Hrvatski Fokus
Znanost

Petnaestominutni grad (2)

Tko stoji iza pokreta za 15-minutni grad?

 

Većina tekstova i članaka „15-minutni grad“ prikazuje kao pokret, ideju ljudi koji su izašli iz pandemije, ali njihovi podatci u velikoj su mjeri samoreferentni.

Članak Lise Chamberlain u WEF-u predstavio je analizu trendova (temeljem) Google pretraživanja kao dokaz za svoju tvrdnju da je ideja ’15-minutni grad’ „više od hira“ tvrdeći:

„15-minutni grad prešao je iz „lijepo imati“ u parolu. … Pandemija je stvorila hitnost oko pravednog urbanizma koji je potisnuo argumente o biciklističkim stazama i drugim prednostima/pogodnostima koje su godinama uznemiravale zajednice.“

(Lisa Chamberlain: „The surprising stickiness of the ’15-minute city’“ – World Economic Forum, 15. 3. 2022.; www.weforum.org/agenda/2022/03/15-minute-city-stickiness/ ).

Vodeći mainstream mediji poput Forbesa referirali su se na članak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF-a) kao na dokaz ovog novog pokreta.

Članak koji je početkom 2023. objavio Institut za svjetske resurse (World Resources Institute) to je nazvao „globalnim pokretom“ – navodeći dokaze da gradonačelnici diljem svijeta postavljaju planove za 15-minutni grad.

Ideju snažno promoviraju organizacije za planiranje poput Kongresa za novi urbanizam (Congress for the New Urbanism).

Napore da se 15-minutni grad provede u praksi uglavnom pokreće grupa poznata pod nazivom „C40 Cities Climate Leadership Group“ (www.c40.org) sastavljena od 96 gradonačelnika gradova iz cijelog svijeta, a financirana od strane velikih korporacija i filantropskih zaklada usmjerenih na urbani aktivizam za klimatske promjene.

Navedenu Grupu osnovao je 2005. godine gradonačelnik Londona, a 2006. spojila se s „Clinton Climate Initiative.“

„C40 Cities“ također blisko surađuje s razvojnom grupom „Arup Group“ – organizacijom usko povezanom sa Svjetskim ekonomskim forumom, kako bi izradili razvojne planove za ponovnu izgradnju „održivih“ ili „neto nula“ zgrada u svrhu rješavanja problema vezanih uz klimatske promjene. (www.arup.com).

U srpnju 2020. Grupa je objavila okvir za gradove za „bolju izgradnju.“ Organizacija promovira 15-minutni gradski model kao novi putokaz za svijet nakon pandemije.

„C40 Cities“ u rujnu 2022. objavio je da je u partnerstvu s razvojnim programerom – „Nordic Real Estate Partners,“ danska razvojna kompanija s 18 milijardi eura imovine – i UN Habitat kako bi pružili dokaz koncepta za politike „15-minutnog grada“ implementacijom pilot projekata iz susjedstva u najmanje pet gradova.

Gradovi poput Pariza, Madrida, Ottawe, Seattlea, Milana i Vancouvera među onima su koji su objavili planove za transformaciju svojih gradova u 15-minutni model grada.

Melbourne (Australija) je usvojio dugoročni strateški plan za 20-minutne četvrti

Nedavno je Justin M. Bibb, novi mladi gradonačelnik Clevelanda (Ohio) objavio uz potporu gradskog odjela za razvoj, skupine koja zagovara biciklizam i tzv. razvoj nekretnina, da grad „radi na tome da postane prvi grad u Sjevernoj Americi koji će implementirati okvir za planiranje 15-minutnog grada gdje su ljudi – ne programeri, već ljudi, u središtu urbane revitalizacije.“

Više gradskih vijeća diljem Ujedinjenog Kraljevstva također je najavilo da će istražiti ili implementirati planove 15-minutnog grada.

Pješački grad sa sadržajima blizu stanovanja, što bi mogao biti problem?

James Corbett je u ne tako davnoj epizodi „The Corbett Report“ rekao slijedeće: „Morate to predati tehnokratskim planerima budućih technatea / tehnokrata (objašnjenje: technate – naziv od Technocracy Incorporated / Tehnokratski pokret u SAD-u i Kanadi 1930-ih godina prošlog stoljeća). Oni su majstori u prihvaćanju ideja koje bi, odvojene od cjelokupnog konteksta u koji ste ih stavili, mogle biti dobra ideja.“

„Zapravo, da sam namjeravao stvoriti namjernu zajednicu, vjerojatno bih je želio stvoriti oko ideje da je sve dostupno i blizu te da se ne morate oslanjati na neku veliku infrastrukturu kako biste nabavali namirnice koje dolaze iz pola svijeta.“ „Da, imati grad od 15 minuta, dobro zvuči.“

Problem je, rekao je Corbett, što se koncept ne temelji na demokratskim načelima ljudi koji zajedno odlučuju ili se slažu oko ideje. Potom Corbett dodaje: „Ne, govorimo o gradskim vijećima koja počinju preuzimati kontrolu i počinju tjerati ljude u pažljivo kontrolirane prostore.“

Neki planeri, čak i unutar nove urbanističke škole mišljenja, koncept povezuju s povijesnim pristupom urbanističkog planiranja odozgo prema dolje koji isključuje marginalizirane (skupine).

Na konferenciji „CityLab 2021“ čiji domaćin su bili Bloomberg Philanthropies i Aspen Institute, Jay Pitter, urbani dizajner iz Toronta, komentirao je slijedeće: „Ja sam pobornik hiper-lokalnog, jer svakako trebamo otpornije gradove otporne na klimatske promjene. …“ Potom dodaje: „Međutim, protivim se ovom konceptu. Ne uzima u obzir povijest urbane nejednakosti, namjerno nametnute tehnokratskim i kolonijalnim pristupima planiranja, kao što su segregirane četvrti, duboka nejednakost sadržaja i diskriminirajuće policijsko upravljanje našim javnim prostorima.“

Pitter je rekao da se mnoge marginalizirane zajednice protive ovakvim idejama jer one vode daljnjem raseljavanju.

Čak je i Richard Florida – koji je skovao koncept planiranja „kreativnog grada“ potičući globalnu gentrifikaciju tijekom posljednjeg desetljeća – upozorio da će planovi 15-minutnih gradova diljem svijeta vjerojatno pogoršati postojeće nejednakosti a ne ih riješiti.

Prof. Moreno je priznao da udaljenosti koje većina ljudi iz radničke klase mora prijeći zbog posla predstavlja veliki izazov za 15-minutni grad.

A tu su i sami ljudi.

Politico je izvijestio da je gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo međunarodno hvaljena osvojivši nagrade za svoje vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena te je dospjela na Timesov popis 100 najutjecajnijih ljudi u 2020. godini.

No, suočila se s oštrom reakcijom Parižana koji je optužuju za uništavanje gradske baštine i remećenje njihovih života podupiranjem koncepta 15-minutnog grada.

Analitičari koji su kritični prema programu u Oxfordu općenito su izrazili zabrinutost oko koncepta 15-minutnog grada. Upozorili su da bi inspiracija za koncept u karantenama (lockdownu), koje su bile odgovorne za široko rasprostranjenu društvenu i ekonomsko opustošenje i nove oblike društvene kontrole, trebala biti zabrinjavajuća.

Ističu da, iako koncept „zaključavanja klime“ zvuči „smiješno,“ članci objavljeni u publikacijama poput BBC-jevog „Kako će 15-minutni gradovi promijeniti način na koji se družimo“ – slaveći život pod karantenom i povezujući ga s dobrobitima klime, podići zastave.

Drugi govore: „Gradovi prodani za 15-minutni grad uveliko izgledaju kao izgovor za više kontrole.“

Corbett tvrdi da je koncept 15-minutnog grada dio glavnog plana: „Ljudi su satjerani u ove 15-minutne gradove tako da ćete,  kada vam to dozvole dragi gospodari tehnike, moći putovati iz jednog malog 15-minutnog grada u drugi ako je vaš društveni kreditni rezultat dovoljno visok.“

„Ovdje se ne radi o spašavanju Zemlje kao što sam već 8 milijuna puta rekao… Ovo je upravo način na koji oni stvaraju infrastrukturu za klimatska ograničenja budućnosti…“

„Ovdje se radi o dugoročnoj viziji budućnosti u kojoj ćemo biti satjerani u ove male gradove.“

„Klimatski lockdown“ još je jedan izraz koji se u mainstream medijima često odbacuje kao „teorija zavjere.“

Ali nekoliko organizacija, uključujući i Svjetsko poslovno vijeće za održivi razvoj (World Business Council for Sustainable Development, WBCSD) proširilo je ideju da bi „klimatski lockdown“ („zatvaranje klime“) moglo biti potrebno nekoliko godina.

Promovirali su članak koji je napisao Marian Mazzucato, profesor na Sveučilištu u Londonu i suradnik Svjetskog ekonomskog foruma, sugerirajući da bi „klimatski lockdowni“ mogli postati neophodni za rješavanje prijeteće „klimatske opasnosti“.

Svjetsko poslovno vijeće za održivi razvoj (WBCSD) je partner i podržava WEF-ovu „Arup Grupu“. Arup i C40 bili su više od desetljeća partneri u njihovom projektu redizajna gradova. A „15-minutni grad“ je dio tog projekta.

Autor: Dr. sc. Brenda Baletti: „The 15-Minute City: A Climate Solution? Or Just an ‘Excuse for More Control’?“ – Children’s Health Defense / The Defender, 8. veljače 2023.   

(Svršetak)

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Protiv pilula, protiv gušenja sloboda pojedinca

HF

Protupravno (Anti-Rights): Novo oružje ljevice za cenzuru

hrvatski-fokus

Tehnički materijali u Bibliji ili kako Biblija opisuje materijalni i duhovni svijet prošlosti

hrvatski-fokus

Znanstvenici otkrili zabrinjavajuće stanje među cijepljenima

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više