Djeca koja dobiju mobitele prije 12. godine imaju veći rizik od pretilosti, depresije i lošeg sna

Roditelji moraju razmotriti kako njihova odluka da djetetu daju mobitel može utjecati na zdravlje njihovog djeteta

 

Kao što je poznato, u Hrvatskoj se krajem prošle godine u javnosti zahuktala rasprava o učincima mobitela na zdravlje djece jednako kao i o negativnim učincima društvenih mreža. U jesen 2025., početkom nove školske godine pojačala se zabrana mobitela u školama – tako je Grad Zagreb preporučio potpunu zabranu mobitela za osnovnoškolce u svim školskim prostorima (nastava, odmori) dok je za srednje škole zabrana fokusirana na vrijeme nastave. Najčešći razlozi koji se navode za takvu odluku jesu: smanjenje distrakcija i poboljšanje koncentracije učenika te povećanje socijalne interakcije i komunikacije među učenicima.

No, znanstvenici sve češće objavljuju rezultate provedenih istraživanja o negativnim učincima mobitela na zdravlje djece. Pa, evo rezultata jednog od najnovijih istraživanja provedenog u SAD-u.

Mobitel je veći rizik

Dr. sc. Ran Barzilay, liječnik i dječji i adolescentni psihijatar u Dječjoj bolnici u Philadelphiji, glavni  autor studije objavljene u časopisu ‘Pediatrics’ rekao je za internetski časopis ‘The Defender’ kako se nada da će roditelji razmotriti kako njihova odluka da djetetu daju mobitel može utjecati na zdravlje njihovog djeteta.

Djeca koja imaju vlastiti mobitel do 12. godine imaju veći rizik od pretilosti, depresije i nedovoljnog sna od djece koja ga nemaju – a što su mlađa kada dobiju mobitel, veći je rizik da će biti pretila i imati problema sa spavanjem, prema istraživanju objavljenom u ponedjeljak 1. prosinca 2025. u časopisu Pediatrics.

„To ne bi trebalo biti nešto što napravite i zaboravite na to,” rekao je Barzilay. „Umjesto toga, roditelji bi to trebali prenijeti svojoj djeci i zajedno raditi kako bi vidjeli kako vlasništvo pametnih telefona utječe na njihov način života i dobrobit.”

Utjecaj na mozak adolescenata

Autori studije proveli su statističke analize podataka o više od 10 000 dvanaestogodišnjaka u SAD-u u okviru Studije kognitivnog razvoja adolescentnog mozga, opisane kao „najveći dugoročni pogled na razvoj dječjeg mozga u Sjedinjenim Državama do danas.”

Barzilayev tim okupio je istraživače iz Dječje bolnice u Philadelphiji, Penn Medicinea, Sveučilišta Kalifornija, Berkeleyja i Sveučilišta Columbia.

Osim što su promatrali dvanaestogodišnjake koji su već imali mobitele, pratili su i dvanaestogodišnjake koji nisu imali mobitel na početku godine, ali su ga dobili do 13. godine.

Problemi s mentalnim zdravljem

„Do svoje 13. godine“, rekao je Barzilay, „oni koji su te godine dobili pametni telefon imali su više problema s mentalnim zdravljem i spavanjem u usporedbi s djecom koja ga još nisu imala.” To je bilo istina čak i kada su autori uzeli u obzir mentalno zdravlje i probleme sa spavanjem djece iz prethodne godine, dodao je.

Roditelji trebaju razgovarati sa svojom djecom o korištenju mobitela

Dr. Barzilay je naglasio da mobiteli nisu sami po sebi loši. Oni „nude značajne prednosti, povezujući ljude i pružajući pristup informacijama i znanju,” rekao je. Suosjeća s roditeljima koji moraju odlučiti koliko dugo će odgoditi davanje mobitela svom djetetu i koji moraju postaviti vremenska ograničenja kada to učine.

Roditelji mogu biti sigurni da mobiteli nisu dopušteni u dječjoj sobi noću te da u dječju sobu ugrade vrijeme za druženje i tjelesnu aktivnost bez mobitela, rekao je.

Barzilay je također potaknuo roditelje da pomognu svojoj djeci da razviju „zdrave tehnološke navike” redovitim razgovorom s njima o korištenju mobitela i kako se zbog toga osjećaju.

„Kada tinejdžeri shvate da ovi razgovori proizlaze iz istinske predanosti njihovom zdravlju, veća je vjerojatnost da će surađivati ​​s roditeljima, prepoznajući da obje strane dijele zajednički cilj podrške njihovoj cjelokupnoj dobrobiti,” rekao je.

Društvene mreže su samo dio problema

Pedijatrijska studija usredotočila se na vlasništvo mobitela, a ne na vrstu sadržaja kojem djeca pristupaju kada koriste mobitel.

Međutim, dio kontroverze oko korištenja mobitela kod djece povezan je s negativnim utjecajem društvenih mreža na njih. Na primjer, ‘The Defender’ je nedavno izvijestio o 12-godišnjoj djevojčici koja si je oduzela život samo tri tjedna nakon što je počela uzimati ‘Prozac,’ nakon godina ovisnosti o društvenim mrežama za koje su njezini roditelji rekli da su doprinijele njezinoj depresiji.

Njezina majka je sada dio tužbe u kojoj se TikTok, Snapchat i YouTube optužuju za ciljanje ranjive djece štetnim sadržajem.

Istraživači neprofitne organizacije Sapien Labs u siječnju su izvijestili da osjećaji agresije, ljutnje i halucinacija naglo rastu među adolescentima u SAD-u i Indiji – a porast je povezan s progresivno mlađom dobi u kojoj djeca dobivaju mobilne telefone.

Australija se u prosincu (2025.) pripremala za provedbu prve nacionalne zabrane društvenih mreža za tinejdžere. Počevši od 10. prosinca, tvrtke društvenih mreža morat će poduzeti „razumne korake” kako bi osigurale da djeca i tinejdžeri mlađi od 16 godina u Australiji ne mogu otvarati račune na njihovim platformama. (Vidjeti: https://edition.cnn.com/2025/11/29/australia/australia-social-media-ban-intl-hnk-dst ).

Tvrtke također moraju ukloniti ili deaktivirati račune australske mladeži do tog vremena.

Ali mobiteli nisu štetni samo za djecu zbog društvenih mreža, prema dr. Robertu Brownu, dijagnostičkom radiologu s više od 30 godina iskustva i potpredsjedniku za znanstvena istraživanja i klinička pitanja pri „Environmental Health Trustu.”

Ranije ove godine, dr. Brown je objavio istraživanje koje pokazuje da samo 5 minuta izlaganja mobitelu uzrokuje abnormalno skupljanje krvnih stanica kod zdrave žene, čak i kada je mobitel bio udaljen centimetar od kože. (Vidjeti: „Utjecaj mobitela na krv – što trebate znati?” – Hrvatski fokus br. 767. od 18. 4. 2025.; https://www.hrvatski-fokus.hr/2025/04/65321/ )

Radiofrekventno zračenje 

Dr. Brown je za ‘The Defender’ rekao da ga je ohrabrilo što visokorangirane institucije poput Sveučilišta u Pennsylvaniji obraćaju pozornost na zdravstvene posljedice mobitela na djecu. Međutim, također bi volio vidjeti istraživanje usmjereno na to kako radiofrekventno (RF) zračenje koje emitiraju telefoni šteti zdravlju djece. „Nije samo rana dob vlasništva odgovorna,” rekao je.

Miriam Eckenfels, direktorica Programa za elektromagnetsko zračenje (EMR) i bežične veze pri Children’s Health Defense, složila se. „Pedijatrijska studija dodatno doprinosi mnoštvu dokaza da su pametni telefoni problematični i da roditelji moraju zaštititi svoju djecu. Osim sadržaja, štetno je i RF zračenje.” Čak je i Svjetska zdravstvena organizacija sada priznala da postoje dokazi s “visokom sigurnošću” da izloženost zračenju mobitela uzrokuje dvije vrste raka kod životinja, rekla je.

„Roditelji i javnost moraju se uključiti u razuman razgovor o tehnologiji kada su u pitanju naša djeca i prestati pretpostavljati da je bilo koja od tih tehnologija bezopasna,” rekao je Eckenfels.

Izvor:

1. Dr. sc. Ran Barzilay et al.: „Smartphone Ownership, Age of Smartphone Acquisition, and Health Outcomes in Early Adolescence” – American Academy of Pediatrics, 1. 12. 2025.; objava recenzirane studije: „Pediatrics” 2026 Vol. 157 (1); https://publications.aap.org/pediatrics/article-abstract/157/1/e2025072941/205716/Smartphone-Ownership-Age-of-Smartphone-Acquisition
2. Dr. sc. Suzanne Burdick: Kids Who Get Cellphones Before Age 12 at Higher Risk of Obesity, Depression, Poor Sleep” – Children’s Health Defense/The Defender, 2. 12. 2025.; https://childrenshealthdefense.org/defender/kids-cellphones-before-age-12-higher-risk-obesity-depression-poor-sleep-study/

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.