Hrvatski Fokus
Znanost

NAR – “vladar jeseni”

Spominje se nar i u Starom zavjetu kao drvo koje je cvalo u vrtu Adama i Eve

 
 
Nar ili obični mogranj (lat. Punica granatum) je voćka koja potječe iz Male Azije a proširila se Sredozemljem/Mediteranom. Danas se uzgaja diljem svijeta: u Aziji, Europi, Africi i Americi, iako najbolje rezultate postiže uzgoj u sredozemnoj klimi. Nar odlično podnosi visoke temperature i sušu, ali ima veliku osjetljivost na niske temperature pa temperatura od  -17ºC uzrokuje prestanak rasta.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/09/shutterstock_291445157__46321.1528820643.1280.1280.jpg
Kod nas često se susrećemo s nazivom šipak ili nar. Međutim, šipak i nar nisu iste kulture: šipak je plod divlje ruže (lat. Rosa canina), crvene je boje i malen veličinom, bere se do kraja studenoga ("Nije svaki nar šipak!", 20. 7. 2014., www.agroklub.com). Plod nara ovalnog je oblika, tvrde i grube kore – kada sazrije, kora poprima tamno crvenu do bordo boju. Unutrašnjost ploda nara krunastog je oblika, bogata sjemenkama i crvenim sokom. Nar je jedno od najzdravijih vrsta voća čija je dobrobit na zdravlje čovjeka poznata tisućama godina, a u mnogim kulturama nar je simbol nade i obilja. Spominje se nar i u Starom zavjetu kao drvo koje je cvalo u vrtu Adama i Eve, također se spominje i u mnogim drugim kulturama i religijama.
 
Ova vrsta voća nepravedno je u sjeni nekih drugih vrsta voća, na primjer jabuke i naranče. Nar naime obiluje fitokemikalijama koje potiču stvaranje serotonina. Nadalje, sadrži antioksidante, bioaktivne polifenole, bogat je mineralima kalijem, kalcijem, fosforom i željezom zbog čega  se smatra čuvarom zdravlja zuba i izvrsnom prevencijom od osteoporoze. Uvrstite li ovog „vladara jeseni“ u svoj jelovnik, učinit ćete dobro svojem tijelu a vaš organizam biti će vam nadasve zahvalan jer konzumiranjem nara unosite visokovrijedne hranjive tvari, osobito snažne antioksidante. Nar upravo obiluje snažnim antioksidantima koji imaju značajnu ulogu u zaštiti stanica od 'napada' štetnih reaktivnih kisikovih čestica. Jedino dostatna razina antioksidanata omogućuje organizmu sposobnost borbe protiv oštećenja stanica i njihovog starenja što nastaje kao posljedica svakodnevne izloženosti/kontakta s onečišćivačima.
 
Nar sadrži tri tipa antioksidativnih polifenola, uključujući tanine, antocijane i elaginsku kiselinu – i to u značajnim količinama. Elagitanini su grupa bioaktivnih polifenola u nekim vrstama voća i u orašastim plodovima, a u naru obiluju i punicalagini i punicalini na koje otpada gotovo polovica svih antioksidativnih svojstava nara. Nar je također bogat izvor vitamina C koji je također još jedan antioksidant: cijeli nar sadrži oko 28,8 miligrama vitamina C. Prema podatcima Nacionalnog zdravstvenog instituta („National Institutes of Health“) odrasla muška osoba treba dnevno oko 90 miligrama vitamina C, a odrasla žena treba oko 75 miligrama vitamina C/dan za održanje odgovarajućeg statusa vitamina C u organizmu. Pušači dnevno trebaju 35 miligrama vitamina C više od nepušača.
 
Autofagija znači „jesti samog sebe“ a odnosi se na procese u organizmu kojim se uklanjaju oštećene stanice i stanične komponente. To je esencijalan tj. za život neophodan proces čišćenja koji omogućuje proliferaciju novih, zdravih stanica a ima fundamentalan aspekt staničnog obnavljanja i pomlađivanja te dugovječnosti. Osim autofagije, postoji još jedan proces – mitofagija. Mitofagija je vrlo važan proces kojim, pojednostavljeno rečeno, stanica uklanja oštećene mitohodrije: to je proces stanične zaštite koji ograničava nastajanje štetnih reaktivnih kisikovih čestica i oslobađanje toksičnih intramitohondrijskih bjelančevina. Drugim riječima, mitofagija omogučuje najbolju moguću funkciju mitohondrija što je od krucijalne važnosti za normalnu funkciju stanica i za homeostazu – a to je bitno za opće zdravlje i dugovječnost. Upravo je nar voće čiji svi navedeni visokovrijedni sastojci, fitokemikalije, snažno potiču procese autofagije i mitofagije.
 
Nar sadrži također i elagitanine – tvari koje su odgovorne za aktiviranje mitohondrija. Konzumirani elagitanini (uneseni u organizam gutanjem) u crijevu čovjeka putem dobrih crijevnih bakterija budu pretvoreni u urolitin A (UA): znanstvenici su otkrili da urolitin A može usporiti mitohondrijski proces starenja („Pomegranate compound with anti-aging effects passes human trial,“ autor: Cécilia Carron, Ecole Polytechnique Federale de Lausanne; https://medicalxpress.com/news/).
 
Znanstvena istraživanja također su otkrila još jednu značajnu sposobnost antioksidanata u naru: oni naime, mogu inhibirati proliferaciju stanica i njihovu invaziju te pospješivati apoptozu – programirano umiranje stanica u različitim kancerogenim stanicama, uključujući kancerogene stanice kod raka dojke i raka prostate („Proteomic exploration of the impacts of pomegranate fruit juice on the global gene expression of prostate cancer cell;“ Proteomics. 2012 Nov; 12(21):3251-62).           
 
Antioksidanti nara mogu također obuzdati pa i svladati upalu koja doprinosi destrukciji tj. razaranju zglobne hrskavice –a to je ključan uzrok boli i ukočenosti kod mnogih koji pate od osteoartritisa. Jedna znanstvena studija otkrila je da ekstrakt nara blokira nastajanje enzima koji ima ulogu u razaranju hrskavice. Antioksidanti iz nara imaju nadasve pozitivan učinak na srce i krvožilni sustav – i to višestruko, uključujući sniženje krvnog tlaka, usporavanje ili čak uklanjanje nastalih naslaga (tzv. plak) u arterijama što doprinosi normalnom protoku krvi. Štoviše, antioksidanti nara štite od oksidacije tzv. 'dobri kolesterol' ili HDL, kao i 'loš kolesterol' ili LDL te tako usporavaju razvoj ateroskleroze. Antioksidanti u naru nisu 'slobodni' – oni su vezani za šećere u plodu nara; no, istraživanja su otkrila da usprkos tome, antioksidanti nara su blagotvorni / korisni i za dijabetičare. Međutim, istraživanja kineskih znanstvenika („Institute of Hygiene and Environmental Medicine,“ Tianjin, Kina) otkrila su još nešto zanimljivo: tvrda, gruba kora ploda nara sadrži gotovo dvostruko više antioksidanata – osobito fenola, flavonoida i proantocijanidina od pulpe tj. unutrašnjosti ploda: pulpa sadrži 24 miligrama/gram fenola dok kora sadrži čak 250 miligrama/gram. Sadržaj flavonoida također je značajno viši u kori ploda nego u pulpi: 59 mg/g u kori nasuprot 17 mg/g u pulpi, a sadržaj proantocijanidina je isto veći u kori – 11 mg/g dok je u pulpi 5 mg/g. Jedino je sadržaj vitamina C bez znatne razlike: 0,99 mg/g u kori te 0,85 mg/g u pulpi (Yunfeng Li et al.: „Evaluation of antioxidant properties of pomegranate pulp extract,“ Food Chemistry svibanj 2006; Vol. 96(2):224-260).
 
Međutim, kora nara nije jestiva, ona je vrlo gorka. Stoga se proizvodi prah od kore nara kao dodatak prehrani. No, i prah kore nara je gorkog okusa i teško ga je progutati. Ipak, bez obzira na navedeno, dobro je i mudro uvrstiti nar u prehranu tijekom jeseni – svježi plod i prirodni sok od nara, a narom možete ukrasiti i različite slastice pa i salate.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Staza željeznog doba Podunavlja

hrvatski-fokus

Lista od 195 država i 29 najčešćih karcinoma

HF

ZDRAVSTVENA TIRANIJA  – Međunarodni sporazum o pandemiji

hrvatski-fokus

Skinnerovo negiranje čovjekove osobne volje ima korijen u protestantizmu

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više