Hrvatski Fokus
Aktualno

Proljećari – nositelji ideje hrvatske državnosti

Nova knjiga hrvatskoga novinara i publiciste Mate Kovačevića

 

Pred nama je nova knjiga Mate Kovačevića, hrvatskoga novinara i publiciste, Putovima Hrvatskoga proljeća u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Zadru 2023. godine. Kovačevićeva knjiga ima 380 stranica i podijeljena je na dva osnovna dijela: Od proljeća do zrele državnosti i Između kulture i politike. Na početku knjige nalazi se predgovor pod naslovom Kolumnisti, što je ostalo?, koji je napisao jezikoslovac Domagoj Vidović. Drugi recenzent je Damir Pešorda i njegova se recenzija pod naslovom Leksikon potisnute književnosti nalazi pri kraju knjige. Osim Pešordine recenzije na kraju ove obimne knjige nalaze se “Bilješka o autoru”, “Napomena” i “Kazalo imena”.

Značajni proljećari

Već iz samoga naslova knjige vidi se o kojoj temi Kovačević piše. To je Hrvatsko proljeće i ono što je od njega (pre)ostalo. Sâm autor, kada govori o ovoj svojoj knjizi, naglasak daje na prvom dijelu knjige koji je zapravo politički i u kojem se nalaze osobe koje su »protagonisti ne samo tijekom Hrvatskoga proljeća, nego su oni bili i nositelji ideje hrvatske državnosti 1990-ih godina. Ne radi se ovdje o čisto historiografskom pristupu, nego je to više pristup filozofije nacionalne povijesti«, govori Kovačević. Zato treba spomenuti te značajne osobe koje autor spominje u tom prvom dijelu knjige, a to su: Franjo Tuđman, Marko Veselica, Šime Đodan, Bruno Bušić, Većeslav Holjevac, Ivan Šibl, Janko Bobetko, Vladimir Veselica, Tomislav Ladan, Josip Šentija, Milovan Šibl, Zlatko Posavac, Jere Jareb, Ljubo Krasić, Šimun Šito Ćorić, Nojko Marinović, Miroslav Tuđman, Zdravko Tomac, Stjepan Čuić, Milan Ivkošić, Slaven Letica…

Začeta ideja hrvatske državnosti, identiteta i samobitnosti

Hrvatsko proljeće je, bez sumnje, začetnik obnove hrvatske državnosti dva desetljeća kasnije. U njemu je začeta ideja o nužnosti obnove hrvatske državnosti koja se prenijela na većinu hrvatskoga naroda u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, a i u iseljeništvu. “Tu je začeta ideja hrvatske državnosti, identiteta i samobitnosti, s tim da nositelji tog preporodnog gibanja nisu gledali jednako na hrvatsku budućnost. Od studenata koji su tražili ono što je tada bilo nemoguće, do Matice hrvatske, preko niza ljudi koji su pisali za Hrvatski tjednik, intelektualno osmišljavali ideju hrvatske državnosti”, ističe autor. Slično piše i recenzent Domagoj Vidović: “Hrvatsko proljeće nije odjeknulo samo u Hrvatskoj, ono je probudilo nadu u bolje sutra i među bosanskohercegovačkim, vojvođanskim i crnogorskim Hrvatima, i među pripadnicima kulturne elite, i među običnim pukom”. Stoga je ova knjiga dobrodošla i danas da nas podsjeti na vrijeme kada se i u teškim jugoslavenskim uvjetima probudila ideja hrvatske državnosti, i u današnje globalizacijsko vrijeme kada se u svijetu nastoji spriječiti svaki oblik nacionalne neovisnosti.

Marijan Majstorović

Povezane objave

Sama na Božić

HF

Je li moguće, drugovi, ukinuti antifašizam!?

HF

Otvoren Muzej Alke

HF

Bušenje HDZ-a vibracijskom bušilicom

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više