Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Saudijska Arabija nameće novu civilizaciju

Katar je tek predjelo, glavni je cilj Iran

 
 
U strahu od izbijanja rata širih razmjera na Arapskom poluotoku, zbog krize između Katara i Saudijske Arabije, američki predsjednik Donald Trump, koji se još donedavno hvalio kako je upravo on zakuhao tu krizu, sada pokušava spasiti što se spasiti da. Jer, izbijanje sukoba na Arapskom poluotoku moglo bi dovesti do dalekosežnih posljedica u čitavom svijetu. Nakon što je turski parlament u hitnoj proceduri donio zakon kojim se omogućava turskoj vojsci da bude raspoređena u vojnoj bazi u Kataru sa zadatkom da brani Katar u slučaju bilo kakve vojne intervencije, dajući na taj način podršku Kataru koji se našao pod diplomatskom i ekonomskom izolacijom Saudijske Arabije i njezinih saveznika, predsjednik Trump je pokušao smiriti tenziju i prikazati se neutralnim u cijeloj toj krizi nazvavši telefonom katarskog emira šeika Tamina bin Hamada al-Thanija nudeći mu pomoć u rješavanju nastale krize.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/06/vid.alarabiya.net_images_2014_08_20_e8252bec-71de-429e-9a27-02995a807ec9_e8252bec-71de-429e-9a27-02995a807ec9_16x9_600x338.jpg
Moguća vojna intervencija Turske u Kataru potpuno je očekivana s obzirom na to da su i Katar i Turska sljedbenici pokreta Muslimanskog bratstva. Saudijskoj Arabiji nije cilj uništiti Katar kao državu, već iskorijeniti pokret Muslimanskog bratstva te uvesti u toj zemlji svoju vehabijsko-selefijsku ideologiju, kakvu nosi i teroristička organizacija Islamska država i Al-Qaida. Stoga se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obrušio na Saudijsku Arabiju, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein, dodajući da će Ankara učiniti sve, pa čak i vojno, kako bi pomogla bratskoj zemlji Kataru. Obje zemlje, i Katar i Turska, pomagale su Muslimansko bratstvo u Egiptu za vrijeme revolucije protiv Mubaraka kao i Assadovu opoziciju u Siriji. Osim ideoloških razlaza, Saudijska Arabija zamjera Kataru i bliskost s Iranom kao i veću dominaciju na diplomatskom polju. Isto tako, Saudijska Arabija i Katar imaju i teritorijalne razmirice još od 1992. zbog kojih su također vodile rat poznat kao Hafus. Saudijske snage tada su izvršile napad na graničnu gardu policije Katara, pri čemu su poginuli jedan saudijski oficir i dva katarska vojnika.
 
Isto tako, dogodilo se i vojno uplitanje pod podrškom Saudijske Arabije, Emirata, Bahreina i Egipta u veljači 1996.za rušenje vlasti Hamada bin Khalife, emira Katara, odnosno vraćanje na vlast njegova oca koji je boravio u nekom hotelu u Abu Dhabiju. Iako vojno uplitanje nije bilo uspješno, dovelo je do tenzija u odnosima Saudijske Arabije i Katara. Emir Katara tada je optužio sadašnjeg saudijskog kralja Salmana bin Abdulaziza i njegova brata Emira Sultana, tadašnjeg ministra obrane Saudijske Arabije za organiziranje pokušaja vojnog udara. Očigledno je borba koju dugi niz godina Saudijska Arabija kao najveće kraljevstvo na Arapskom poluotoku vodi sa svojim manjim, ali ambicioznim susjedom, Katarom, kulminirala u proteklih dana. Iako već dulje vrijeme tinjaju sukobi između Saudijske Arabije i Katara, koji su i 2014. prekidali diplomatske odnose i ponovno ih uspostavili, nikada kao sada Saudijska Arabija nije bila odlučna u namjeri da se obračuna s Katarom, pa čak i po cijenu rata i destabilizacije čitavog Arapskog zaljeva.
 
Za razliku od vremena kada je na čelu SAD-a bio Obama koji je imao rezerve prema saudijskoj kraljevskoj obitelji znajući da je upravo Saudijska Arabija zemlja koja najviše proizvodi i financira terorizam te im nije dozvolio da se previše razmašu i dominiraju nad susjedima, a posebice nad Katarom gdje SAD ima jednu od najvećih vojnih baza u Arapskom zaljevu, dolaskom Trumpa situacija se potpuno promijenila. Saudijska Arabija ne želi propustiti priliku koju im je pružio Trump, dajući im u zamjenu za ugovore vrijedne 360 milijardi dolara, priliku da budu lider i centar novog arapskog NATO-a. Iako trenutačna situacija između dviju zemalja nije ništa novo i spektakularno jer je oduvijek između njih postojao animozitet i nesnošljivost, ovaj put potpuno izmiče kontroli. Trump ili ne shvaća ili ne želi shvatiti išta o Bliskom istoku mimo financijskih interesa iz posla s oružjem za koji je sa Saudijskom Arabijom potpisao sporazum ne razmišljajući pri tome na ikakve druge posljedice s obzirom na to da Saudijska Arabija u svijetu slovi kao zemlja koja najviše financira i proizvodi terorizam.
 
Pritom, Trump negira sve činjenice kako su zapravo Saudijska Arabija i saudijska kraljevska obitelj problem ne samo Bliskom istoku već cijelom svijetu. Nema sumnje kako je Katar, oduvijek višeslojnijeg interesa, bez potreba za zaoštravanjima koja nisu baš neophodna, s opravdanjem stvarnu prijetnju svojoj sigurnosti uvijek vidio u Saudijskoj Arabiji, a ne u Iranu unatoč tome što je Katar s Rijadom u istom savezu i u Siriji i u Jemenu. U ovakvom zapletu događaja na Arapskom poluotoku Katar je ispao žrtva jer glavni zalogaj nije Katar, već Iran. Najveći grijeh Katara je što se usudio suprotstaviti napadu na Iran i tiho se suprotstavio Saudijskoj Arabiji koja pod svaku cijenu želi nametnuti novu civilizaciju na Arapskom poluotoku, odnosno vehabijsko-selefijsku ideologiju na što se zakleo saudijski kralj Salman i njegova obitelj. Saudijsku kraljevsku obitelj iritiraju novotarije iz Katara i misle kako ta zemlja u arapskim poslovima ima važniju ulogu nego što zaslužuje, a prijenosom vlasti na princa Tamima nije se ništa promijenilo. Katar od sredine 2013., prema mišljenu Saudijske Arabije, i dalje vodi arogantnu politiku ljutitog patuljka kojem sad želi stati na kraj. Gledajući dugoročno, obračun s Katarom unosi nestabilnost u zemlje Zaljeva. Nedostatak radne snage nadoknađivali su uvozom radnika i stručnjaka iz cijelog svijeta. Moguća nestabilnost mogla bi uvjetovati napuštanje svih njih, čime bi Katar izvjesno doživio gospodarski slom što je i cilj Saudijske Arabije.
 

Hassan Haidar Diab, Večernji list

Povezane objave

Europske vrijednosti protiv terorista

HF

Britanci svjetski rekorderi u genocidu

HF

Što nakon izbora od 26. svibnja 2019.

HF

Staljin – saveznik Adolfa Hitlera

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više