Akademik Velimir Neidhardt govorio je 18. lipnja na proslavi Dana Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
TJEDNI SAŽETAK DOGAĐANJA U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI (od 9. do 16. lipnja 2025. i od 16. do 23. lipnja 2025.)
U nastojanju da poveća razmjenu znanstvenih i tehnoloških informacija i potakne promišljanja tehnološkog razvoja, Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj HAZU, čiji je predsjednik akademik Sven Lončarić, redovito organizira okrugle stolove i predavanja eminentnih svjetskih i domaćih znanstvenika radi upoznavanja najnovijih dostignuća i trendova razvoja u odgovarajućim područjima. Stoga je 12. lipnja organiziralo okrugli stol Razvoj tehnologija u prehrambenoj industriji na kojem su predavači govorili o suvremenim izazovima u proizvodnji hrane te o suvremenim tehnologijama, inovacijama i izumima u prehrambenoj industriji. Na okruglom stolu je istaknuto da prinosi u poljoprivrednoj proizvodnji premašuju globalne prehrambene potrebe, ali i upozoreno na nefunkcionalan prehrambeni sustav koji potiče prekomjernu potrošnju kalorija, zagađenje okoliša i smanjenje bioraznolikosti te, posljedično, prekomjerno povećanje troškova za zaštitu okoliša i zdravstveni sustav. Zbog takvog se „paradoksa produktivnosti“ proizvodnja hrane nalazi pred velikim izazovima, a jedini način za uravnoteženje su ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, što uključuje i automatizaciju, robotizaciju i „pametnu poljoprivredu“.
Odbor za kemiju Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU čiji je predsjednik akademik Ivo Piantanida i Hrvatsko kemijsko društvo organizirali su 9. lipnja u Knjižnici HAZU treći skup Organska kemija u Hrvatskoj, čime je nastavljena tradicija održavanja ovog važnog susreta organskih kemičara za razmjenu znanja i dogovore buduće suradnje, posebno između kemičara iz sustava znanosti i onih iz industrije. Na skupu su prikazana trenutna istraživanja u području organske kemije, naročito organske sinteze s posebnim naglaskom na primjenu u medicinskoj kemiji, a predstavljeni su i novi trendovi korištenja mehanokemije u organskoj sintezi.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti bila je domaćin tribine Lp(a) i kardiovaskularne bolesti – otkrivanje skrivene prijetnje koju su 10. lipnja u Knjižnici HAZU organizirali Hrvatsko kardiološko društvo (predsjednik akademik Davor Miličić), Hrvatsko društvo za aterosklerozu (predsjednik akademik Željko Reiner) i Hrvatska liga za hipertenziju (predsjednik akademik Bojan Jelaković). Lp(a) je čestica u krvi koja pridonosi taloženju plaka u krvnim žilama i porastu krvnog tlaka, čime znatno podiže rizik za kardiovaskularne bolesti. U osoba s povišenim Lp(a) pojavnost infarkta miokarda veća je dva i pol puta, a ishemijskog moždanog udara 60 posto nego u osoba s normalnim razinama tog lipoproteina. Svaki peti stanovnik Hrvatske ima povišene vrijednosti Lp(a) i stoga Hrvatsko kardiološko društvo preporučuje njegovo mjerenje jednom u životu i predlaže da ono bude dio sistematskog/preventivnog pregleda za sve osobe koje ga još nisu izmjerile, posebno za one s visokim rizikom za kardiovaskularne bolesti.
U organizaciji Razreda za medicinske znanosti HAZU-a 10. lipnja u Knjižnici HAZU-a održana je promocija knjiga u izdanju Medicinske naklade, udžbenika Sportska medicina (autori akademik Marko Pećina i suradnici) te knjige Sportska medicina – Odabrana poglavlja (autori akademik Marko Pećina, Ivo Dumić – Čule i suradnici). U udžbeniku Sportska medicina prikazana je problematika iz cjelokupnog opsega djelovanja sportske medicine (fiziologija, sportskomedicinski pregledi, programiranje treninga, prehrana, doping, traumatologija, problematika povezana sa ženskim spolom i životnom dobi, biomehanika posebnosti ozljeda i oštećenja u pojedinim sportovima). Velika je pozornost posvećena sindromima prenaprezanja ili tzv. mikrotraumatskim kroničnim oštećenjima lokomotornog sustava s obzirom na njihovu veliku i sve veću učestalost u sportaša i rekreativaca, ali i u općoj populaciji. Akademik Marko Pećina vodeći je hrvatski ortoped koji je 42 godine predavao na Medicinskom fakultetu i bio autor ili suautor čak 30 udžbenika.
Nagrada Goranu Tribusonu
Hrvatski književnik akademik Goran Tribuson primio je 17. lipnja Nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo za područje književnosti na svečanosti održanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Akademik Tribuson jedan je od najčitanijih hrvatskih prozaika, a ujedno i filmski i televizijski scenarist. Redoviti je član HAZU-a od 2008., a od 2000. bio je član suradnik. Od 2000. do umirovljenja 2013. bio je redoviti profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U književnost je ušao kratkim fantastičnim pričama, a zatim se usmjerio prema okultnom, nadrealnom i hororu, uz zadržavanje interesa za srednjoeuropsku ikonografiju. Brojni romani imaju autobiografsko i generacijsko obilježje s temama iz rodnog Bjelovara, ili su obilježeni analizom popkulturne mitologije svakidašnjice sedamdesetih godina. Interes široke publike privukao je svojim kriminalističkim romanima, a popularnost je stekao i kao scenarist televizijskih serija i filmova.
Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Andrija Mutnjaković izabran je 5. lipnja za dopisnog člana Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU). Diploma dopisnog člana uručena mu je 19. lipnja na svečanosti u Ljubljani. Za dopisne članove SAZU izabrani su i dopisni član HAZU Dimitri Krainc i članica suradnica HAZU Vlasta Ćosović, dok je dopisni član HAZU Boris A. Novak izabran za redovitog člana SAZU.
U organizaciji Odbora za aterosklerozu Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog društva za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora kojima je na čelu akademik Željko Reiner, 16. lipnja u Knjižnici HAZU-a te preko web platforme online održan je znanstveni sastanak „Prevencija ateroskleroze – Kako povećati svjesnost o čimbenicima rizika kardio-reno-metaboličkog sindroma?“ Na simpoziju se govorilo o ključnim temama iz područja prevencije kardiovaskularnih, bubrežnih i metaboličkih bolesti, o strategijama probira djece na porodičnu hiperkolesterolemiju, ulozi genotipizacije u kardiometaboličkom riziku, važnosti tjelesne aktivnosti te farmakoterapiji kardio-reno-metaboličkog sindroma. Posebna pažnja posvećena je i podizanju svijesti o prekomjernom unosu kuhinjske soli. Odbor za aterosklerozu već 28 godina redovito održava godišnje znanstvene skupove koji su svaki put posvećeni nekom drugom aspektu prevencije ateroskleroze. Od pandemije koronavirusa skup se održava u hibridnom obliku, uživo i putem web platforme, što omogućuje značajno većem broju sudionika da čuju najnovije spoznaje o temi o kojoj se na skupu govori.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt govorio je 18. lipnja na proslavi Dana Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u svom govoru podsjetio na početke visokoškolskog obrazovanja arhitekata u Zagrebu u sklopu Tehničke visoke škole osnovane 1919.. i Odjela za arhitekturu Akademije likovnih umjetnosti osnovane 1920., čiji osnivači su se prethodno školovali u srednjoeuropskim gradovima. Istaknuo je da arhitekti, i nekad i danas, nose odgovornost za stanje u hrvatskom prostoru, pri čemu je važan prijenos iskustava i znanja sa starijih na mlađe generacije uz očuvanje meritokracije nasuprot nepotizmu i ekonomskim ili umjetničkim pritiscima. Pritom je istaknuo da je između dva svjetska rata u Hrvatskoj bilo tek oko 60 arhitelata, dok ih danas ima čak 4000, odnosno 67 puta više, pa je opravdano postaviti pitanje je li kvantiteta rezultirala kvalitetom. Podsjetio je da su nekada, dok je postojala zajednička Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, arhitelti imali kontrolu nad odlukama, pravo veta i otvoren zajednički nastup prema Ministarstvu graditeljstva, zakonima i pravilnicima
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt susreo se 18. lipnja s indijskim premijerom Narendrom Modijem tijekom svečane večere u hotelu Esplanade koju je priredio njegov domaćin, hrvatski premijer Andrej Plenković.
