"Hrvati ne mogu sami snositi troškove hrvatskoga TV kanala!"
Sead Turulja mladi je profesor povijesti iz Sarajeva. U poplavi političara i političkih stranaka u BiH, ni on nije htio ostati izvan tih političkih događanja. Pokrenuo je Sarajevski hrvatski forum pod angliziranim nazivom »Hrvatski Forum Sarajevo«, ali ga ubrzo morao i raspustiti. Hrvatski fokus je saznao za Turulju posredno, preko Bosanskoga glasnika dr. Muhameda Borogovca sa sjedištem u Chicagu, koji je prenio Turuljin tekst, kojega ćemo i Vama sada prenijeti u cijelosti. U tom tekstu mladi bošnjački profesor povijesti iz Sarajeva iznosi svoje viđenje suživota između Bošnjaka i Hrvata unutar Federacije BiH. Kako on to gleda, misli i shvaća, najbolje da sami pročitate. Vjerujte, ne ćete ostati ravnodušni. Ne samo iz razloga što se mnogi s njegovim postavkama ne će složiti, nego više iz razloga što Sead Turulja govori javno ono što bošnjački političari rade a ne priznaju.
»Profesor Historije iz Sarajeva
U posljednjih nekoliko mjeseci su se umnožile izjave gosp. Bože Ljubića zastupnika u Saboru Republike Hrvatske i Predsjednika Glavnog Odbora Hrvatskoga narodnog sabora u BiH o majorizaciji i ugroženosti BH Hrvata. Spektar izjava Gosp Ljubića se kreće od pisanja pisma članu Predsjedništva BiH ispred bošnjačkog naroda Bakiru Izetbegoviću do čestih izjava na TV i radio postajama, te internetskim portalima.
Ne zanemarujući i ne negirajući realne probleme koje BH Hrvati, kao jednako i ostali narodi u BiH danas imaju, vrlo je važno istaći da objektivno stanje nije niti približno toliko loše koliko se može zaključiti iz izjava gosp. Ljubića, i da BH Hrvati itekako uživaju jednakopravan, pa ponegdje i bolji status nego brojniji Bošnjaci. Institucionalna pozicija i bošnjačkog i hrvatskog naroda u entitetu BiH RS-u je izuzetno teška i u tome se se šira javnost može složiti s gosp Ljubićem. Što se Federacije BiH tiče, kao i nivoa vlasti Države BiH, stanje se najbolje može spoznati na konkretnim pitanjima. Navedimo samo neke primjere i više nego velike zastupljenosti BH Hrvata u političkom i društvenom sustavu BiH:
1. U Vojsci BiH BH Hrvati imaju oko 19 posto zastupljenosti što za četvrtinu premašuje broj popisanih Hrvata u državi (po novom popisu bi ih trebalo biti 15 posto).
2. U Vladi Federacije BiH BH Hrvati imaju 43 posto zastupljenosti, što je više od dvostruko više nego popisani broj Hrvata.
3. Na nivou Države BiH BH Hrvati su zastupljeni sa 33 posto tj. dvostruko više nego što ih ima na popisu na terenu BiH.
4. BH Hrvati su potpuni gospodari svoje sudbine u 26 općina Federacije BiH na lokalnom nivou, a vode glavnu riječ u 3 županije/kantona FBiH, dok su u 2 županije/kantona ravnopravni politički subjekt Bošnjacima. Dakle, u 3 županije/ kantona uživaju potpunu policijsku, sudsku i svaku drugu autonomiju.
Bošnjaci ne kontroliraju privatni kapital hrvatskih poduzetnika, niti način na koji lokalna i županijska/ kantonalna administracija investira novac poreznih obveznika.
Sav uspjeh i neuspjeh napretka, ostanka ili odlaska BH Hrvata se nalazi u rukama njih samih, odnosno njihove političke elite.
5. U fiskalnom vijeću BiH su BH Hrvati zastupljeni s 3 predstavnika ili 50 posto članova, gotovo 5 puta više nego su zastupljeni u stanovništvu BiH. BH Hrvati se možda najviše od svih pitaju za financije u BiH. Da je to tako, pokazuje primjer hrvatske ministrice financija BiH Jelke Miličević koja je prilagodila koeficijente raspodjele prihoda kantona i općina na način koji je povoljan za općine i kantone s hrvatskom većinom, a da se ta prilagodba nije napravila na drugim poljima poput smanjenja broja pripadnika Vojske BiH hrvatske nacionalnosti na 15 posto.
6. BH Hrvati imaju 5 lokalnih i regionalnih TV stanica, 25 radio stanica, 15 lokalnih i 2 dnevne novine, dok u isto vrijeme većinom ne sudjeluju u plaćanju BH državne RTV pretplate, a čak i kad bi je plaćali ne bi imali više 15 posto udjela u BHT-u odnosno 20 posto udjela u FTV (Federalna TV) što ih ne kvalificira za zaseban kanal na hrvatskom jeziku uz nemanje zasebne upravne jedinice koju bi pokrivao dotični kanal. Troškove hrvatskog TV kanala bi morali snositi bošnjački pretplatnici, što jednostavno nije moguće i nije prihvatljivo.
7. U BiH djeluju 94 hrvatske osnovne škole, 47 hrvatskih srednjih škola, jedno privatno i jedno državno hrvatsko sveučilište.
8. Rimo-katolička Crkva uživa jednak status kao i sve druge vjerske zajednice u Federaciji BiH, o čemu svjedoči procvat izgradnje katoličkih crkava i vjerskih objekata. U posljednjih nekoliko godina samo u Sarajevu su izgrađene 3 nove rimokatoličke crkve (na Grbavici, Dobrinji i Alipašinom polju) i Centar za mlade, a u glavnom gradu djeluju 2 katoličke teologije, uz obnovu i povrat dobrog dijela objekata u vlasništvu Rimo-katoličke Crkve (npr. bivša zgrada Šumarskog i Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu).
Iz navedenih činjenica se bjelodano vidi da BH Hrvati nisu zakinuti ni na koji način u skladu s brojčanom zastupljenošću tog naroda na terenu. O poziciji u društvu koju uživaju BH Hrvati Bošnjaci iz Sandžaka, ali i Hrvati iz Vojvodine ili čak Austrije mogu samo sanjati.
U javnosti se često barata sa sintagmom jednakopravnost naroda, iako se vrlo dobro zna da jednakopravni mogu biti samo pojedinci. U demokratskim sustavima svaka grupa (etnička, ideološka itd.) ima onoliko vlasti koliko ima biračkog tijela. Vlast manjine nad većinom je moguća samo u totalitarnim režimima i tamo gdje demokracija i ljudska prava ne postoje. Jedan nije jednako pet, pa je tako nespojivo s parlamentarnom demokracijom da jedan hrvatski birač vrijedi koliko i pet bošnjačkih.
Za bošnjački narod nije prihvatljivo da predstavnici pet puta malobrojnijih BH Hrvata odlučuju o njihovoj sudbini, jer to krši sve demokratske standarde i dokida ljudska prava Bošnjacima. To praktično znači da federalna vlast mora odslikavati rezultate izbora i etnički sastav Federacije BiH.
Prigovor da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva također nije opravdan, jer bi hrvatski član Predsjedništva BiH morao uživati potporu barem dijela Bošnjaka, i jer bi se time barem djelomično ispravila anti-demokratska anomalija da bošnjački član Predsjedništva predstavlja 50 posto stanovništva BiH, a hrvatski svega 15 posto, imajući jednaka prava na odlučivanje i financiranje. U Predsjedništvu BiH pola stanovnika BiH ima 1/3, a pola stanovništva BiH 2/3 vlasti. Zar to nije majoriziranje Bošnjaka, kakvo odnedavno vidimo i u CiK-u BiH?
Iz čestih obraćanja javnosti Bože Ljubića i drugih hrvatskih predstavnika bi prije svega predstavnici bošnjačkog naroda trebali izvući pouku kako se zastupaju nacionalna prava, i bori za vlastiti položaj, čak i tamo gdje za to ima jako malo razloga.«
Sead Turulja, profesor historije iz Sarajeva, Bosanski glasnik, Chicago
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više