Poruka arhitektima. »Projektirajte dječje vrtiće tako, da se lako pretvaranju u domove za starije osobe«
Posljednjih godina uočen je diljem svijeta životni stil, zaposleni mladi parovi odgađaju rođenje djece ili ih ne žele. Taj fenomen nazvan je DINK i prvi put se pojavio 1980-ih godina, osobito tijekom uspona kulture yuppieja. Parovi koji se odlučuju za DINK stil života, često uživaju u većoj financijskoj slobodi i mogućnosti da se posvete svojim karijerama, osobnim interesima te brizi za „klimatske promjene“. No, imaju često u zamjenu, sustanare. Tu je pojavu moguće opisati s pomoću engleske složene kratice (akronima) DINK i dodatka sustanari. Engleska složena kratica glasi: D – Double, I – Income, N – No, K – Kids. Taj akronim javlja se i u obliku DINC (C- children). Želite li podrobnije proučavati pojavu, obvezno morate rabiti engleski akronim. Sustanari su kućni ljubimci, popularno nazvani PET. Psi, mačke, ribice, itd. Koji žive zajedno s ljudskim parovima.
Rasprostranjenost DINK-a
Prema podacima umjetne inteligencije (AI), Microsoft Copilot o rasprostranjenosti DINK-a, navode se zemlje u kojima je najrasprostranjenija ta pojava i njezini razlozi:
– Sjedinjene Američke Države: Mnogi parovi u SAD-u prihvaćaju DINK način života zbog visokih troškova odgoja djece i želje za financijskom slobodom te osobnim ispunjenjem;
– Europa: Zemlje poput Njemačke, Švedske i Nizozemske imaju veliki broj DINK parova. Te zemlje često imaju snažne sustave socijalne podrške i rodnu ravnopravnost. To parovima omogućuje da se usredotoče na svoju karijeru i osobne interese;
– Japan: U Japanu je DINK način života sve češći. Mlađe generacije daju prednost napredovanju u karijeri i osobnoj slobodi u odnosu na tradicionalne obiteljske strukture;
– Australija: Slično SAD-u i Europi, mnogi australski parovi biraju DINK način života kako bi uživali u financijskoj stabilnosti i slobodi da slijede svoje interese.
DINK stil života postaje sve popularniji i u Hrvatskoj, ali nosi sa sobom određene izazove. Uz već opisane razloge, u Hrvatskoj parovi koji se odlučuju za ovaj način života izloženi su društvenim pritiscima i osudi okoline. Roditeljstvo se često smatra prirodnim životnim putem (magazin.hrt.hr).
Svjetski broj stanovnika i prosječna starost
Započinje se s 1889. godinom, kada je broj stanovnika bio 1,5 milijardi, a prosječni životni vijek 31 godina. Tada je glasoviti pruski političar Otto von Bismarck, predložio s potrebnim izuzetcima, odlazak u mirovinu sa 70 godina. Godine 1901. bilo je 1,6 milijardi stanovnika, prosječne životne dobi od 32 godine. Iz političkih razloga godine 1915. vraća se odlazak u mirovinu na 65 godina. Godine 1951. broj stanovnika porastao je na 2,5 milijarde, a dob 48 godina. Godine 2001. bilo je već 6,1 milijardi, a prosječna starost porasla je na 67 godina (Hrvatski fokus, 23. kolovoza 2024.). Granica od 8 milijardi Zemljana prijeđena je 15. studenog 2023. U tom trenutku prosječni ljudski vijek bio je 73 godine. Krajem 2024. bilo je 8,19 milijardi stanovnika, a 1. lipnja 2025. očekuje se 8,20 milijarde s prosječnim životnim vijekom od 73,35 godina (https://www.bing.com/search?pglt=299&q=world+population+2025).
Produljenje prosječne životne dobi rezultat je kombinacije nekoliko ključnih čimbenika. To su: napredak u medicini, bolji životni uvjeti, javni zdravstveni programi, informatički i tehnički te socijalne promjene (Hrvatski fokus, 23. kolovoza 2024.)
Sustanari
Nekoliko godina stari podaci su procjenjivali da na svijetu ima oko 900 milijuna pasa i 600 milijuna mačaka. Naravno ne stanuju svi u kućama. Procjenjuje se taj broj na 400 do 500 milijuna.
Odgovor AI-ja (Umjetna inteligencija – UI) u trenutku pisanja teksta glasi: Kada se govori o PET-u (eng. Pet Ownership Trends), procjene ukupnog broja kućnih ljubimaca na svijetu su impresivne. Pasa više od 470 milijuna, približno 370 milijuna mačaka. Za ostale sustanare po više stotina milijuna svake od navedenih: ptica, riba i glodavaca te ostalih malih kućnih ljubimaca.
Neka dopunska pitanja
Tko je zainteresiran za produljenje životne dobi? Kako će produljenje životne dobi pratiti mirovinski fondovi? U Hrvatskoj su 1989. mirovine bile oko 75 % osobnog dohotka, sada su oko 40 %. Godine 1989. broj novorođenih bio je viši od 55 tisuća, a 2004. ispod 32 tisuće (telegram.hr).
Poseban je problem struktura radne snage u zemljama s povećanim brojem DINK parova. Nedostaje radne snage za jednostavnije poslove. Istodobno raste broj visokoškolskih ustanova i programa.
Tekst se temelji na istoimenom predavanju održanom na 32. Danima Frane Petrića, održanim u Cresu od 22. do 28. rujna 2024. i organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva.
Umjesto zaključka
Povišenje broja DINK parova diljem svijeta ima za izravnu posljedicu sniženi broj novorođenih i starenje stanovništva. Zato poruka arhitektima. »Projektirajte dječje vrtiće tako, da se lako pretvaranju u domove za starije osobe«. Istodobno, nužne su političke odluke koje će potaknuti smanjivanje omjera starijih osoba i novorođene djece.
