Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

Hrvatsko-češko društvo obilježilo 200. godišnjicu rođenja Bedřicha Smetane

Predavanje povjesničarke Petre Babić pod naslovom Bedřich Smetana češki nacionalni skladatelj (iz povijesno-kulturološke perspektive)

 

Hrvatsko-češko društvo i Hrvatsko muzikološko društvo obilježili su u ponedjeljak 11. ožujka 200. godišnjicu rođenja jednog od najvećih čeških glazbenih velikana Bedřicha Smetane predavanjem pod naslovom Bedřich Smetana češki nacionalni skladatelj (iz povijesno-kulturološke perspektive) koje je u Češkom narodnom domu u Zagrebu održala povjesničarka dr. sc. Petra Babić.

Bedřich Smetana smatra se ocem češke nacionalne glazbe, a status nacionalnog skladatelja stekao je kao autor osam opera, od kojih je najpoznatija i najpopularnija komična opera Prodana nevjesta, no značajne su i opere s temama iz češke povijesti Dalibor, Libuše i Brandenburžani u Češkoj,  kao i ciklus od šest simfonijskih pjesama Moja domovina, od kojih je najpoznatija Vltava.

Petra Babić autorica je knjige Hrvatske nacionalno-povijesne opere u drugoj polovici 19. i u 20. stoljeću. Intencije i recepcija, a u svojim znanstvenim i stručnim radovima posebno se bavi vezama kulture i politike. Doktorirala je s temom Nacionalno-povijesne opere 19. stoljeća u nacionalnim pokretima nenjemačkih naroda Habsburške/Austro-Ugarske Monarhije te se uz ostalo bavila i Smetaninim operama i njihovom ulogom u oblikovanju češkog nacionalnog identiteta. U svom je predavanju dala prikaz Smetanina života, od rođenja u Litomyšlu 2. ožujka 1824. preko školovanja u Pragu, angažmana u revolucionarskim zbivanjima 1848., djelovanja u Švedskoj od 1856. do 1861. te povratka u domovinu gdje je započeo sa stvaranjem češkog nacionalnog repertoara. To mu je bio jedan od ciljeva kad je od 1866. do 1874. bio ravnatelj Opere u Pragu. Na toj dužnosti položio je kamen temeljac Narodnog kazališta u Pragu izgrađenog 1881.

Petra Babić je pojasnila politički i društveni kontekst vezan uz pojedina Smetanina djela. „Spominjanje slavne povijesti i povezivanje situacije iz 19. stoljeća s najranijom poviješću davalo je legitimitet češkom nacionalnom pitanju, a temama iz pučkog života narod stavlja na istu razinu  vrijednosti s društvenom elitom“, kazala je Petra Babić. Smetani je najdraže djelo bila Moja domovina, nastala u razdoblju od 1875. do 1880. u čijim je simfonijskim pjesmama vidljiva ravnoteža između češke povijesti, mitologije, ljudi i prirode.

Opera Prodana nevjesta – češka nacionalna himna

Opera Prodana nevjesta smatra se češkom nacionalnom operom, a svoj uspjeh, prema riječima Petre Babić, duguje tome što sadrži glazbu koja „zvuči češki“. „Prva izvedba 1866. nije imala odgovarajući odjek zbog ratne atmosfere uoči rata Austrije s Pruskom, kada je dobar dio Pražana napustio Prag, a i sam Smetana strahovao je da će ga u slučaju ulaska pruske vojske pogubiti zbog svoje prve opere Brandenburžani u Češkoj“, pojasnila je Petra Babić. Ta prva Smetanina opera posvećena je razdoblju brandenburške uprave Češkom od 1278. do 1283., koju je cenzura shvatila kao protuprusku poruku, iako je Smetanina poruka vjerojatno bila upućena protiv Austrije i njene loše uprave Češkom.

Operu Libuše Smetana je skladao 1872. za očekivanu krunidbu Franje Josipa za češkog kralja koja se ipak nije dogodila, što su Česi shvatili kao uvredu i nepoštovanje, nakon čega je u završni dio opere dodao dio koji se odnosi na Libušino proročanstvo u kojem se navode najvažniji događaji i osobe iz češke povijesti od 11. do 15. stoljeća, uz osnovu poruku da češki narod neće nestati. Ova je opera u konačnici izvedena na otvorenju Narodnog kazališta u Pragu u kojem se svake godine izvodi na Novu godinu 1. siječnja, na Dan oslobođenja od nacizma 8. svibnja i na Dan nastanka samostalne čehoslovačke države 28. listopada.

Bedřich Smetana je umro 12. svibnja 1884., a posljednje godine života bio je potpuno gluh, što ga nije sprečavalo u skladanju, no neka svoja djela, poput Moje domovine praizvedene 1882., nije nikada čuo.

Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac u uvodnom je govoru podsjetio da Bedřich Smetana ima svoju ulicu u Zagebu, u naselju Prečko, kao i još nekoliko svjetski poznatih skladatelja, poput Beethovena, Händela, Sibeliusa i Bartoka. Spomenuo je da je  Prodana nevjesta u Zagrebu izvedena sedam godina nakon praizvedbe u Pragu, 1873., i to u hrvatskom prijevodu Augusta Šenoe. „Zanimljivo je da je Smetani bilo prevedeno i ime pa je na plakatu bio naveden kao Miroslav Smetana, jer Bedřich je češki oblik njemačkog imena Friedrich, a Fried znači mir. I to je uz onu u Sankt Peterburgu 1871. bila jedina izvedba Prodane nevjeste za Smetanina života izvan Češke. Tek 1892. izvedena je u Beču, a 1909. u New Yorku“, kazao je Lipovac. Podsjetio je i da se 2024. u Češkoj slavi kao Godina češke glazbe, a to je tradicija započeta 1924. kad se navršavala 100. godišnjica Smetanina rođenja. Tada je uveden običaj da se svaka godina koja završava brojkom četiri slavi kao Godina češke glazbe, ne samo u počast Smetani, nego i drugim češkim glazbenim velikanima jer mnogi su rođeni ili umrli upravo u godinama koje završavaju brojkom četiri. „Smetana je imao tu nesreću da je umro sa 60 godina pa je i rođen i umro u godini koja završava brojkom četiri, 1884. Od skladatelja, Antonín Dvořák je umro 1904., Leoš Janáček rodio se 1854., Oskar Nedbal rodio se 1874., Vilém Blodek rodio se 1834., a umro 1874., Václav Jan Křtitel Tomášek rodio se 1774., a od novijih glazbenih velikana kantautor Karel Kryl rodio se 1944., a umro 1994. Od navedenih glazbenika za Hrvatsku je zanimljiv jubilej 150. godišnjice rođenja Oskara Nedbala jer je taj češki skladatelj život okončao u Zagrebu gdje je na Badnjak 1930. skočio s prozora HNK i do 2006. bio pokopan na Mirogoju“, kazao je Lipovac koji je istaknuo poruke koje se mogu iščitati iz djelovanja Smetane i drugog najvećeg češkog skladatelja Antonína Dvořáka.  „Jedna od poruka Smetaninog života je ta ukorijenjenost u povijest i tradiciju vlastitog naroda ne mora biti smetnja da se stekne svjetska slava, naravno, ako postoji talent, ne samo u glazbi, nego i u književnosti, likovnim umjetnostima, iako je glazbenicima lakše nego književnicima jer jezik glazbe je univerzalan. Druga poruka je da narod koji ima vrhunske umjetnike može steći ugled i slavu na svjetskoj razini čak i ako nema samostalnu državu. Jer Smetana, a pogotovo Dvořák, širili su slavu i dobro ime Čeha u svijetu kao naroda visoke kulture, i to u vrijeme kad Česi nisu imali samostalnost, kad su se borili za samobitnost u sklopu Austro-Ugarske, čak i za pravo na korištenje češkog jezika kao službenog, ali ova dvojica glazbenih velikana su već tada Čehe pozicionirali na karti svijeta jer su bili priznati i prepoznavani kao Česi“, kazao je Lipovac.

Marijan Lipovac

Povezane objave

Krediti i grijesi “predsjednika s karakterom”

HF

Vlada je u potpunosti zakazala u pomaganju stradalima od potresa

hrvatski-fokus

Hrvatska pravoslavna crkva – nova knjiga mons. Jurja Kolarića

hrvatski-fokus

NATO čuva istočne narode

HF

1 komentar

janko 12/03/2024 at 22:12

komentar

Komentari nisu aktivni.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više