Od 27. kolovoza do 5. rujna u gradu Krku održavaju se Dani smokava!
Smokva, najraširenija i iznimno cijenjena voćka Mediterana, koja je stoljećima hranila otočno stanovništvo, posljednjih je desetljeća na ovim prostorima nažalost bila pomalo zanemarena. Dani smokava se u gradu Krku održavaju još od 2007. godine, a ove, petnaeste, jubilarne godine, održavaju se tijekom deset zanimljivih dana!Cilj je manifestacije, osim obogaćivanja turističke ponude i promoviranja smokvarstva kao poljoprivredne grane, potaknuti ugostitelje, proizvođače i trgovce da u svoju ponudu uvrste ovo vrijedno voće i tako doprinesu gastronomskom identitetu grada i otoka Krka. Dani smokava su ponajprije posvećeni edukaciji gostiju, ali i lokalnog stanovništva o smokvi u svim njenim aspektima: poljoprivrednom, zdravstvenom, nutricionističkom i gastronomskom.Na 15. Danima smokava sudjeluju odreda renomirani krčki ugostiteljski objekti – u rasponu od street fooda, preko izvrsnih bistroa i wine barova, sve do tradicionalnih konoba i fine dining eventa. Sveukupni broj sudionika ugostitelja zaokružio se na očito čarobni broj 15, koji ove godine obilježava manifestaciju.Tijekom deset dana mogu se kušati razni specijaliteti; tradicionalne krčke šurlice sljubljene s umakom od kozica i smokava, pečene smokve s pršutom i listićima sira na posteljici od rukole; njoke sa škampima u umaku od smokava ili riblji filet s marelicama i suhim smokvama u prošeku…
Za gladne se našao biftek u umaku od jadranskih kozica i smokava, porchetta sa začinskim biljem i smokvama, ali i različite varijacije na temu pizze sa smokvama, a za sladokusce tu su npr. krostate s domaćim džemom od smokava, palačinke u šatou od smokava, mascarpone krema sa smokvama u prošeku i brojne druge delicije.Plodovi smokve su simbol zdravlja, vrlo su hranjivi i visoke su dijeto-terapeutske vrijednosti. Posebice su traženi u svježem stanju u vrijeme turističke sezone, ali i tijekom godine, ponajviše kao osušeni plodovi (suhe smokve). U svježem stanju trebaju imati ugodan, osvježavajući okus, dok oni za sušenje trebaju biti krupni, zlatnožute pokožice i lijepog oblika. S obzirom na nutritivni sastav i ljekovita svojstva, smokva se izdiže iznad mnogih vrsta voća jer su bolji izvor vlakana od većine voća. Bogat su izvor kalcija, željeza, magnezija, vitamina B6 i kalija. Sadrže i do 80% vode te se ubrajaju u voće s najvećim udjelom prirodnih šećera. Lišće smokve se koristi u farmaceutskoj industriji kao sirova tvar, a sadrži i proteolitički enzim ficin koji se koristi u industriji piva, mlijeka, mesa i lijekova a vjeruje se da će se zbog svojih svojstava smokva u budućnosti sve više koristiti u proizvodnji funkcionalne hrane.Uz maslinu, smokva je tipična voćna vrsta hrvatskog primorja, ali se broj njenih stabala u posljednjih pedesetak godina, nažalost smanjio za čak jednu četvrtinu. Ipak, zahvaljujući svojoj razvijenoj sposobnosti regeneracije i skromnim zahtjevima prema okolini, smokva se održava i u prilično nepovoljnim ekološkim uvjetima pa ispada da se sama samcata bori za svoj opstanak. Brojni povijesni podaci dokazuju da se smokva još u pretpovijesno doba uzgajala u mediteranskom bazenu, pa i na Krku, te se smatra jednom od najstarijih suptropskih voćaka.
