Hrvatski Fokus
Znanost

Masovno klanje stoke i u Francuskoj

FRANCUSKA PRED PROBLEMIMA – klimatske, zdravstvene krize, geopolitičke napetosti, rastući troškovi proizvodnje, pad cijena i prihoda…

 

Za 18. prosinca u europskoj prijestolnici planiran je marš, gdje se organizatori nadaju vidjeti do „10.000 prosvjednika“, od kojih će mnogi biti iz Francuske.

„U četvrtak, 18. 12., u Bruxellesu će se održati demonstracije poljoprivrednika. Bit ću tamo, u samom srcu grada, kako bih ohrabrio poljoprivrednike u njihovoj borbi protiv ‘Mercosura’ i zagušljive regulatorne birokracije EU. Bez naših poljoprivrednika, nema hrane. To se prečesto zaboravlja” – samo je jedna od objava na X.

„Kako je u regiji Landes otkrivena prva epidemija ptičje gripe, raste pritisak na farme, klanje stoke, baš kao što se tržište otvara ‘Mercosuru’ i nakon što je dopušten uvoz ukrajinske piletine uzgojene u uvjetima vrlo različitim od naših. Ali pazite, Francuzi svih političkih uvjerenja sve su više zabrinuti zbog nepravde koja se čini našem selu.”

Ovog petka ujutro (12. 12. 2025.), dva tjedna prije Božića, farmer u Ariègeu vidio je svoje stado od više krava zaklano nakon što je otkriven slučaj goveđe dermatoze, iako Federacija europskih veterinara savjetuje da se ne kolju stada u svrhu sprječavanja bolesti.

„Ovo je masakr francuskog seljaštva“.

„U Francuskoj je ovaj tjedan došlo do porasta mobilizacije: akcije protiv sanitarnog klanja od Jure do Pirineja, skupovi ispred prefektura, „vatre bijesa” na Marni, lijes ispred Ministarstva…”

Ogorčenje je takvo da su gotovo svi poljoprivredni sindikati bojkotirali govor ministrice poljoprivrede Annie Genevard, koja je u ponedjeljak u Rungisu pokrenula „konferenciju o suverenitetu hrane”: „komunikacijsku vježbu” u vrijeme kada je dramatična „dijagnoza” „Ferme France” dobro poznata.

Vodeća europska poljoprivredna sila pati, prisiljena je uvoziti sve više i više do točke u kojoj se 2025. suočava s trgovinskim deficitom prvi put u 50 godina. Njezini vodeći proizvodi, od pšenice do vinove loze, prolaze kroz neviđenu krizu. Neuspjesi se gomilaju: klimatske krize, zdravstvene krize, geopolitičke napetosti, rastući troškovi proizvodnje, pad cijena i prihoda… Uoči zime postoje i drugi izvori zabrinutosti.

Dermatoza koja ljuti

Poljoprivrednici u suzama, aktivisti spremni za borbu: protivljenje vladinoj zdravstvenoj politici – koja dijeli sindikate – pojačalo se posljednjih dana.

Nakon bolesti plavog jezika i dok je ptičja gripa još uvijek u porastu, zarazni nodularni dermatitis goveda (CBND) pojavio se u Francuskoj krajem lipnja. Vladin odgovor, koji uključuje klanje svih zaraženih stada, loše je prihvaćen.

Ovdje moram svakako napomenuti da je zarazni nodularni dermatitis goveda poznat i pod nazivom virusna bolest kvrgave kože goveda koja je svojevremeno (2016.) dijagnosticirana i u Hrvatskoj. Nakon dvoipolgodišnje bitke s ovom bolešću i od početka prvog preventivnog cijepljenja 2016., Hrvatska je u siječnju 2019. dobila status države slobodne od bolesti kvrgave kože goveda. (Vidjeti: Bolest kvrgave kože – Hrvatski fokus br. 332. od 23. 9. 2016.).

U francuskim regijama Doubs i Ariège, prosvjednici, koje podržavaju sindikati poljoprivrednika ‘Confédération Paysanne’ i ‘Coordination Rurale’, pokušavaju se suprotstaviti klanju i pozivaju na široko rasprostranjeno preventivno cijepljenje.

FNSEA, koja je i dalje bliska vladi, podržava protokol, bojeći se da bi široko rasprostranjeno cijepljenje lišilo Francusku statusa „slobodne od bolesti” i time mogućnosti izvoza žive stoke tijekom mnogo mjeseci.

Neizvjesni ZPP

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), koja je ključna za europske integracije i poljoprivredu na kontinentu, do danas je bila najveća stavka rashoda EU-a.

Prijedlozi Europske komisije izazivaju ljutnju: ne samo da bi se proračun za sljedeću ZPP (2028.-2034.) mogao smanjiti za 20 posto, već bi se mogao i „razvodniti” u veliki fond.

Francuska strahuje od posebno bolnih rezova za svoje poljoprivrednike, koji su glavni korisnici ZPP-a, primajući oko 9 milijardi eura pomoći godišnje, odnosno dvije trećine svojih prihoda.

Ove subvencije su vitalna zaštita za mnoga poljoprivredna gospodarstva koja su oslabljena od rata u Ukrajini. U Grčkoj, kašnjenja u isplati subvencija zbog skandala s nacionalnom prijevarom trenutno uzrokuju masovne prosvjede.

Glasanje EU-Mercosur na vidiku

Glasovanje europskih država o ovom sporazumu, koji su osudili svi poljoprivredni sindikati, se bliži. Europska komisija cilja na ‘zeleno svjetlo’ prije 20. prosinca i usvajanje od strane Parlamenta početkom 2026. godine.

Ovaj sporazum trebao bi omogućiti Europskoj uniji izvoz većeg broja automobila, strojeva, vina itd., ali će također olakšati ulazak (tj. uvoz u EU) govedine, peradi, šećera, meda itd.

Poljoprivrednici osuđuju nelojalnu konkurenciju zbog manje strogih standarda koji bi mogli destabilizirati ionako krhke europske industrije.

„Sporazum s Mercosurom je neprihvatljiv. Možda će se provesti jer nas je 27 u Europskoj uniji“, priznala je u utorak francuska ministrica poljoprivrede Annie Genevard pred proizvođačima repe.

CBAM, porez je pretjeran

Mehanizam EU za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja. Uzgajivači žitarica pozivaju na izuzeće gnojiva iz sheme: tvrde da će se ovaj porez na ugljik dodati porezu koji se nameće ruskim gnojivima od srpnja i da će uzrokovati nagli porast cijena gnojiva. Poljoprivrednici su svjedočili porastu troškova zbog invazije na Ukrajinu, katastrofalne žetve pšenice 2024. i pada cijena žitarica, krumpira i šećerne repe 2025. Vjeruju da njihove novčane rezerve, koje su „već iscrpljene,” neće moći izdržati još jedan šok.

Što tražimo?

Poput drugih francuskih industrija koje su rasprodane dio po dio, čak i naši krunski dragulji, uništava se i francuska poljoprivreda.

Ovo je čudna podudarnost s izjavama Europske komisije iz 2024. godine, kada je pod izlikom borbe protiv stakleničkih plinova proglasila svoju primarnu namjeru smanjenja broja stoke, dok broj malih farmi koje se zatvaraju i dalje raste.

Macron poručuje čelnicima EU: Mercosur nije dobar za Francusku

Predloženi trgovinski sporazum između Južne/Latinske Amerike i Europe suočava se s otporom u Francuskoj – zbog straha od regulatornih dvostrukih standarda i jeftinih poljoprivrednih proizvoda koji preplavljuju tržište.

U razgovoru s predsjednicom Europske komisije Ursulom Von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom u ponedjeljak navečer (15. prosinca), francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovio je da sporazum „ne štiti francuske poljoprivrednike.”

Komentari su uslijedili u trenutku kada vodstvo Europske unije, uz podršku Njemačke, nastavlja inzistirati na potpisivanju sporazuma do kraja godine.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebala bi u subotu 20. prosinca otputovati u Brazil kako bi finalizirala sporazum, o kojem se pregovara već dva desetljeća i kojim bi se stvorilo najveće područje slobodne trgovine na svijetu. Međutim, konačno odobrenje još uvijek zahtijeva suglasnost država članica EU-a, a Francuska je zatražila odgodu procesa do 2026. godine, tvrdeći da uvjeti još nisu ispunjeni.

Poljoprivrednici su zabrinuti da bi trgovinski sporazum rezultirao preplavljivanjem tržišta jeftinim poljoprivrednim proizvodima. Oni ne bi bili podložni istim strogim standardima EU-a i propisima o zaštiti okoliša koje moraju slijediti europski proizvođači. Unatoč privremenom sporazumu iz 2019., sporazum je zastao usred protivljenja nekoliko zemalja EU-a, uključujući Francusku, Austriju i Irsku, zbog zabrinutosti oko njegovog utjecaja na domaću poljoprivredu.

Francuzi protiv Mercosura

Francuska je više puta upozorila da bi sporazum mogao potkopati njezin poljoprivredni sektor osim ako se izvoznicima iz Mercosura ne nametnu strože zaštitne klauzule, stroža kontrola uvoza i stroži standardi proizvodnje.

Tek prošli mjesec, francuska Nacionalna skupština jednoglasno je glasala protiv sporazuma s Mercosurom. Rezolucija, koju je predložila krajnje lijeva stranka ‘La France Insoumise’, usvojena je s 245 glasova za i 0 protiv. Ranije u studenom ove godine, više od 100 zastupnika Europskog parlamenta također je inzistiralo na odgodi sporazuma s Mercosurom.

I za kraj napomena: Mercosur je južnoamerički trgovinski blok osnovan 1991. godine za promicanje slobodne trgovine i nesmetano kretanje robe, ljudi i valute. Budući sam o tome opširnije pisala 2017. godine, molim vidjeti: „Novi pregovori o slobodnoj trgovini” – Hrvatski fokus br. 394. od 8.12.2017.

Izvori:

  1. FRANCE SOIR: „Abattages de troupeaux en série: la paysannerie massacrée, les Français se rangent derrière ceux qui les nourrissent” – 12.12.2025.; https://www.francesoir.fr/societe-environnement/abattages-de-troupeaux-en-serie-paysannerie-massacree-les-francais-rangent-derriere-ceux-qui-les-nourrissent
  2. TEC News/AFP: „Macron Tells EU Leaders: Mercosur is Wrong for France” – The European Conservative, 16. 12. 2025.; https://europeanconservative.com/articles/news-corner/macron-european-union-leaders-mercosur-deal-wrong-for-france/

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Umro dopisni član HAZU-a Mario Suško

hrvatski-fokus

Woke globalizam ili kraj globalizacije kakvu poznajemo

hrvatski-fokus

Početak sjevernoameričke aneksije Europe

HF

Predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt govorio na redovitoj skupštini Akademije

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više