Europska unija trenutno se nalazi u ključnom trenutku donošenja nove Uredbe o biljnom reprodukcijskom materijalu (PRM), koja će dugoročno odrediti tko ima pravo na sjeme – i pod kojim uvjetima
U tijeku su završni pregovori (trijalog) između institucija EU-a (21. 4. 2026.), a odluke koje se sada donesu imat će izravan utjecaj na dostupnost sjemena, opstanak malih proizvođača, raznolikost hrane te sigurnost opskrbe hranom u budućnosti. Ono što posebno zabrinjava jest mogućnost da se izgube važna poboljšanja koja je predložio Europski parlament tijekom pregovora, a koja štite raznolikost sjemena i prava malih proizvođača. Zašto je ovo važno za sve nas? Sjeme nije samo nešto što se tiče poljoprivrednika. Sjeme je temelj hrane. Ako izgubimo raznolikost sjemena, gubimo otpornost na klimatske promjene, lokalne, prilagođene sorte i mogućnost da sami uzgajamo hranu. U praksi to znači veću ovisnost o industrijskim sustavima i manji izbor za proizvođače i potrošače. Ključni problemi u prijedlogu U trenutnim pregovorima postoji rizik da: – razmjena sjemena između poljoprivrednika bude dodatno ograničena – očuvanje tradicijskih sorti bude administrativno otežano – mali proizvođači budu opterećeni nesrazmjernim pravilima – raznolikost sjemena bude potisnuta u korist uniformne industrijske proizvodnje Posebno je problematično što bi se aktivnosti očuvanja sjemena tretirale kao tržišna djelatnost, iako se radi o javnom interesu. Vijeće također predlaže neograničeno izuzeće za industriju u zatvorenim lancima vrijednosti i velika ograničenja za male aktere koji čuvaju sjeme. Neprihvatljivo je da industrija može razmjenjivati velike količine neregistriranog sjemena radi profita, dok se istovremeno ograničava razmjena malih količina u javnom interesu – što može imati dalekosežne posljedice i gubitak preostale agrobioraznolikosti.
ZAJEDNIČKO PISMO UDRUGA DILJEM EU POSLANO DONOSITELJIMA ODLUKA: Povodom donošenja zakona, udruge su 16. 4. poslale pregovaračima u Europski parlamentu Zajedničko pismo uoči trijaloga 21. travnja o Uredbi o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala (PRM). Više od 94 organizacije iz cijele Europe podržale su pismo u samo dva dana. Time je poslan snažan signal pregovaračkom timu Parlamenta da moraju braniti ključne članke iz pozicije Parlamenta koji štite raznolikost i prava poljoprivrednika – uoči važnog političkog trijaloga u utorak (21. travnja). Završnu verziju pisma, s potpunim popisom organizacija potpisnica, možete pronaći ovdje: https://www.arche-noah.at/media/prm-trilogue-letter-2026.pdf
ŠTO JE TRIJALOG I KAKO SE DONOSE ZAKONI U EU?
Zakoni u EU ne donose se odjednom, nego kroz više koraka. Ovaj zakon o sjemenu pokrenula je Europska komisija još u srpnju 2023. godine svojim početnim prijedlogom. Nakon toga o prijedlogu raspravljaju i daju svoje verzije: – Europski parlament (zastupnici) – Vijeće ministara (predstavnici ministarstava država članica, npr. ministarstva poljoprivrede) Svaka institucija ima svoju verziju zakona. Trijalog je završna faza pregovora gdje se te tri strane pokušavaju dogovoriti o konačnom tekstu zakona. U toj fazi često dolazi do kompromisa – i upravo zato postoji rizik da se izgube neke važne stvari koje su ranije predložene. Zato je ovaj trenutak ključan.
ŠTO MI MOŽEMO UČINITI?
U nastavku ispod je dopis kojeg su prije ovog zajedničkog pisma udruge iz RH 14. 4. poslale Ministarstvu poljoprivrede i članovima AGRI i ENVI odbora (Marko Vešligaj, Romana Jerković, Sunčana Glavak, Tomislav Sokol). Pozivamo donositelje odluka koji će sudjelovati u završnim pregovorima da: – osiguraju pravo na razmjenu sjemena između poljoprivrednika – omoguće očuvanje i uzgoj tradicijskih i lokalnih sorti bez nepotrebne administracije – zaštite male proizvođače i sjemenske inicijative – osiguraju transparentnost u sustavu sjemena Pozivamo i vas da nam pomognete u javnom pritisku i vi podsjetite donositelje odluka koliko je važno da rade u javnom interesu, a ne u interesu uskih skupina. Ako imate nekoliko minuta – pošaljite im kratak mail. Ne treba biti dugačak ni savršen. Važno je da se vaš glas čuje. Možete napisati, primjerice: „Poštovani, obraćam vam se jer mi je važna budućnost hrane u Europi. Molim vas da u pregovorima o PRM uredbi zaštitite raznolikost sjemena i pravo ljudi da uzgajaju vlastitu hranu. Pozivam vas da pročitate dopis udruge Biovrt, HSEP-a i ZMAG-a i podržite prijedloge koji su u interesu svih nas.“
Popis kontakata kamo možete poslati su: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i šumarstva RH kabinet@mps.hr, Marko Vešligaj AGRI (S) marko.vesligaj@europarl.europa.eu Romana Jerković ENVI (M) romana.jerkovic@europarl.europa.eu Sunčana Glavak ENVI (S) suncana.glavak@europarl.europa.eu Tomislav Sokol ENVI (S) tomislav.sokol@europarl.europa.eu Vrijeme istječe – pregovori se održavaju 21. 4. 2026.
Odluke o budućnosti hrane u EU donose upravo sada. Ako se ove prilike propuste, posljedice će biti dugoročne – i teško popravljive. Zato je važno da javnost bude informirana i uključena – jer ovaj zakon direktno će utjecati na našu hranu, zdravlje i budućnost poljoprivrede u EU. U nastavku donosim i tekst dopisa poslanog u medije 14. 4. 2026. godine i naslovljeno Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i hrvatskim zastupnicima u EU parlamentu: Zaštitimo raznolikost sjemena i budućnost hrane u Europi Poštovani, kako pregovori o novoj EU Uredbi o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala (PRM) ulaze u ključnu fazu, hitno vas pozivamo da zaštitite i unaprijedite agrobioraznolikost kako bismo osnažili otpornost proizvodnje hrane. Kao organizacije koja se već dugi niz godina bave očuvanjem sjemena, edukacijom i radom s vrtlarima i proizvođačima, želimo naglasiti važnost donošenja odluka koje će dugoročno zaštititi agrobioraznolikost i otpornost našeg prehrambenog sustava. Što je sporno: Novi Zakon o sjemenu mogao bi napraviti dugoročnu štetu za očuvanje bioraznolikosti u EU Naime, važna poboljšanja za aktere očuvanja sjemena, koja su uključena u stav Europskog parlamenta o novom PRM zakonu, mogla bi biti izgubljena u trenutnim trilateralnim pregovorima (trijalogu). Niže navedeni prioriteti odražavaju i zahtjeve iz zajedničkog pisma iz 2025. godine, koje je potpisalo više od 200 europskih organizacija poljoprivrednika, ekoloških udruga i organizacija civilnog društva.
- Potrebno je omogućiti očuvanje biljnih genetskih resursa u Europi – Uvesti izuzeće za očuvanje agrobioraznolikosti u članku 2(4) – Ne primjenjivati obvezu označavanja operatera na članak 29 (kako predlaže Vijeće) Zašto je to važno: – Ugrožene sorte možemo očuvati samo ako ih možemo razmjenjivati, uzgajati, oplemenjivati i koristiti u prehrani. – Očuvanje agrobioraznolikosti nije komercijalna djelatnost – pravila tržišta nisu prikladna u ovom kontekstu. – Već postoje izuzeća za razmjenu sjemena u svrhu oplemenjivanja i istraživanja – očuvanje je jednako važno i zaslužuje isti status – Ograničenja količina koja predlaže Parlament mogu spriječiti zloupotrebe i primijeniti se i na druga izuzeća Vijeće predlaže neograničeno izuzeće za industriju u zatvorenim lancima vrijednosti – neprihvatljivo je da industrija može razmjenjivati velike količine neregistriranog sjemena radi profita, dok se istovremeno ograničava razmjena malih količina u javnom interesu.
- Osigurati pravo poljoprivrednika na razmjenu sjemena Potrebno je omogućiti razmjenu između poljoprivrednika za sav biljni reprodukcijski materijal (ne samo sjeme), uključujući i uz novčanu naknadu te bez regionalnih ograničenja Zašto je to važno: – Razmjena sjemena postoji generacijama i prepoznata je kao pravo u okviru UNDROP deklaracije – Upravo je ta razmjena temelj današnje raznolikosti usjeva – Razmjena između regija pomaže prilagodbi klimatskim promjenama – Ograničenja na male količine sprječavaju zloupotrebe – Ograničenja trebaju određivati države članice uz uvažavanje potreba malih proizvođač
- Omogućiti raznoliku i regionalnu opskrbu sjemenom Kod čuvanih sorti: – isključiti F1 hibride, GMO/NGT i sorte zaštićene intelektualnim pravima – omogućiti uzgoj novih lokalnih sorti za sve kulture (ne samo voće i povrće) – ne ograničavati proizvodnju na “regiju porijekla” Sjeme za kućne vrtlare: – izbjeći dodatnu regulaciju pakiranja i označavanja (prekomjerna regulacija) – proširiti primjenu na sve vrste, ne samo voće i povrće (npr. i krumpir) Ostaviti pravila za organski heterogeni materijal nepromijenjena i omogućiti i konvencionalni heterogeni materijal Zašto je to važno: – Poljoprivrednici i potrošači trebaju imati pristup lokalnim, otpornim i prilagodljivim sortama – Male sjemenske tvrtke moraju moći opstati uz industriju – Regionalno oplemenjivanje čuva tradicijske sorte i jača otpornost – Potrebna su razumna pravila registracije i administracije – Mora se spriječiti de facto zabrana raznolikog oplemenjivanja – Klimatske promjene zahtijevaju da se sjeme može slobodno kretati tamo gdje je potrebno
- Osloboditi mikro-poduzeća pretjeranog administrativnog opterećenja Subjekti s prometom manjim od 100.000 € trebaju biti izuzeti od članaka 41–42 Zašto je to važno: – Prevelika administracija može izbaciti stotine malih inicijativa s tržišta – Jasno definiran prag štiti najmanje proizvođače – Mali proizvođači često nude veliku raznolikost (prosječno više od 150 sorti) – Upravo oni održavaju lokalne sustave proizvodnje i raznolikost
- Stvoriti pravedan, transparentan i održiv sustav Potrebno je: – Zadržati minimalne zahtjeve za uvjete uzgoja (posebno za sorte s potencijalno štetnim agronomskim svojstvima) – Osigurati transparentnost metoda oplemenjivanja, prava na sorte i patenata – Unaprijediti testiranje organskih sorti u organskim uvjetima – Uvažiti lokalne populacije (tradicijske sorte) u postupku registracije kako bi se spriječilo prisvajanje tradicionalnih resursa
Naglašavamo da se izuzećima za male operatere i zaštitu genetskih resursa ne stvara nikakvo paralelno tržište nego štiti genetska raznolikost koja je važna za otpornost prehrambenog sustava na krize, buduća oplemenjivanja kao i očuvanje sorata koje predstavljaju baštinu našeg naroda. Ako su dozvoljena izuzeća kojima agroindustrija može razmjenjivati velike količine neregistriranog materijala za potrebe profita, ne vidimo zašto bi razmjena sjemena i olakšana pravila za male operatere do 100.000 € prometa ikome predstavljala konkurenciju i problem. Zato je potrebno da ovaj zakon omogući očuvanje genetske raznolikosti i otporne prehrambene sustave u EU – i zato je potrebno da i vi svojim glasom obranite ljudsko pravo na sjeme u EU.
S poštovanjem, Silvija Kolar-Fodor, Biovrt – u skladu s prirodom Sunčana Pešak, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača Dunja Zbiljski, ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa
