Roditelji i djeca sastali su se na Trgu mlikarice u postavu Turističke zajednice Općine Jelenje
U petak, 27. lipnja 2025. u 11 sati roditelji i djeca sastali su se na Trgu mlikarice u postavu Turističke zajednice Općine Jelenje na otvorenju izložbe „Mlikaričin život“ – Petrovski krisi 2025. godine. Izložbu je otvorio načelnik Općine Jelenje gospodin Robert Marčelja, pozdravio je djecu i roditelje i zahvalio im na podršci da se kroz likovne radionice očuva dio naše tradicije, uz želju da se iduće godine okupimo u mnogo većem broju. Margareta mu se zahvalila na podršci i dolasku na otvorenje dječjih izložbi svih ovih osam godina od kada traje ova manifestacija Petrovski krisi. Manifestaciju podržava i Primorsko goranska županija.
Margareta je ovu manifestaciju nazvala „Petrovski krisi“ radi sjećanja na našu tradiciju paljenja krijesova, okupljanja susjeda oko vatre i priča i pjesma do kasno u noć. Kada se vatra smanjila djeca su preskakivala vatru uz nadzor odraslih. Već osamdesetih godina prošlog stoljeća pomalo se gubila ta tradicija, još su jedno vrijeme mladi palili automobilske gume ali i s tim se prestalo radi ekologije i zabrane paljenja vatre na otvorenom u ljetnom periodu. Običaj je nestao ali sjećanje ostaje. Danas bez obzira na zabranu paljenja vatre na otvorenom, dešava se mnogo požara koji zahtijevaju gašenje vatrogasaca.
Likovne radionice svaku godinu posvetimo nekoj temi, tako da smo do sada radili na mnogim projektima: izrađivali tapiserije, uporabne torbe od starih traperica, krpene lutke – pupe koje smo punili predenom ovčjom vunom. Sve projekte pratila je priča o našim tradicijskim poslovima. Djecu učimo da se ne stvara otpad i ne bacamo staru odjeću jer se uz malo kreativnosti i dobre volje može preurediti, bilo da želimo napraviti torbu, papuče za po kući, lutke i razne druge krpene igračke. Znanje je imanje. Starije generacije djece odlaze u srednju školu, mlađi dolaze, malo nas je i teško je ostvarivati veće projekte ali ipak svaku godinu uspijemo napraviti barem tri četiri tematske izložbe.
Djeca su čitala „Mlikaricu“ na grobničkom dijalektu, koju je 1960. godine napisao Ivan Brdar Filonov, pjesnik i pisac koji se bavio i istraživanjem povijesnih zbivanja i etnografije svoga kraja, a isticao se i kao interpretator i zabavljač. Brinuo se o očuvanju materinske riječi i običaja da ga prenese slijedećim generacijama i otme od zaborava.
Za mraka mlikarica s ruksakom na hrtu i feralićem u ruci kreće na uzak, strm i kamenit put. Svaki dan mora ga proći s bremenom dva put. Putem sreće i druge mlikarice. Idu i po suncu, buri i kiši da bi prehranile svoju obitelj.
Feral ki j’ pustil sinjal
Dana 19. srpnja 2025. krenut će se iz Dražica putem mlikarice u Rijeku pješice, u sklopu cjelodnevne manifestacije „Feral ki j’ pustil sinjal“ . Idejna začetnica ovog izvrsnog projekta je gospođa Dina Peloza koja godinama ulaže mnogo ljubavi i truda da se mlikaricama oda poštovanje koje zaslužuju. Organizator je Turistička zajednica i Općina Jelenje. Iako su mnogi običaji nestali sretni smo što imamo mladih ljudi koji njeguju našu domaću besedu, tradiciju, folklor…
I sama sam prvi puta skulpturu mlikarice napravila u keramici 1999. godine i započela svoju veliku nekomercijalnu tematsku cjelinu „Kako su živjeli i odijevali se naši stari početkom dvadesetog vijeka“ i prikazala mukotrpan život ljudi svog grobničkog zavičaja kojeg se sjećam i po pričanju svojih roditelja. Tu sam prikazala mlikaricu – ženu simbol, koja je na leđima nosila mlijeko u Rijeku i pješačila više od trideset kilometara dnevno da bi prehranila obitelj. Tu istu ženu koja je na leđima iz šume nosila drva za ogrjev, ženu koja pere robu u drvenom ili limenom kablu /kabluši/ na drvenoj dasci. Često puta ispirale su robu u tekućoj vodi – potoku. Međutim za blagdan i odlazak u crkvu, žene su bile lijepo odjevene po europskoj modi i po uzoru na viktorijanski stil. Pored tradicijskih poslova koje su obavljale žene i muškarci, obrađivala sam i odjeću Rijeke i okolice, tradiciju vjenčane odjeće i stare hrvatske nošnje. Napravila sam skoro 4.000 skulptura na tu temu i povezala ih u božićne jaslice. Tako da je MLIKARICA obišla svijet putem svjetskih izložbi, kataloga i prezentacija a nalazi se u mnogim postavima, čak i Vatikanu. Ovo je spomen na naše vrijedne žene koje se nikad nisu žalile bez obzira kako su mukotrpno živjele.
Hvala svima koji čuvaju uspomenu na naše stare. (vh)
