Mora postojati politika koordinacije međunarodnih pričuva na razini cijele eurozone kako bi se to izvelo
Osim Španjolske, omjer zlata i ukupnih rezervi svih srednjih i velikih gospodarstava bio je iznad 50 % 1980., ispod 50 % 1999. godine, a trenutno su oko 50 %. Sada uzmite u obzir da Francuska, Njemačka i Italija u tom razdoblju gotovo da nisu prodale zlato. S druge strane, Austrija, Belgija, Nizozemska i Portugal prodali su većinu zlata dok su njihovi omjeri ostali u blizini većih vršnjaka. Mora postojati politika koordinacije međunarodnih pričuva na razini cijele eurozone kako bi se to izvelo.
Škripanje brojki navodi me na pomisao da ako se podudaraju omjeri zlata i BDP-a i zlata i ukupnih rezervi, onda moraju biti i ukupni omjeri rezervi i BDP-a. Podaci idu u prilog mojoj hipotezi: usklađivanje omjera ukupnih rezervi i BDP-a u cijeloj eurozoni je neosporno.
Kao zlatni analitičar neću se pretvarati da sam svjestan svake motivacije za napore eurozone u usklađivanju međunarodnih rezervi. Ono što znam je da su na snazi mjere kako bi se mogli točno izjednačiti svi omjeri zlata i BDP-a unutar eurozone minutu prije revalorizacije zlata i resetiranja monetarnog sustava.
Neosporno je da nacionalne središnje banke svake godine precizno izjednače svoje udjele zlata i BDP-a. Nekoliko godina zemlja A će rasti brže od B, što bi A moralo kupiti zlato ili B prodati. S obzirom na to da je zlato politički osjetljiva imovina, europske središnje banke izbjegavaju povremeno prilagođavati svoje metalne rezerve. Lakše je osigurati da su srednja i velika gospodarstva otprilike jednaka omjeru zlata i BDP-a, a zatim povremeno izjednačavati sve ukupne rezerve nacionalnih središnjih banaka u odnosu na omjer BDP-a kako bi se po potrebi mogle precizno prilagoditi neravnoteže zlata.
Neka mala gospodarstva imaju premalo zlata. To nije problem jer se ove male neravnoteže mogu precizno podesiti u roku od nekoliko sekundi. Na primjer, Portugal prodaje nekoliko tona Malti (zlato za dolare), Francuskoj Estoniji, Italiji Španjolskoj itd. Preduvjet za fino podešavanje zlatnih rezervi jest da sve središnje banke imaju dovoljne međunarodne rezerve u odnosu na BDP, što i čine.
Nakon što sam sve sastavio, mislim da je zlatna strategija eurozone sljedeća:
- Da eurozona posjeduje odgovarajuću količinu monetarnog zlata u odnosu na gospodarstva izvan Europe na temelju BDP-a.
- Imati približno iste udjele zlata i BDP-a u srednjim i velikim gospodarstvima eurozone. Taj cilj služi i prvom cilju.
- Imati razmjerne ukupne udjele rezervi u BDP-u u svim zemljama eurozone kako bi mogli fino podesiti omjer zlata i BDP-a prije revalorizacije zlata.
- Imati približno jednak omjer zlata i ukupnih rezervi u srednjim i velikim gospodarstvima u eurozoni. Taj se cilj postiže prilagodbom deviznih pričuva i služi prethodna tri cilja.
- Pripremite se za monetarno resetiranje.
Što je s ostatkom Europske unije?
Svrha Europske unije je da će na kraju sve države članice uvesti euro – osim Danske koja ima izuzeće. U nastavku je pregled svih zemalja Europske unije i koje su od njih trenutno dio eurozone. Na popisu su zemlje eurozone plave, a “zemlje izvan eurozone” crvene.
Ako su zemlje poput Belgije morale prilagoditi sastav svojih rezervi prije nego što su 1999. uključene u Eurosustav, zemlje izvan eurozone moraju učiniti isto što i mi. Da bismo provjerili je li to istina, pogledajmo grafikon zlatnih rezervi Europske unije (E.U.) u odnosu na BDP.
Ne uklapa se besprijekorno, ali ne može biti slučajnost da je Mađarska kupila 91 tonu zlata od 2018. do 2021. godine i sada je u rangu sa zemljama eurozone. Poljska je 2019. kupila 99 tona, a najavila je kupnju još 100 tona 2022. godine, što će biti jednako. Češka republika najavila je kupnju 90 tona u bliskoj budućnosti, što će biti veliki početak da se ona izjednači. Ove središnje banke mogu spomenuti sve vrste razloga zašto kupuju zlato, a jedan od njih – izjednačava rezerve – je skriven. U 2018. godini mađarska središnja banka objavila je da je kupila zlato jer “može igrati stabilizirajuću ulogu … u vrijeme strukturnih promjena u međunarodnom financijskom sustavu.” Što jasnije može biti kada se stavi u kontekst.
Za zemlje poput Švedske i Danske osjetljivije je kupiti zlato, jer su dio najstarijih naprednih gospodarstava na svijetu.
Prema mojoj analizi, zlatna strategija eurozone i E.U. su jedno te isto. Uglavnom se radi o srednjim i velikim gospodarstvima koja imaju jednak omjer zlata i BDP-a i svim gospodarstvima koja imaju jednake međunarodne rezerve u odnosu na BDP. Za zemlje izvan eurozone prvi uvjet je gotovo ispunjen, pa ćemo ispitati drugi.
Na donjem grafikonu iscrtao sam ukupne rezerve u odnosu na BDP za sve zemlje Europske unije. Za zemlje izvan eurozone oduzeo sam imovinu eura od njihovih ukupnih pričuva, jer su one trenutno dio njihovih međunarodnih rezervi, ali kada se pridruže euru više ne.
Ukupni omjeri rezervi i BDP-a za zemlje izvan eurozone manje-više su u skladu sa zemljama eurozone. Češka ima previše deviznih rezervi, ali one se mogu prodati.
Znajući da je zlatna politika zaštićena zakonima o tajnosti, odlučio sam pitati nekoliko središnjih banaka u EU o njihovom upravljanju međunarodnim rezervama. Možda bi netko prosuo grah i otkrio nešto o zlatu. Moje pitanje: Postoji li zakonska obveza ili bilo koji drugi sporazum da zemlje u Europskoj uniji drže određeni iznos međunarodnih rezervi (monetarno zlato i deviza) u odnosu na kapitalni ključ zemlje u Europskom sustavu središnjih banaka ili u odnosu na njezin BDP?
Bez iznimke, nacionalne središnje banke koje su odgovorile napisale su da ne postoje nikakvi sporazumi. Na primjer, iz Rumunjske:
Poštovani gospodine,
Kao odgovor na vašu naknadnu e-poštu od 14. rujna 2022., u vezi s postojanjem pravnih zahtjeva koji reguliraju iznos međunarodnih rezervi u odnosu na kapitalni ključ zemlje u Europskom sustavu središnjih banaka ili na BDP zemlje, željeli bismo potvrditi da nismo upoznati s takvim zahtjevima.
Iskreno,
Odjel
za javno informiranje i dokumentaciju Narodna banka Rumunjske
Ponovno pogledajte grafikon 9 kako biste vidjeli ukupne rezerve Rumunjske u odnosu na BDP u usporedbi s ostatkom EU-a. Paralele ne mogu biti slučajnost.
Iz Njemačke, više istih: …u pravu Unije ne postoji zakonska obveza nacionalnih središnjih banaka da drže određene iznose međunarodnih pričuva.
Osim toga, u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke tražio sam tragove. U tim dokumentima nema riječi o usklađivanju rezervi. Izvanredno, s obzirom na sve jasne korelacije.
Zaključak
Čini se da su sve zemlje u E.U. potajno pristale na zlatnu strategiju koju sam gore naveo. Ako je moja analiza točna, a trend izjednačavanja rezervi se nastavi, možemo očekivati da će neke zemlje u EU kupiti zlato (tj. Češku), druge devize (tj. Zemlje izvan E.U.-a također će nastaviti kupovati zlato kako bi bile jednake. Osim, naravno, Sjedinjenih Država.
Prethodno opisano resetiranje dogodit će se kada su sva velika gospodarstva u nepremostivoj krizi. Revalorizacija zlata za otkazivanje državnog duga nije nešto što žele češće raditi pa se sve svodi na jedan prozor mogućnosti. Ako jedna zemlja prerano krene sama, to može pokvariti mogućnost glatkog prijelaza na zlatni standard.
Mislim da europski političari i središnji bankari 1970-ih nisu imali dugoročnu zlatnu strategiju koja je bila zapisana u kamenu. Stvari su se razvile usput. Stajališta i odluke vjerojatno su oblikovali središnji bankari na sastancima u europskim klubovima ili Banci za međunarodne namire. Neke zemlje izvan E.U. igraju usporedivu zlatnu strategiju. Od švicarske središnje banke (SNB): Švicarska narodna banka [SNB] završila je svoj program prodaje zlata od 1.300 tona 30. ožujka 2005. Prije te prodaje, relativna pozicija Švicarske u odnosu na zlatne udjele bila je ekstremna među zemljama skupine G10.
Europa nastoji izjednačiti omjer zlata i BDP-a, a ne omjera zlata i monetarne osnovice. Kao posljedica toga, zlatni standard koji predviđaju vjerojatnije je sustav ciljanja cijena zlata, a ne klasični zlatni standard. U potonjem sustavu ljudi mogu zamijeniti novčanice za zlato po fiksnoj cijeni u (središnjoj) banci: monetarna baza je potpomognuta zlatom. S ciljanjem cijena zlata, ljudi mogu zamijeniti zlato na slobodnom tržištu po cijeni koja se stabilizira monetarnom politikom središnje banke.
Zlato je ravnomjerno raspoređeno u eurozoni, ali dug koji treba otkazati nije. Primjerice, Italija ima udio javnog duga u BDP-u od 150 %, dok je u Njemačkoj 70 %. Treći dio ove serije odnosit će se na podjelu rizika: koje opcije postoje za prijenos duga iz Italije u druge zemlje, kako bi se na najbolji mogući način iskoristili svi računi revalorizacije nacionalnih središnjih banaka.
