TETOVAŽE I LIMFOM – Nanočestice kao sastojak tinte imaju također potencijalno negativan, štetan učinak na zdravlje

Tinta za tetoviranje je složena kemijska smjesa – prvenstveno sastavljena od tzv. nosača i pigmenata. Nosač je često mješavina vode, glicerina i izopropilnog alkohola čija uloga je pomaganje u suspenziji i dostavi pigmenata u koži

S približavanjem ljeta mogla se primijetiti sve veća pojava vidljivih tetovaža, uglavnom u šumskozelenoj tinti, dok je većina tetovaža sportaša vidljivo sveprisutna. Iako glavna tema ovog teksta nisu tetovaže,već jedan od ozbiljnijih zdravstvenih problema, potrebno je svakako reći nešto i o samoj povijesti i značenju tetovaža. U svrhu kratkog pregleda povijesti tetoviranja i tetovaža odabrala sam dio iz poučnog i stručnog teksta koji je objavio časopis ‘Smithsonian’.

Ljudi označavaju svoju kožu tisućama godina. Diljem svijeta, u različitim kulturama, tetovaže su imale bezbroj različitih značenja. Drevni sibirski nomadi, starosjeditelji Polinezije, Nubijci, južnoamerički Indijanci i Grci koristili su tetovaže – i to iz raznih razloga: za zaštitu od zla; izjavu ljubavi; označavanje statusa ili vjerskih uvjerenja; kao ukrase, pa čak i oblike kažnjavanja.

Duga povijest tetoviranja

Joann Fletcher, počasna istraživačica arheologije na Sveučilištu York u Ujedinjenom Kraljevstvu, proučava utjecaj tetoviranja na povijest i kulturu. Specijalizirala se za stare Egipćane, za koje kaže da su se dugo smatrali najranijim umjetnicima tetoviranja, zahvaljujući otkriću tetoviranih mumija. No, to se promijenilo 1991. godine iskopavanjem Ötzija Ledenog čovjeka, 5300 godina stare, smrznute mumije pronađene u blizini talijansko-austrijske granice, čije je tijelo ukrašeno tintom.

U tisućljećima otkako je Ötzi tetoviran, tetovaže su se proširile diljem svijeta. Prema studiji Pew Research Centra, 32 posto ljudi u Sjedinjenim Državama ima barem jednu tetovažu, a mnogi od tih Amerikanaca dijele zajedničke motivacije. Šezdeset devet posto tetoviranih odraslih osoba u SAD-u kaže da su se tetovirali kako bi „odali počast ili se sjetili nekoga ili nečega,” dok 47 posto kaže da su htjeli dati izjavu o svojim uvjerenjima, a 32 posto kaže da su se tetovirali kako bi poboljšali svoj osobni izgled. Ispada da su mnogi naši povijesni kolege diljem svijeta imali slične motivacije.

Fletcher je časopisu Smithsonian ispričala sve o funkcijama tetovaža, njihovoj rasprostranjenosti i trajnosti u kulturama diljem svijeta.

Tetovaže povezane s povećanim rizikom razvoja limfoma

U lipnju 2024. znanstveni časopis „The Lancet” objavio je rezultate provedene znanstvene studije o mogućim štetnim posljedicama tetoviranja, a rezultati studije pokazali su zabrinjavajuće povećani rizik za razvoj limfoma.

„Koža je naime, krcata limfocitima i možemo se samo zapitati stimulira li tinta ili jedna od njezinih kemijskih komponenti ove stanice da postanu kancerogene. Nakon više pojedinačnih izvješća o slučajevima limfoma kod ljubitelja tetovaža, Christel Nielsen i suradnici iz Lunda u Švedskoj objavili su uznemirujuće izvješće o štetnom zdravstvenom učinku tetoviranja na zdravlje.

Naime, tinta za tetoviranje je složena kemijska smjesa – prvenstveno sastavljena od tzv. nosača i pigmenata. Nosač je često mješavina vode, glicerina i izopropilnog alkohola čija uloga je pomaganje u suspenziji i dostavi pigmenata u koži.

Pigmenti, bojila, mogu biti organski (na primjer, poput azo-boja – velika grupa sintetskih boja) ili anorganski, poput molekula metalnih oksida i soli. Najčešći anorganski pigmenti su: željezni oksidi (Fe₂O₃, Fe₃O₄), titan dioksid, ugljik, zatim soli metala: kromov oksid (zelena), kobaltov aluminat (plava), kadmijev sulfid (žuta / narančasta), živin sulfid (crvena), i dr.

Pored toga, tinta sadrži i druge aditive – konzervanse, smole kao i tragove drugih kemikalija. Provedene studije također su otkrile da neke tinte za tetoviranje mogu sadržavati sastojke koji nisu navedeni na etiketi, uključujući polietilen glikol i etanol. Nanočestice kao sastojak tinte imaju također potencijalno negativan, štetan učinak na zdravlje. Poznato je da se neke azo boje pod određenim okolnostima, na primjer izloženost UV zračenju, djelovanje bakterija i dr., mogu razgraditi u kancerogene aromatske amine.

Što je limfom?

Limfom je karcinom / rak limfnog sustava. Limfni sustav dio je tjelesnog imunološkog sustava koji se bori protiv bakterija i bolesti. Limfom počinje kada se zdrave stanice u limfnom sustavu mijenjaju i nekontrolirano rastu.

Limfni sustav uključuje limfne čvorove koji se nalaze po cijelom tijelu. Većina limfnih čvorova nalazi se u abdomenu, preponama, zdjelici, prsima, ispod pazuha i vratu.

Limfni sustav također uključuje slezenu, timus, krajnike i koštanu srž. Limfom može zahvatiti sva ova područja i druge organe u tijelu.

Postoje mnoge vrste limfoma. Glavni podtipovi su:

• Hodgkinov limfom (ranije zvan Hodgkinova bolest).
• Non-Hodgkinov limfom.

Postoje mnogi tretmani za limfom. Liječenje koje je najbolje za vas ovisit će o vrsti limfoma koji imate. Tretmani mogu kontrolirati bolest i mnogim osobama s limfomom dati priliku za potpuni oporavak.

Vrste limfoma

1. Kronična limfocitna leukemija
2. Kožni B-stanični limfom
3. Kožni T-stanični limfom
4. Hodgkinov limfom (Hodgkinova bolest)
5. Non-Hodgkinov limfom
6. Waldenstromova makroglobulinemija

Znakovi i simptomi limfoma mogu uključivati:

• Vrućicu;
• Noćno znojenje;
• Umor;
• Svrbež kože;
• Bezbolno oticanje limfnih čvorova u trbuhu, vratu, pazuhu ili preponama:
• Bol u prsima, abdomenu ili kostima;
• Mršavljenje (bez pokušaja/namjere).

Izvor:

1. Cate Lineberry: Svjetska povijest tetovaža / The Worldwide History of Tattoos – ‘Smithsonian magazine’, ažurirano 18. 10. 2023.; izvorno objavljeno: 1. 1. 2007. https://www.smithsonianmag.com/history/tattoos-worldwide-history-144038580/
2. Chemical Research in Toxicology Journal: „Are Some Metals in Tattoo Inks Harmful to Health? An Analytical Approach” – Chem Res Toxicol 2022, Dec 30; 36(1):104-111
3. Christel Nielsen et al.: „Tattoos as a risk factor for malignant lymphoma: a population-based case-control study” – The Lancet, Vol. 72, June 2024.
4. Stephen Ansell, hematolog: „What is lymphoma? An expert explains” – MAYO CLINIC, 20. 12. 2024.; www.mayoclinic.org/diseases-conditions/lymphoma/

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.