Sudbina obitelji – sudbina Jugoslavije

Novi roman Branimira Miroslava Tomlekina

Iz tiska je upravo izašao novi roman Branimira Miroslava Tomlekina Kako nastaju anđeli. Autor je vojvođanski književnik, pjesnik, pisac kratkih priča, kolumnist i kroničar, a piše na hrvatskom i na srpskom jeziku (pri čemu upotrebljava pseudonim Branimir Tomlekin). Odrastao je u Hrtkovcima, gdjezavršava osnovnu školu, zatim gimnaziju u Rumi i arhitekturu u Ljubljani. Kao arhitekt je radio u Vukovaru, Banjoj Luci i Novom Sadu, gdje i danas živi kao umirovljenik. Član je HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina i HKUPD „Stanislav Preprek“, gdje je voditelj Književnog kluba te udruge. Zastupljen je u Biografskom leksikonu Hrvata istočnog Srijema.

Dosadašnji radovi: Zbirka pjesama Salauka, kao i humorističko-satirične zbirke priča Za sve je kriv moj deda, Slatko kod Dunje i Gaudeamus idi u tur objavila mu je 2013. godine izdavačka kuća „Bistrica“, Novi Sad, a 2014. godine kod istog izdavača objavljuje humorističko-satiričnu zbirku priča Nasukana mornarica i roman s ratnom temom Godine zaslepljujućih boja. U 2015. godini piše knjigu Hrtkovci, priče o onom što je nekad bilo u uzdanju ALFAgraf, Petrovaradin, i Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela u izdanju TKANICE d.o.o., Zagreb. U 2016. godini treću knjigu o Hrtkovcima  Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti te Srem na vetronetini istorije objavljuje mu ALFAgraf, Petrovaradin. Značajan rad mu je i feljton u šest nastavaka o arheološkom nalazištu Gomolava kod Hrtkovaca (Gomolava, Zov Srijema, Hrvatski fokus, 2009. – 2016.).

Koautorski radovi: Priča o fotografiji,zbirka kratkih priča, „Hrvatska riječ“, Subotica (2011); Preprekovo proljeće 2011.-2017., zbirke pjesama, HKUPD „Stanislav Preprek“, Novi Sad; Lira naiva 2013. i2014., zbirke pjesama, „Hrvatska čitaonica“, Subotica; Svijetla starih fotografija, zbirka priča, „CRO-info, Subotica (2015); Između kamena i svitanja, zbirka pjesama, KUD „Rešetari“ (2016); Preprekova jesen 2016. i 2017., zbirke kratkih priča, HKUPD „Stanislav Preprek“, Novi Sad.  

Pjesme, ulomci iz romana, kratke priče, članci, kolumne i feljtoni objavljivani su mu u glasilu Zavičajnog kluba Hrtkovčana Gomolava, Zagreb; glasilu Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Zov Srijema, Zagreb; časopisu za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni, Subotica; tjedniku Hrvatska riječ, Subotica, časopisu Hrvatske novine, Subotica, i tjedniku za kulturu, znanost i društvena pitanja Hvatski fokus, Zagreb.

O novoj knjizi Branimira Tomlekina doktorica književnosti i književna kritičarka Dragana V. Todoreskov, redaktorica ove knjige, piše: »Svojim novim romanom, Kako nastaju anđeli, Branimir Tomlekin se hrabro i nedvosmisleno hvata u koštac sa temom koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim: razvodom i borbom za starateljstvo nad decom između majke i oca. Neobično i nesvakidašnje jeste to što je ova potresna priča data kroz prizmu oca, čija strategija i odlučnost naizgled dobijaju bitku; međutim, pobjednika nema i sama činjenica da su životi jedne porodice izgubljeni baca novo svijetlo na sve opisane događaje.

Unoseći, kao i u ranijim romanima i zbirkama pripovjedaka, elemente autobiografskog u svoju pripovjednu prozu, Tomlekin vjerno slika sudar dva svijeta: prvi predstavlja mlada žena iz bosanske kasabe, sredine koja umnogome određuje život svojih stanovnika. Drugi svijet reprezentira čovjek iz sela u ravničarskom Srijemu koji se stjecajem neobičnih okolnosti, gotovo mimo svoje volje, zatiče u toj istoj kasabi, gdje pokušava živjeti nezavisno od normi ponašanja koje mu se nameću. Već od uvodnih scena – susreta Borisa i Enise i njihovog neobičnog odnosa tijekom studija – naslućuje se zaplet koji romanu daje melodramske elemente. Bespoštedna borba tijekom rastave, ali i tijekom braka u koju su uključena i djeca data je do najsitnijih detalja, s obiljem likova koji, htjeli to ili ne – uzimaju sudjelovanje u njoj.

Filmičnost romana „Kako nastaju anđeli“ leži u njegovoj naraciji, koju odlikuje brzo smjenjivanje događaja, potom u mješavini akcije, intriga, strasti, pa čak i elemenata fantastike (kraj), kao i erotike i rijetkih, ali efektnih humornih scena. Zamršena obiteljska priča smještena je u sedamdesete i osamdesete godine minulog stoljeća, a čitatelj se ne može oteti dojmu da je sustav vrijednosti nekadašnje države prikazan u svoj svojoj kontradiktornosti: s jedne strane, likovi uživaju u blagostanju, potirući razlike u pogledu nacionalne i konfesionalne pripadnosti, dok se, s druge strane, naziru sablasni smijeh palanačkog duha, kao i ružna lica nacionalizma, predrasuda prema svemu što je drugačije, a što će, samo nekoliko godina kasnije, kulminirati u krvavom obračunu. 

Snaga romana Branimira Tomlekina leži u realističkom nizanju uzbudljivih događaja, koji bude čitalačku empatiju, ali i navode na razmišljanje. Pisac, dakle, igra na kartu tradicionalnog dolce et utile postupka, ne krijući didaktičku funkciju romana. Tema, koja je danas aktualnija nego u vrijeme kada se odvija radnja, nesumnjivo je predstavljala veliki izazov za autora, a već sama činjenica da se on uzdigao od jednostranog (muškog) pristupa namenivši fatalni ishod za sve članove obitelje, ukazuje na umješnost da se priča „jedne strane“ umetnički uobliči u roman u kojem čitatelji prepoznaju sebe, svoje strahove, dvojbe i boli.«

Izdavač romana Kako nastaju anđeli je ALFAgraf iz Petrovaradina.

Ana Marija Kaluđerović, zamjenica voditelja Književnog kluba HKUPD Stanislav Preprek, Novi Sad