Hrvatski Fokus
Religija

Posjet prof. Amosa N. Guiore, koji predaje pravo na Pravnom fakultetu SJ Quinney Sveučilišta u Utahu

Guiora provodi opsežna istraživanja fenomena promatrača i omogućavatelja kaznenih djela, ispituje odgovornost pojedinaca i institucija čije (ne)djelovanje omogućuje različite oblike nasilja, diskriminacije i kršenja ljudskih prava

 

Na poziv g. Bojana Jovanovića, glavnog tajnika Saveza kršćana Hrvatske, zajedno s Upravnim odborom i Znanstveno-teološkim odborom Saveza, u dvodnevnom je službenom posjetu Zagrebu boravio jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za pravo, ljudska prava, etiku te proučavanje sudioništva i odgovornosti, profesor Amos N. Guiora. Profesor Guiora predaje pravo na Pravnom fakultetu SJ Quinney Sveučilišta Utah gdje vodi inicijativu Bystander, https://www.law.utah.edu/bystander-initiative/ .

Profesor Amos N. Guiora diplomirao je na Kenyon Collegeu, ima titulu doktora prava s Pravnog fakulteta Sveučilišta Case Western Reserve i doktorirao je na Sveučilištu Leiden. Istaknuti je član i savjetnik Centra za rješavanje međunarodnih sukoba Sveučilišta u Pittsburghu, nerezidentni član Programa o ekstremizmu na Sveučilištu George Washington, član je programa Holokaust i Pravnog konzorcija Pravnog fakulteta Chicago-Kent, Savjetodavnog odbora SESAME-a, Upravnog odbora Zaklade Lauren McCluskey te Savjetodavne skupine Konferencije o pravnim zahtjevima.

Tijekom svoje istaknute akademske i profesionalne karijere, profesor Guiora obnašao je brojne odgovorne pozicije u područjima prava, sigurnosti, etike i institucionalne odgovornosti. Više od desetljeća, profesor Guiora provodi opsežna istraživanja fenomena promatrača i omogućavatelja kaznenih djela, ispitujući odgovornost pojedinaca i institucija čije djelovanje – ili nedjelovanje – omogućuje različite oblike nasilja, diskriminacije i kršenja ljudskih prava.

Autor je nekoliko međunarodno priznatih knjiga, uključujući Zločin sudioništva: Promatrač u Holokaustu, Vojske osnaživača: Priče preživjelih o sudioništvu i izdaji u seksualnim napadima i Sudioništvo šutnje: Suočavanje s ekosustavima seksualnog zlostavljanja djece u školama. Njegovo najnovije istraživanje usmjereno je na pravnu i moralnu odgovornost društva u suočavanju s fenomenom omogućavanja kriminala.

Kriminalisti psihologije

Tijekom boravka u Zagrebu, profesor Guiora održao je niz radnih sastanaka sa članovima Saveza kršćana Hrvatske te je imao priliku susresti se s akademikom Sretenom Vujovićem iz Crne Gore, članom Znanstveno-teološkog odbora Saveza. Sudionicima se stručnim izlaganjem obratio i fra Slaviša Lekić iz Ukrajine, također član Odbora. U raspravi su sudjelovali i ugledni profesor kriminalističke psihologije i istraživačkog intervjua iz Bosne i Hercegovine, dr. Sandi Dizdarević, te odvjetnik iz Beograda Aleksandar Olenik.

Posebna pozornost tijekom sastanaka posvećena je interdisciplinarnoj analizi izazova s kojima se suočava Zapadni Balkan. Iz akademske perspektive, sudionici su ispitali procese demokratizacije, društvene kohezije i razvoja kulture odgovornosti. Iz pravne perspektive raspravljali su o zaštiti ljudskih prava, vladavini prava i vjerskoj slobodi. Sa stajališta sigurnosti, policijskog rada i kriminologije analizirali su suvremene sigurnosne izazove, sprječavanje nasilja, institucionalnu odgovornost i važnost međunarodne suradnje u izgradnji stabilnog, sigurnog i pravednog društva. Predstavnici Saveza kršćana Hrvatske predstavili su profesoru Guiori postignuća organizacije u proteklom razdoblju, uključujući organizaciju međunarodnih konferencija, znanstvenih i stručnih skupova te razvoj suradnje s uglednim pojedincima, akademskim institucijama, vjerskim zajednicama i organizacijama civilnog društva. Poseban naglasak stavljen je na uspješnu suradnju s Organizacijom roditelja nestale novorođenčadi iz Vojvodine i zajedničku organizaciju Kongresa posvećenog zaštiti ljudskih prava, ljudskog dostojanstva i društvene odgovornosti.

Profesor Guiora također je obaviješten o nedavnom službenom posjetu glavnog tajnika Saveza, Bojana Jovanovića, Istanbulu, tijekom kojeg je održao niz važnih sastanaka s istaknutim javnim osobama, društvenim liderima i predstavnicima medija. Tom prilikom uspostavljena je i službena korespondencija s Ekumenskim patrijarhatom, čime su dodatno ojačani međunarodni kontakti Saveza i potvrđena njegova predanost međureligijskom dijalogu, međunarodnoj suradnji te promicanju univerzalnih vrijednosti mira, međusobnog poštovanja i zaštite ljudskih prava.

Jačanje kulture dijaloga

Savez je također predstavio svoje buduće projekte, koji su usmjereni na jačanje kulture dijaloga, promicanje ljudskih prava, zaštitu vjerskih sloboda, unapređenje znanstvenih istraživanja o suvremenim društvenim pitanjima, širenje međunarodne suradnje i kontinuirano rješavanje aktualnih društvenih izazova kroz profesionalni, akademski i javni angažman. Profesor Guiora je također upoznat s aktivnostima, publikacijama i projektima Saveza dostupnima na njegovoj službenoj web stranici. Posjet profesora Amosa N. Guiore predstavlja značajno priznanje rada Saveza kršćana Hrvatske i potvrđuje da se predani, profesionalni i odgovorni napori prepoznaju na međunarodnoj razini. U vrijeme složenih društvenih izazova, Savez kršćana Hrvatske ostaje čvrsto predan promicanju univerzalnih vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, odgovornosti, međusobnog poštovanja, znanstvenog dijaloga i zaštite temeljnih ljudskih prava. Vjerujemo da okupljanje vodećih međunarodnih stručnjaka, akademske zajednice, pravnih stručnjaka, sigurnosnog sektora i vjerskih zajednica predstavlja najučinkovitiji put prema izgradnji društva utemeljenog na istini, pravdi, solidarnosti i trajnom miru. Posjet profesora Guiore pruža daljnji poticaj Savezu kršćana Hrvatske da nastavi razvijati međunarodna partnerstva i svojim radom doprinositi stvaranju pravednijeg i humanijeg društva za sadašnje i buduće generacije.

Bojan Jovanović, Savez kršćana Hrvatske, glavni tajnik, 15. VII. 2026.

Povezane objave

Neka

HF

U Nazaretu otkriven reljef Gospe Sinjske

HF

Papa Franjo prodao kršćanstvo za islam

hrvatski-fokus

Po osjećaju srama čovjek se razlikuje od drugih živih bića

HF

1 komentar

Zlatko Janković 17/07/2026 at 21:15

Jačanje kulture dijaloga

– Dialog će biti moguć, ne samo hinjenjem dobre volje, nego na strogom reciprocitetu kroz najmanje 5 – 6 generacija (cca 200 god.), da jednostavno netragom izumru generacije koje su spremni na obmane.
Do tada sve mora biti strogo kontrolirano i svako odstupanje strogo kažnjavano.
To su kod životinja pravila selekcije, eliminacija jedinki s nepoželjnim odlikama ponašanja koje mogu prenieti na potomstvo.

To se kod ljudi postiže lako nedopuštanjem uključivanja u strukture moći, podučavanja, znanosti, svega što može imati dalekosežne posljedice.

Komentari nisu aktivni.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više