Današnja tehnika u biblijskim proročanstvima pokazuje kako je brz porast znanja proizveo široku lepezu tehničkih dostignuća
Već odavno nije izazvao takvu pozornost neki bolonjski magistarski rad. Kao onaj o tehničkim materijalima u Bibliji. Istaknuti novinar Večernjeg lista Darko Pavičić je jedini koji je shvatio važnost tog rada i objavio podrobnosti o njemu. Ovaj test temelji se na više, naizgled nepovezanih misli. Prva, logično bi bilo da se oda priznanje novinaru na stranicama lista u kojem je objavljen tekst. No, vodeći dnevnici izbacili su sa svojih stranica „Pisma čitatelja“. U ona mračna vremena nije se moglo pisati što ti padne na pamet, npr. o Velikom vođi i njegovoj stranci. No, stranice su bile dostupne čitateljima. Naravno, tekstovi su prošli kroz uredničke ruke, najčešće poboljšani. Danas u vrijeme maksimalne demokracije, pomalo svi zatvaraju, ne samo, nekada dostupne e-komentare. Bojeći se strogih zakonskih kazni. No, ukidanje „Pisma čitatelja“ je dopunska cenzura.
Neka bude dopušteno postaviti pitanje. Koliko je novinara koji su kritizirali navedeni rad, čitalo Bibliju? U kojoj prirodni materijali zauzimaju važno mjesto. Kako će razumjeti nove, STEM-ovske generacije, pa i novinara, zašto je važno, npr. strojarima ili električarima, poznavati i društveno-humanističke znanosti i da kulturologiju čine teologija i tehnologija. No, tehnologija kao sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, društva i humanizma (J. Beckmann, 1777.). Bibliju treba doživjeti kao povijesnu knjigu od interesa, ne samo za religiozno usmjerene osobe, nego za sve koji žele upoznati s pojedinim područjem u ona vremena. Jeste li si ikada postavili pitanje „Ruka u Bibliji“. D. Pavičić u osvrtu na spomenuti rad, navodi neke riječi koje su nam potrebne, ali ih izbjegavamo. Ovdje će biti navedene. Konačno, autor je započeo svoju znanstvenu karijeru u području materijala na Visokoj tehničkoj školi. Koja se šezdesetih godina prošlog stoljeća integrirala sa Strojarskim fakultetom i nastao je Fakultet strojarstva i brodogradnje. Jedna organizacijska jedinica bila je Zavod za materijale. Kojoj je pripadao gotovo desetljeće.
Biblija pripada svima
Biblija je fascinantna i najprodavanija knjiga svih vremena. No, do danas znanstvenici i teolozi raspravljaju o nizu nedosljednosti. Znanost je potvrdila istinitost mnogih dijelova Biblije. Što se ostalih tiče, pa ne baš. Zapravo, neki dijelovi Biblije ostaju potpuni misterij. Bibliju doživljavam i kao povijesnu knjigu. I zašto me ne bi zanimalo kako su materijali ili postupci pravljenja tvorevina opisani u tom djelu.
Postavljeno je na internetu pitanje „Bible Technology“ (obvezno navodnici). U 0,26 sekundi odgovor je glasio: 161 tisuća natuknica. Za ovaj tekst čini se primjerenim navesti nekoliko misli iz 1. izdanja knjige Charlesa Millera: „Todays-technology-prophecy“ (Današnja tehnika u biblijskom proročanstvu) iz 1990.
»Primjeri proročanstava skrivenih od prethodnih generacija, objašnjeni u knjizi uključuju biblijske opise svemirskih brodova, satelita, atomskog oružja, kao i nepogrešiva proročanstva koja identificiraju moderne države: SAD (Perzijsko carstvo), Kinu (Babilonsko carstvo), Rusiju (Aleksandrovo carstvo) i Veliku Britaniju (Rimsko carstvo).
Odgovor na očito pitanje, “Kada će doći vrijeme kraja?” glasi. Kada će “mnogi trčati amo-tamo, a znanje će se povećati.” Raširena upotreba motoriziranih vozila od strane čovjeka u dvadesetom stoljeću za brzo kretanje “amo-tamo” po kopnu, moru i kroz zrak, označila je ispunjenje prvog znaka koji treba tražiti u određivanju “vremena-kraja” (npr. Prop 3, 2: “Vrijeme rađanja, vrijeme umiranja”). Drugi znak – “i znanje će se povećati” – uslijedio je neposredno nakon neviđene transportne revolucije kada je eksplozija znanja u dvadesetom stoljeću brzo nadmašila zbroj znanja koje su akumulirale sve prethodne generacije. Današnja tehnika u biblijskim proročanstvima pokazuje kako je brz porast znanja proizveo široku lepezu tehničkih dostignuća, koja su zauzvrat omogućila usporedbu biblijskoga opisa modernog izuma sa samim izumom (npr. Job 28, 17 kada govori o staklu). Sveta pisma koja opisuju svemirske brodove, komunikacijske satelite i atomsko oružje nisu predstavljena kao čudna predviđanja budućih izuma, već u smislu uvida koji pružaju u proročanstva upućena modernom svijetu.«
Što Biblija ima raditi u znanosti
To je naslov članka D. Pavičića (V.L., 4. 2. 2023). Prethodni opis navedenih tehničkih dostignuća daje jasan odgovor. I tehničari mogu, pa i moraju proučavati Bibliju u potrazi za novim idejama. Čini se da primjerice građevinari mogu mnogo naučiti iz Biblije (npr. 1 Ljet 1, 18: gradnja hrama i projektni nalogodavac Salomon).
Tekst D. Pavičića zahtijeva pozitivan pristup temi. Navest će se skraćeno neke od najvažnijih misli. »Biblija je nepresušan izvor tema i inspiracija svima. U Bibliji se spominju različiti tehnički materijali od metala do drva i minerala. Uz pojam željezo često se koristi i pojam gvožđe. Čelik se spominje svega dva puta, ali i kao ocjel. Mnogo je kontroverzi oko hebrejske riječi cheret. Je li to kalup ili graver.«
Pred tri desetljeća u radu Prilog sustavnosnoj analizi hrvatskog jezika, dokazano je s pomoću tog moćnog istraživačkog alata, hrvatski je samostalni jezik. No, istovremeno njegov je nadsustav sastavljen od 4 jezika: bosanskoga, crnogorskoga, hrvatskoga i srpskog. Valja pridodati, služeći se rangiranjem, na vrhu su praslavenski jezici. Etimološki, postoji praslavenski naziv gvozdьje. Dakle gvožđe. Moj izvrsni jezični uzor bio je prof. Niko Malešević. Kod kojeg sam polagao prvi ispit na fakultetu, „Materijali I.“ Koji je već 1947. započeo sa sastavljanjem pravila o stvaranju stručnog nazivlja. Prošireno izdanje tih pravila iz 1954. bilo je možda i ponajbolji rad o stvaranju nazivlja do knjige, akademika Stjepana Babića „Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku“. Prof. N. Malešević rabio je riječ gvožđe za slitine željeza (Fe) i dodataka. To znači da je željezo (Fe) naziv kemijskoga elementa, gvožđe slitina željeza, koje mogu biti čelici i ostala gvožđa poput sivoga i bijelog lijeva itd. Valja zapamtiti praslavensku riječ gvozdьje, dakle gvožđe.
Što je s hebrejskom riječi cheret? Je li to kalup ili graver. Praoblik nekog proizvoda stvara u pravilu u kalupu. Postoje izuzeci. Okruglice od šljiva i slični proizvodi od tijesta, mogu se praoblikovati i rukom. Graviranje pripada području odvajanja. Prema tomu u biblijsko vrijeme, tada raspoloživi materijali su se mogli isključivo praoblikovati u kalupima, a graver ih je svojim alatima dotjerivao i davao konačni oblik proizvodu. Prethodni zaključak. Materijalni svijet nastaje od tvari (procesna i izradbena tehnika) ili materijala (izradbena tehnika) postupcima (prilagođeni iskaz Post1: stvaranje svijeta i čovjeka). Zato obrazovanje treba biti i dalje sveobuhvatno, po koncepciji STEAL (prirodoznanstvo, informatika, tehnika, umjetnost i jezici (formalni: matematika, logika, računalne znanosti, te humani jezici: vizualni i auditivni).
Valja zaključiti. Mediji su podigli buku. Kako pada na um tehničarima, ovdje strojarima, da u Bibliji traže poticaje za nova rješenja? Biblija opisuje materijalni i duhovni svijet prošlosti. Bez materijalne osnove potrebne za život ljudskog bića, nema uvjeta ni za njegov duhovni razvoj. Zašto ne bi i strojari smjeli proučavati Bibliju, bez zlobnih komentara. Posebno oni, koji od tvari i materijala stvaraju naznačena područja u Bibliji. Dvojba, kalup ili graver je moguća samo kod onih koji ne poznaju osnove proizvodne tehnike, općenitije proizvodnog strojarstva.
Pridodajem teološku potvrdu. »Pročitan je sporni magistarski rad. Problem nije sadržajni. Dapače! Interdisciplinarnost je za svaku pohvalu.«
