boban i Joško Tranfić uz ostale soliste i Zbor, Orkestar i Balet splitskog kazališta. Ulogu Guslara u prologu opere tumači dramski prvak HNK Split Filip Radoš.
Radu na povijesnoj glazbenoj drami pod naslovom Mila Gojsalića, nakon opera Morana, Era s onoga svijeta i Kamenika, Jakov Gotovac je pristupio 1948. Partituru, na libreto Danka Anđelinovića, dovršio je 1951. godine, a djelo je svoju praizvedbu doživjelo 18. svibnja 1952. pod skladateljevim vodstvom u Strozzijevoj režiji s Marijanom Radev u naslovnoj ulozi. Ostale su uloge pjevali Josip Gostič, Ante Marušić (1911-1995), Josip Križaj i Drago Bernardić (1912-1996). Mila Gojsalića izvedena je 1961. u tadašnjem Narodnom kazalištu u Splitu i na trgu u Poljicama te 5, i 8. kolovoza 1995. na tvrđavi Gripe u Splitu u sklopu 41. Splitskog ljeta i u HNK-u u Zagrebu. Naslovnu junakinju tumačile su Vesna Milatić (1930-2018), Zlatomira Nikolova (1949.) i Ruža Pospiš-Baldani (1942.). na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. To je prema formatu Gotovčeva najveća opera, razmjerno je statična, puna plemenitog patosa, gotovo oratorijskog mira.
Sam operni sadržaj temelji se na povijesnim događajima iz 17. stoljeća, kad su se stanovnici Poljica, nezavisne pučke samoupravne kneževine koja se nekoliko stotina godina prostirala između Splita i Omiša pod Mosorom, povukli u brda pred turskom najezdom. Kako bi omogućila pobjedu svom narodu, Mila Gojsalića, kći poljičkog kneza Ivana, prividno pristaje postati žena turskog vojskovođe Mehmeda Topan-paše. Ona se kao narodna junakinja žrtvuje, te u samom središtu turske vojske, u glavnom stanu, baca goruću baklju te i sama pogiba u eksploziji.
Dirigent Ivo Lipanović odličan je poznavatelj Gotovčeva opernog opusa, budući da je od ukupno osam opera koliko je Jakov Gotovac skladao, dirigirao i skoro će dirigirati njih pet.
O premijeri maestro Lipanović kaže: „Velika je ovo produkcija, sa scenskom glazbom, orkestrom od 65 i zborom od 60 ljudi, brojnim solističkim ulogama. Velika je odgovornost naTereziji Kusanović i poslije na Ireni Parlov jer ovu ulogu pjevaju nakon velikih imena naše opere kao što su bile Marijana Radev, Ruža Pospiš Baldani i Zlatomira Nikolova“.
„Zahvalna sam i ponosna zbog prilike da svoju karijeru okrunim ovom ulogom koju duboko osjećam i koju sam oduvijek željela. Mila je treća velika herojska uloga u hrvatskim operama nakon Paraćeve Judite i Eve u Zrinjskom i po meni, najboljom od njih. Glasovno je tu potrebna velika prodornost jer je orkestar vrlo gust, čak na vagnerijanskom tragu, no ima i lirskih trenutaka koje pjevač treba prepoznati. Vrlo sam ponosna na sve svoje sjajne kolege“, naglasila je prvakinja splitske Opere Terezija Kusanović.
„Glavni lik je psihološki iznijansiran, Milu obožavaju unutrašnji obrati i stremljenja, njezina ženska mudrost u odnosu na moral muškog svijeta koji je okružuje. Iznijansirani su, nimalo jednoobrazni i šablonski njeni odnosi s Topan-pašom. Glazbeno, ovo je jedna atraktivna gran opera sa scenskom glazbom, velikom i fascinantnom ulogom zbora a s druge strane ima bezbroj finih valera, psihološke iznijansiranosti“, smatra redatelj Ozren Prohić.
Mila Gojsalića važan je doprinos hrvatskoj opernoj literaturi, ponajviše zato što je u njoj Gotovac posegnuo za junačkim likovima iz naše prošlosti i tako i na opernu pozornicu donio tematiku blisku domaćoj glazbenoj publici.
Mnogi su bili nadahnuti njenim likom i djelom, pa je tako Mila Gojsalić prisutna u hrvatskoj književnosti, slikarstvu i glazbi. Ivan Meštrović isklesao je njen ponositi lik, August Šenoa i fra Andrija Kačić Miošić uvrstili su je u svoje pjesme, a Jakov Gotovac skladao je operu Mila Gojsalića.
Tako spomen na junačko djelo i ime poljičke heroine i dalje živi, nastavlja inspirirati i poticati.
Oda zemlji
O, zemljo naša, ljubljena i draga, u teškoj borbi zavoljena žarko,
ti do slobode nemaš drugog blaga, a tvoj je ponos naše sunce jarko.
Pod svakim kamom ljuti zmajić sniva, u svakoj brazdi krvav mač se trza,
u svakom vrelu vrije voda živa, pod svakim pragom krilat konjić hrza.
Vjerujem u te, sveta zemljo moja, dubokom vjerom bregove što mrvi,
branjena ti si poplavama znoja, gol kamen čuvan bujicama krvi.
Kad tebe dušman spali, zgazi, smrvi, ti tad se vineš ispod grobnog kama,
i opet, jača snagom svoje krvi, ti ljepša sineš žarom žića tvog.
O, zemljo naša, mučenice sveta! O, tvrda hridi, raskrsnice svijeta!
O, rodna grudo, majko puka svog! Avaj, avaj!
O, zemljo moja, nek te čuva Bog!
Arija Mile iz opere Jakova Gotovca Mila Gojsalića
