Ima li Plinovod tehničku sposobnost provođenja vodika kao energenta budućnosti?
U emisiji HRT-a, 26. 6. 2024., U mreži Prvog, D. Pudić (član UV HERA iz afere INA plin) trenutni predsjednik HSUP-a, zapravo je ponudio razmišljanje o termo elektrani na plin kao dobar poticaj u Dalmaciji koja bi služila za balansiranu potrošnju.
Nakon ovog, u najmanju ruku, skandaloznog prijedloga, ovdje je više otvorenih pitanja:
- Ideja Termo elektrane na plin?
- Koji plin? Domaći ili iz uvoza kroz LNG?
- Plinovod od Bosiljeva do Dugopolja?
- Plinovod „prazan“ od svibnja 2013.!??
- Nastavak prema Crnoj Gori?
- Odvojak prema BiH?
- Plinofikacija Dalmacije i BiH u ovim okolnostima?
- Ima li Plinovod tehničku sposobnost provođenja vodika kao energenta budućnosti?
Elektrana na plin u potpunosti iskorištava plin kao gorivo, što je sigurno i praktično za rad, reatovno isplativa, s niskim emisijama zagađenja i pogodno za kogeneraciju toplinske i električne energije. A nedostaci plinskih turbina su npr. niža učinkovitost pri djelomičnim opterećenjima, visoka potrošnja goriva u praznom hodu ili pri malim opterećenjima, osjetljive su na oscilacije u kvaliteti plina (goriva), visoki inicijalni troškovi, kompleksni postupci održavanja i popravaka te ograničena unapređenja učinkovitosti tijekom godina. I pitanje je imaju li tržišnu budućnost s obzirom na fosilno porijeklo!?
Plinovod do Dugopolja izgrađen je i dobio uporabnu dozvolu 29. travnja 2013 godine nakon izvršenog tehničkog pregleda, Investicija u 290 kilometara dugi plinovod od Bosiljeva do Dugopolja vrijedna je 1,15 milijardi kuna. Tadašnji ministar gospodarstva, Ivan Vrdoljak sredinom svibnja je na Plinacrovoj mjerno-redukcijskoj stanici (MRS) Split pustio je u rad IV. dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije.
Prema Desetogodišnjem planu razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2021. – 2030., iz svibnja 2020. (str. 34.) PLINACRO predviđa porast udjela uvoznog plina u ukupnoj potrošnji plina sa 73 % iz 2019 godine do 96 % (praktično znači (skoro) prestanak domaće proizvodnje!) na kraju 2030. Te činjenice ukazuju na potrebu što boljeg uključivanja Republike Hrvatske u europske tokove i tržište prirodnog plina, čemu je preduvjet što bolje povezivanje hrvatskog plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih zemalja, kao i s novim dobavnim projektima.
Nije se dogodio nastavak razvoja plinskog transportnog sustava prema jugu izgradnjom Jadranskog-jonskog plinovoda (IAP) kojim bi se hrvatski plinski transportni sustav povezao s projektom Trans-jadranskog plinovoda (TAP), kojim bi kaspijski plin od čega oko milijarda m3 za tržište BiH, a minimalno 2,5 milijarde m3 za hrvatsko tržište i tržišta ostalih susjednih zemalja.
Isto tako, bez Hrvatske teče razvoj velikog infrastrukturnog projekta “Vertikalni plinski koridor” za dopremu plina iz Azerbajdžana i kaspijske regije u srednju i jugoistočnu Europu potvrdio je Plinacro Jutarnjem Listu 26. lipnja 2024., i Hrvatska se ne nalazi na tom koridoru.
Međutim, idejno rješenje sada je Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica s odvojkom za Mostar (NAVODNO) ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine.
Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska – Bosna i Hercegovina uključuju dionicu Dugopolje -Zagvozd ukupne duljine 52 km i dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne duljine 22 km, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna duljina trase iznosi 169 km. Predviđeni kapacitet interkonekcije je do 1,5 mlrd m3 godišnje. Planirani završetak projekta je 2024. godine.(!??)
I financijska isplativost gradnje južne plinske interkonekcije prema BiH vrlo je upitna, uzme li se u obzir vrijeme koje će biti potrebno da se projekt dovrši i koje, s obzirom na sadašnje stanje pripreme, neće biti kraće od sedam ili osam godina, vrlo vjerojatno i duže. Činjenica da će početkom idućega desetljeća, ako se plinovod izgradi, energetska situacija u Europi i u svijetu, a time i u BiH, biti bitno drugačija nego što je sada a i Europa i svijet velikim koracima grabe ka obnovljivim izvorima energije
Pitamo:
Je li ulaganje od 1,15 milijardi kuna ipak uzaludno bačen novac?
Koja je uloga dosadašnjih ministara gospdarstva ali i predsjednika Vlade u ovako, možda ipak, promašenom projektu?
https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/koji-su-razlozi-nestanka-struje-u-dalmaciji-i-regiji–11629489?fbclid
https://www.plinacro.hr/default.aspx?id=698
https://www.tap-ag.com/about-tap/the-big-picture/the-southern-gas-corridor
https://www.mfa.gr/en/energy-diplomacy/
https://www.tap-ag.com/about-tap/the-big-picture/the-southern-gas-corridor
