Dokazana veza između duljeg vremena provedenog pred ekranom i težih simptoma poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD)
Istraživači koji su analizirali tisuće djece otkrili su da je intenzivno korištenje ekrana u dobi od 9-10 godina povezano s većim simptomima ADHD-a dvije godine kasnije. Studija translacijske psihijatrije također je identificirala suptilne abnormalnosti mozga – uključujući manji korteks uključen u pažnju i višu razinu razmišljanja – kod djece koja su provodila više vremena pred ekranima.
Djeca koja provode više vremena na mobitelima, televizorima i videoigrama mogu se suočiti s većim rizikom od razvoja problema s pažnjom kako odrastaju, prema prvoj velikoj studiji takve vrste.
Nalazi, objavljeni u listopadu 2025. u časopisu Translational Psychiatry, ukazuju na vezu između duljeg vremena provedenog pred ekranom i težih simptoma poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD).
Abnormalnost mozga
Istraživači sa Sveučilišta Fukui u Japanu također su otkrili mjerljive, iako suptilne, abnormalnosti mozga kod svih koji često koriste ekrane.
„Ovi nalazi upućuju na to da je vrijeme provedeno pred ekranom povezano sa simptomima ADHD-a i strukturom mozga, kao i s njihovim razvojem“, izjavili su stručnjaci.
Posebno:
- Dulje vrijeme provedeno pred ekranom u dobi od 9-10 godina predvidjelo je jače simptome ADHD-a dvije godine kasnije, nakon što se uzme u obzir koliko su simptomi kod djece bili ozbiljni na početku.
- Veće vrijeme provedeno pred ekranom povezano je s manjim korteksom, vanjskim slojem mozga odgovornim za višu razinu razmišljanja i pažnje, što je pak povezano s težim simptomima ADHD-a.
- Djeca koja su na početku provodila više vremena pred ekranom imala su manji desni putamen, regiju uključenu u učenje jezika, ovisnost i obradu nagrada.
- Intenzivnije korištenje ekrana nakon dvije godine povezano je s nešto tanjim razvojem u tri druge kortikalne regije koje podržavaju važne kognitivne funkcije, poput pažnje, radnog pamćenja i obrade jezika.
Opasna pretjerana uporaba digitalnih uređaja
Korištenje ekrana povećalo se diljem svijeta među djecom i adolescentima, a više od trećine američkih roditelja djeteta mlađeg od 12 godina izvještava da su njihova djeca počela komunicirati s pametnim telefonom prije 5. godine, prema istraživanju ‘Pew Researcha’.
Iako se digitalni uređaji promoviraju kao bitni alati za školu i društvenu povezanost, njihova pretjerana upotreba povezana je s poremećajem sna, smanjenom tjelesnom aktivnošću i negativnim utjecajima na mentalno zdravlje, ponašanje i razvoj mozga.
Istraživači kažu da je ova najnovija studija prvi dugoročni pogled na to kako se digitalne navike, pažnja i razvoj mozga mogu međusobno povezati tijekom kritičnih godina djetinjstva.
Koristili su podatke iz studije o kognitivnom razvoju adolescentnog mozga (ABCD), nacionalnog projekta koji prati gotovo 12 000 djece regrutirane u dobi od 9 i 10 godina.
Od njih su se usredotočili na djecu koja su imala potpune informacije o vremenu provedenom pred ekranom, simptomima ADHD-a i MRI snimkama. To je uključivalo 10.116 djece na početku, a zatim 7880 tijekom dvogodišnjeg praćenja.
Vrijeme provedeno pred ekranom izravno uzrokuje simptome ADHD-a ili promjene u mozgu
Djeca su sama izvještavala o vremenu provedenom na raznim uređajima, uključujući igranje videoigara i gledanje televizije, a istraživački tim izračunao je ponderirani tjedni prosjek kako bi odrazio razlike između korištenja radnim danom i vikendom. Baza podataka studije nije uključivala podatke o veličini ekrana.
U međuvremenu, roditelji su ocjenjivali simptome povezane s ADHD-om koristeći Kontrolnu listu ponašanja djeteta, a učitelji su dostavili dodatne ocjene problema s pažnjom za manju skupinu sudionika.
Studija sama po sebi ne dokazuje da vrijeme provedeno pred ekranom izravno uzrokuje simptome ADHD-a ili promjene u mozgu, kažu autori. Mnogi čimbenici utječu na te simptome, a uočene razlike bile su skromne.
Također je potrebno više istraživanja, kažu oni, kako bi se utvrdilo igra li veličina korteksa ulogu u potencijalnoj vezi između vremena provedenog pred ekranom i problema s pažnjom.
Buduća istraživanja trebala bi testirati druge mjere razvoja mozga, uključujući način na koji regije mozga komuniciraju i signali putuju, kažu.
Pamela Ferdinand, autorica gore navedenog teksta, nagrađivana je novinarka i bivša stipendistica ‘Knight Science Journalism’ na Massachusetts Institute of Technology (MIT) koja se bavi komercijalnim odrednicama javnog zdravstva.
Autor:
Pamela Ferdinand: „Higher screen time linked to brain abnormalities and ADHD symptoms in children, study shows” – U.S. Right to Know, 21. 11. 2025.; https://usrtk.org/healthwire/screen-time-linked-to-brain-abnormalities-and-adhd-symptoms-in-children/
Više:
Qiulu Shou, Masatoshi Yamashito & Yoshifumi Mizuno: „Association of screen time with attention-deficit / hyperactivity disorder symptoms and their development: the mediating role of brain structure” – Translational Psychiatri 15, članak br. 447, 31. 10. 2025.; https://www.nature.com/articles/s41398-025-03672-1
