Pokušavamo sintetizirati nove nanomaterijale, tražimo načine za optimizaciju sinteze, zatim karakteriziramo te materijale različitim tehnikama, a istražujemo kako bi se mogli koristiti u praktičnim primjenama, bilo u optici, katalizi, kao dio polimernih kompozita ili čak u nanoelektromomiji
Dr. Bojana Višić radi na Institutu Jožef Stefan, na odjelu za čvrstu fiziku, te na Institutu za fiziku u Beogradu.
• Predstavite nam instrument koji najčešće ili više volite koristiti na poslu.
– Osnova mog istraživanja je sinteza i karakterizacija nanomaterijala. Mislim da nema puno toga što nadilazi moj entuzijazam kada sintetiziramo novi materijal i odemo u tamnu mikroskopsku sobu i stavimo uzorak u komoru za linijski ili prijenosni elektronski mikroskop da ga vidimo. Mogu mikroskopirati satima, a da mi ne bude dosadno, iako nisam “prava” mikroskopičarka, već samo korisnik mikroskopa.
• Kako biste prosječnom gledatelju u do 100 riječi objasnili što istražujete?
– Moje znanstveno putovanje dovelo me u svijet anorganskih nanočestica, osobito nanocjevčica i nanopoda. Tijekom prvostupničkog i magistarskog studija studirala sam ih kao teoretičar, a zatim kao eksperimentator kada sam se pridružila grupi prof. Maje Remškar kao doktorand. Pokušavamo sintetizirati nove nanomaterijale, tražimo načine za optimizaciju sinteze, zatim karakteriziramo te materijale različitim tehnikama, a istražujemo kako bi se mogli koristiti u praktičnim primjenama, bilo u optici, katalizi, kao dio polimernih kompozita ili čak u nanoelektromomiji. Za mene je najzanimljiviji dio istraživanja karakterizacija, odnosno određivanje stehiometrije nanocjevčica, kristalne strukture, raspodjele atoma, prisutnosti nedostataka i nečistoća, a zatim proučavanje optičkih svojstava.
• Zašto volite znanost?
– Znanost donosi rezultate. Kada napravite mjerenje ili eksperiment, rezultat je jasan. Naravno, tada možete provesti cijeli život pokušavajući to objasniti i razumjeti, ali nema šanse da to možete manipulirati ili netko tko tvrdi da imate nešto drugo. Znanost nije posve crno-bijela, ali ne možemo se približiti. Volim stvari koje imaju smisla.
• Što bi vaš rad mogao donijeti čovječanstvu?
– Ja sam veliki zagovornik principa l’art pour l’art, ali za znanost. Mnoga revolucionarna otkrića došli su znanstvenici koji su jednostavno istraživali bez razmišljanja o konačnoj upotrebi onoga što rade. Zato mi se ne sviđa moderan pristup akviziciji projekata i objavljivanju članaka, kada morate smisliti gotov proizvod od samog početka, to je potpuno umjetno. Vjerujem da negativni rezultati i eksperimenti koji nisu potvrdili početnu hipotezu doprinose riznici znanja i trebaju biti objavljeni. Tko zna koliko siromašnih učenika trenutno troši vrijeme na nešto što su drugi već isprobali, umjesto da svoje vrijeme i energiju troše na stvari koje mogu donijeti rezultate.
• Kada ste znali da će te biti znanstvenik?
Zvuči kao klišej, ali to znam od djetinjstva. Kad smo se prvi put susreli s fizikom u osnovnoj školi, moj put je bio zacrtan.
• Što još radite osim istraživanja?
– Nakon dva postdoktorska projekta, imam mnogo prijatelja diljem svijeta. Sada uvijek imam dobar razlog za putovanje. Volim trčati i nadam se da ću moći trčati čak i kad budem jako stara.
• Koja je ključna značajka dobrog znanstvenika?
– Otvorenost za novost. Znanstvenik se ne smije tvrdoglavo pridržavati svojih metoda ili tehnika, on također mora izaći iz zone udobnosti i isprobati nove stvari. Sretna sam što sam uvijek bila okružen kolegama koji nisu samo veliki znanstvenici, već i sjajni ljudi koji vole dijeliti svoje znanje, a ne ga zadržati za sebe. Poanta znanstvenika trebala bi biti dijeljenje otkrića.
• Koje će biti najrevolucionarnije otkriće ili uvid u znanost koji će promijeniti tijek povijesti tijekom vašeg života?
– Voljela bih znati puno stvari, ali stvarno se nadam da ćemo i tijekom mog života shvatiti što je tamna energija.
• Biste li otputovali na Mars da vam se pruži prilika?
– Instinktivno bih prvo rekla: “Naravno, gdje da se prijavim?” Ali kad bolje razmislim, sigurna sam da bih radije ostala na Zemlji na kraju. Postoji dobra šansa da bi putovanje bilo jednosmjerno, i voljela bih vidjeti toliko stvari ovdje.
• Na koji biste se izvor energije kladili za budućnost?
– Što god da je, morat će biti zeleno. Moramo promijeniti način na koji koristimo našu energiju, a već kasnimo. Realno, to će biti hibrid između obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija i vjetar i najvjerojatnije fuzija. Nadam se uskoro.
• S kojim biste znanstvenikom u povijesti čovječanstva išli na kavu?
– Izuzetno me zanima povijest kvantne mehanike i kopenhaški krug Nielsa Bohra. Iako nisam zagovornik njihove interpretacije kvantne teorije, ti su znanstvenici živjeli u najzanimljivijem razdoblju teorijske fizike. Niels Bohr je bio karizmatična i uvjerljiva osoba. Voljela bih popiti kavu s njim, iako sam sigurna da bi to bio monolog, a ne razgovor.
• Koju knjigu, film, predavanje, znanstvenu web stranicu preporučujete čitatelju?
– Knjiga Seana Carrolla, jednog od vodećih suvremenih kozmologa, njegove pod-postave Mindscape je moje obavezno slušanje ponedjeljkom. Moja omiljena knjiga o osnovama i povijesti kvantne mehanike je djelo Adama Beckera Što je stvarno? Nedovršena potraga za značenjem kvantne fizike.
• Što ne znamo o vašem području i to bi nas iznenadilo?
– Anorganske nanočestice najčešće se komercijalno koriste kao aditivi za ulje kako bi se smanjilo trenje na velikim brodovima.
