Ozbiljni kriminalci i korupcionaši dobro su shvatili Plenkovićevu poruku…
Plenkovićeva izjava da – „Ostajemo pri… dok je korist veća od rizika“, u svezi ostajanja pri Astra Zeneci, je posredno objašnjenje zašto u Hrvatskoj nema nijedne prave reforme i „postignuća“ u borbi protiv korupcije, kao najveće boljke hrvatskog društva i funkcioniranja hrvatskih institucija pravne države.
Politička paradigma odnosno ‘filozofija’ da je sve OK dok je KORIST veća od RIZIKA, zapravo je prikrivena poruka svijetu ozbiljnog kriminala i korupcije da mogu slobodno djelovati dok budu procjenjivali da imaju veću korist od zanemarivog rizika da će ih država putem svojih institucija ‘pravne države’ sankcionirati. Ono malo otvorenih korupcionaško-kriminalnih afera, uglavnom otvorenih na pritisak medija i javnosti, većinom su samo ‘smokvin list’ vlasti, da pokaže da se „bori“ protiv ozbiljnog kriminala i korupcije, jer većina tih afera se ne završava pravomoćnim presudama i oduzimanjem nezakonito stečene koristi, pa je jasno da oni kojima je kriminal i korupcija ‘modus vivendi’, imaju veću korist od rizika da budu uhvaćeni na djelu, poput nekih svojih ‘neopreznih kolega’, koji su pali radi vlastite nesmotrenosti, ili su se zamjerili nekomu u institucijama pravne države ili vlasti. I dok je na djelu politička filozofija da je sve OK dok je „korist veća od rizika“, nema nade da će hrvatska vlast poduzeti neke ozbiljne reforme, pogotovu ne u dijelovima institucija zaduženih za istražno-sudske postupke.
Kao potvrda gore rečenoga, mogu poslužiti nekoliko općepoznatih slučaja/primjera:
– Kriminalno-korupcionaška afera u svezi grupe Borg-Agrokor, nije nikada ni otvorena, mada se radilo o stotinama milijuna kuna ‘zamračenih’ novaca.
– Nadan Vidošević vjerojatno će proći dobro nakon „dokazivanja“ da je svu imovinu stekao na „zakoniti“ način.
– Stečajnim sucima, i stečajnim upraviteljima ne će se vjerojatno ništa dogoditi, mada su, danas je to jasno, imali daleko veće koristi od rizika da budu medijski ‘razvlačeni’.
– ‘Praotac’ predstečajnih nagodbi Slavko Linić, nikad nije niti (u)pitan o vjerojatnom kriminalu i korupciji u nekima od tih predstečajnih nagodbi, u kojima su se mnogi od njih vjerojatno dobrano okoristili.
– Miroslava Kutlu ruka hrvatskih institucija pravne države nikada nije ozbiljno dohvatila, jer je dobro procijenio da je daleko veća korist koju će imati, u odnosu na rizik da će biti ikada institucionalno gonjen.
– Kako god završilo suđenje županici Marini Merzel Lovrić, korist koju je ona imala je daleko veća od rizika kojem se izložila nadajući se bespogovornoj stranačkoj potpori.
– Kninska „kraljica“ Josipa Rimac je imala daleko više koristi od rizika da bude izložena opasnosti da je njezina stranka ostavi na cjedilu.
– Milan Bandić se vjerojatno slatko smije na ‘onom svijetu’
institucijama pravne države, kojima je bio nedohvatan cijelog života…
I takvih krupnih slučajeva gdje je korist daleko veća od rizika, ima još sijaset u Hrvatskoj, Lovro Kuščević i ministar Tomislav Ćorić bi o tomu mogli vjerodostojno, ako bi samo željeli svjedočiti. No ne budimo nepravedni, jer se ‘sitna riba’, i oni koji nemaju što jesti, ili su izgubili posao, pa nešto i otuđe, efikasno pohvataju i privode na procesuiranje. Smatram da su ozbiljni kriminalci i korupcionaši, dobro shvatili Plenkovićevu poruku – radite što vas je volja, jer ozbiljne reforme ne će biti, pa vam je korist daleko veći od rizika da će vam se nešto dogoditi! Zato budite mirni i surađujmo i dalje na obostranu korist, a narod neka gleda svoja posla, i neka ne traži pravdu na isti način za sve, jer toga nikad nije bilo, i nikada biti ne će!
