Govor mržnje Živoga zida

Tanka je crta između govora mržnje, prijetnji i nasilja

Svjedoci smo porasta govora mržnje i nasilja na društvenim mrežama i svim područjima društvenog života. Političarima su puna usta demokracije, tolerancije i suživota, a čine upravo suprotno. Populistički  antagoniziraju i dijele glasače na svoje pristalice i protivnike, tako da su podržavatelji drugih opcija odmah neprijatelji. Stvori se jedna atmosfera linča prema onima koji ne podržavaju vašu opciju, i eto od govora mržnje dolazi do nasilja.

U ovih 29 godina od pada Berlinskog zida 1989. godine, demokratski način razmišljanja, slabo se probija u mentalni sklop pripadnika i simpatizera komunističke ideologije. Berlinski zid počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Bio je visok 3,6 metara. Kroz sam Berlin prolazila su 44 kilometra zida. U razdoblju od 1961. do 1989. godine pobili su istočnonjemački graničari najmanje 138 osoba koje su pokušavale pobjeći preko Zida. Uspješnih bjegunaca preko Zida zabilježeno je 5075, od toga 574 iz redova vojnika čiji je zadatak bio da čuvaju Berlinski zid.

Rušenje Berlinskog zida označilo je početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Europi. Njegov pad trebao je označiti pad komunizma i stvaranje liberalnih demokracija.  Pad zida zadao je najveći udarac tiraniji zla i komunističkim diktaturama. Međutim unatoč uspostavi demokratskog društvenog uređenja i privatnog vlasništva, komunistička ideologija toliko je čvrsto uglavljena, da je još i danas u mnogim glavama. E upravo ti i takvi izrazito su agresivni sa govorom mržnje, koji preraste u prijetnju i ugrozu prema neistomišljenicima.

Iako bi hrvatski zakoni trebali biti biti usklađeni s Hrvatskim ustavom, na žakost nije tako. To se vidi i na prmjeru nedavne prijetnje novinarki Jutarnjeg lista od strane saborske stranke Živi Zid. U subotnjem izdanu Jutarnjeg lista, u prilogu Magazin, objavljen je članak “Financijske rupe u Živom zidu”, novinarke Željke Godeč, velika analiza financija Živog zida iz koje se vidi da Živi zid nije adekvatno, transparentno i namjenski trošio novac. Izvještaj je potkrijepljen dokumentima, nalazom Državne revizije. Novinarki Željki Godeč potvrđeno je da su financijski dokumenti predani nadležnom Državnom odvjetništvu.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zivi-zid-poziva-na-linc-novinarke-jutarnjeg-placenim-oglasom-na-facebooku-izdali-tjeralicu-protiv-zeljke-godec/8315366/ Nato je Živi Zid na svojoj facebook stranici objavio plaćeni oglas kojim je brutalno napao novinarku osobno Željku Godeč. uz natpis “Expert za lažne vijesti – hanzamedia”, a uz logotip Jutarnjeg lista su dodali “hashtag” #fakenews. U sramotnoj objavi koja izgleda poput poziva na linč novinarka je napadnuta na profesionalnoj i osobnoj razini. Navedeno je da “godinama sustavno trola protiv Živog zida, piše poluinformacije, poluistine, izvodi zaključke koji nemaju veze s činjenicama, postavlja teze koje su aposlutna laž, ali u formi pitanja, da je se ne može tužiti”. Objava završava pitanjima: “Što vi mislite, izvrće li činjenice ili je nepismena? Ili jednostavno zla?”

Kako je Živi Zid dosta popularan na facebooku, bilo je puno komentara uvrjedljivog i prijetećeg karaktera, te je naravno time ugrožen i njen  privatni i profesionalni integritet, pa Kazneni zakon i to predviđa u članku 139., stavak 1. i 2. Vlada priprema novi zakon s kojim će se obračunati s nasiljem na internetu. Stoga je potreban zakon koji će pravno regulirati komunikaciju na internetu i koji će internetskim platformama, koje imaju svoje korisnike na području Hrvatske, omogućiti što bolji i učinkovitiji rad, poštujući ljudska prava svih građana, ali i slobodu govora. Drugi dio je potreba sustavnog  educiranja svih  korisnika društvenih mreža i interneta, posebice onih  izvan obrazovnog sustava. Ono što se može doznati jest da će zakonsko rješenje, slijediti smjernice vezane za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, koje je u rujnu prošle godine objavila Europska komisija. Intencija je više na preventivi, ali vjerojatno se može očekivati i zakonsko rješenje koje će propisivati i kazne za ilegalni sadržaj koji na vrijeme ne uklone globalni divovi poput facebooka, googlea i twittera.

Njemačka je, od početka ove godine počela provoditi zakon prema kojemu društvene mreže u roku od 24 sata moraju ukloniti poruke s govorom mržnje, lažne vijesti i ilegalni materijal. Onima koji to ne budu poštovali, prijete novčanim kaznama i do 50 milijuna eura. U deset dana od početka provedbe zakona nekoliko osoba i medija kažnjeno je visokim novčanim kaznama, po  novom zakonu.

Ključne preporuke Europske komisije

1. Otkrivanje i prijavljivanje nezakonitog sadržaja

Traži se reguliranje mogućih kanala prijavljivanja koji uključuju:

a) sudske naloge i upravne odluke,

b) prijave nadležnih tijela, nositelja prava intelektualnog vlasništva, običnih korisnika te

c) vlastite istrage i provjere internetskih platformi na kojima se sadržaj pojavljuje

2. Uklanjanje nezakonitog sadržaja

Ključno u ovoj kategoriji je pravovremenost, a od platformi se očekuje da same transparentno navedu rok u kojem će nezakonit sadržaj biti otklonjen. Od njih se očekuje i transparentnost odlučivanja, kako se ne bi dogodilo da se ukloni zakonit sadržaj.

Lili Benčik