Hrvatski Fokus

U Mostaru fra Andrija Nikić sa šezdesetak sudionika slavi 600. rođendan kraljice Katarine

 

POZIVAJU VAS NA MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP 600. OBLJETNICA ROĐENJA KATARINE KOSAČA

koji se održava 1. i 2. listopada 2024. s početkom u 10 sati u Napretkovom domu – HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO “NAPREDAK” Mostar i HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome,

po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!

Pjevali smo pjesmu Marije Dubravac kraljici Katarini. Ona je umrla 25.

listopada 1478. i sahranjena u Franjevačkoj bazilici u Rimu. Da se ne zaboravi franjevci su joj podigli spomenik u srcu Rimskog carstva, tako Katarinino ime nije umrlo i mi je oživljavamo u svakom spomenu. Na poseban spomen i danas smo pozvani, to je razlog zašto se nalazio u Napretkovoj palači koja ne zaboravlja kraljice Katarine i ostalih naših velikana. Danas smo radosni što je među nama dr. Tomislav Mrkonijć. On nam je donio preslik Oporuke kraljice Katarine koju je napisala i potpisala pet dana prije svoje smrti. Majka Crkva čuva podatke o svojoj djeci. To ne smijemo zaboraviti. Majka Crkva nam poručuje da je kraljica Katarina naša mučenica:

KATARINO NAŠA MUČENICE KRALJICE

SVOJOJ DJECI I NARODU UZVIŠENA MAJČICE

NA BUNI U BLAGAJU SVIJET SI UGLEDALA

I NA SVOJOJ HUMSKOJ ZEMLJI PROHODALA…

Katolici s franjevcima u Herceg-Bosni su se uzdali i množili,-

I vremena bolja, ljepša – Pouzdano čekali!“

I konačno zarudi zora, kad Turci doživješe poraz za porazom. Al’ i tada se

umiješaše svjetski moćnici te vratiše turskim – tako se prozvaše – nasljednicima vlast i na ovom našem području.

A kako sam se osjećao možda moje osjećaje kroz sva ta vremena može

najbolje izraziti pjesma čapljinskog pjesnika Joze Jakiše:

Sanjao sam samo Hrvatsku – I čekao ko zvijezdu Danicu

A našao sam jedno, stražarsko mjesto – Uza samu njenu granicu.

Hrvatski hodočasnici kroz duga stoljeća poslije smrt kraljice Katarine dolazili su na njezin grob. Njezin bolan život i njezina svijest kraljevske odgovornosti, iako gotovo prekriveni velom zaborava, ostavljaju i danas neizbrisive tragove u dušama hodočasnika u Vječni grad. Nadamo se da ste pročitavši ovaj tekst i sami shvatili veličinu ove slavne i nepravedno zaboravljene ili čak prešućivane žene, njenu veliku tragediju, zapravo tragediju sviju nas.

Njezinu poruku možemo poslušati: Život hrvatskog i katoličkog puka u Hercegovini i širom svijeta vapi za slobodom i pravdom. One su dar Stvoritelja, a ne izum ljudi ni u slijeve ni s desne strane!

Franjevačka redodržava je jedini svjedok mijenjanja država i na ovim

područjima. Njezino pamćenje kroz minulih osam stoljeća je pregolemo. Iz njega smo iščitali samo dio onoga što je vezano uz našu kraljicu Katarinu. A franjevci su češće, a to činim i ja večeras, podgrijavali pamćenje na kraljicu Katarinu. Hodočasnicima i posjetiteljima crkve Aracoeli, posebice hrvatskim, pripovijedali su burnu povijest kraljice, koja je ostavila glas dobre i svete žene, te postala uzor kršćanskog življenja. Katolički puk u Bosni i Hercegovini noseći crninu i danas oplakuje i ruši svoju kraljicu, miješajući svoje uzdahe s molitvom: Pokoj vječni daruj joj Gospodine, a Ti, blažena kraljice Katarino, ne zaboravi svoga hrvatskog i katoličkog naroda u Herceg-Bosni!

Mostar, listopad 2024.

Program će prenositi Hercegovački portal

Hrvatsko kulturno društvo „NAPREDAK“ Mostar i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Kneza Mihovila V. Humskog br. 2

www.hkd-napredak-mostar.ba; e-mail: nikic.andrija@tel.net.ba

Mostar, rujan 2024.

PROGRAM:

Predstavljanje prigodne poštanke marke Hrvatske pošte Mostar Josip Bulić i Željka Šaravanja.

Predstavljanje umjetničkih djela Likovne kolonije 2024.

Najava prigodnog koncerta japanske pijanistice Yoko Nishii 25. listopada 2024. u 18.00 sati.

BISER GRANA, BOSNE POROBLJENE

Uz spomendan smrti velike Hrvatice bl. Katarine Kosače, bosanske kraljice

Rode mili, klikni sretnim grlom

Blaženici današnjega dana,

Katarini, anđelu nam vrlom –

Ženi kralja, Tomaša-Stjepana….

Zakiti se poviješću Hrvata,

Biser granom Kate, Zvonimira.

Kad ti dušman prošlosti se hvata,

Nek ti ponos srce, dušu dira.

Marija Dubravac Brisban

U PROGRAMU SUDJELUJU:

Izlagači: fra Andrija Nikić

90-šnjak prof. fra Gabrijel Jurišić

  1. Tomislav Mrkonjić

akademik Jure Burić

  1. Tomislav Dragun
  2. fra Josip Sopta
  3. fra Stipe Nosić
  4. fra Iko Skoko

fra Goran Azinoivić

prof. Ante Paponja

prof. Rudi Tomić

fra Ante Čavka

  1. fra Danimir Pezer
  2. Milka Tica
  3. Zdenka Čorkalo
  4. Ivanka Mihaljević

urednik „Marije ” fra Ante Periša

don Anđelko Kaćunko

akademik Jure Burić

dipl. oec. Ljilja Zovko

  1. prof. Katica Krešić

prof. Ivan Baković

akademkinja Marina Kljajo

prof. Mladen Molinar

prof. Ivo Miro Jović

  1. Božo Skoko

dr fra Draženko Tomić

  1. Darko Županić

prof. Mirna Lipovac

prof. Ivica Karamatić

  1. Lidija Glavaš
  2. Sudionici Natječaja

Marela Jerkić Jakovljević

Magdalena Papić

Ivan Lozo

Dragan Boban

Vanja Zlatović

Tomislava Marijan Bilosnić

Karla Kevo

Sazdidža Viteškić Majstorović

Darija Bagarić

Gabrijela Dugandžić

Željko Goreta

Igor Divković

Darko Tolić

  1. Sudionici likovne kolonije:

Srećko Slišković

Ante Ljubičić

Željko Marić

Toni Kozarić

Ivan Herceg

Tomislav Dugandžić

Anđelko Mikulić

Grgo Mikulić

Mate Čale

Vesna Ćorluka

Slađana Milićević

Jure Paponja

Nada Jakičević

Martina Tomić

Marijana Pekas

  1. U glazbenom dijelu sudjeluju:

glazbenica Luciji Zovko

pjevačice: Nevenka Ćubela

Danica Džidić

Sofija Vrljić

Mara Šunjić

Zora Zovko

Dijana Šunjić

Zora Schulze

Natpis na bosanici, u prijevodu, glasio je:

KATARINI KRALJICI BOSANSKOJ

STIPANA HERCEGA SVETOG SABE

I PORODA JELENE KĆERI

CARA STIPANA ROĐENOJ

TOMAŠA KRALJA BOSANSKOG ŽENI

KOJA ŽIVI GODIN 50 i 4

PRIMINU U RIMU NA LITO GOSPODINA 1478

NA DNI 25 OKTOBRA

SPOMINJAK NJE’ PISMOM POSTAVLJEN

„Svrati rode crkvi Ara Coeli,

Grobu zadnje bosanske kraljice,

Gdje upisa ime mramor bijeli,

S poštovanjem pokloni se nice.

Dok je svijeta, nemoj zaboravit

Tko bijaše Kosač-Katarina

Velikane ne prestani slavit –

Darova ih Bog i Domovina.”

fra Andrija Nikić, nikic.andrija@tel.net.ba

Povezane objave

Kako su se branili kiseljački Hrvati

HF

Koliko je stanovnika u BiH?

HF

Kristalna noć bijelopoljskih Hrvata

HF

Selefije i islamizam u BiH

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više