Hrvatski Fokus

Bavila se problemima moderne i suvremene umjetnosti, razmatrajući suodnose likovne umjetnosti i vizualne medijske kulture

 

U srijedu 27. ožujka 2024. u Zagrebu je u 99. godini života umrla akademkinja Vera Horvat-Pintarić, hrvatska povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Rodila se u Sisku 7. ožujka 1926. Diplomirala je 1951. povijest umjetnosti i klasičnu arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1959.  doktorirala tezom Skulptura Francesca Robbe.

Radni vijek provela je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je djelovala 42 godine, kao asistentica od 1951., docentica od 1962., izvanredna profesorica od 1967. te redovita profesorica od 1974. do 1993., odgojivši generacije hrvatskih povjesničara umjetnosti. Osnovala je Katedru za vizualne komunikacije i dizajn 1967. Vodila je poslijediplomski studij povijesti umjetnosti od 1980. do 1993. Redovita članica HAZU-a, u Razredu za likovne umjetnosti, bila je od 2000.

Kao stipendistica francuske vlade u Parizu od 1960. do 1961. specijalizirala je modernu umjetnost. Bavila se problemima moderne i suvremene umjetnosti, razmatrajući suodnose likovne umjetnosti i vizualne medijske kulture, proširujući interes povijesti umjetnosti na do tada marginalizirana područja stripa, grafičkog dizajna i elektronskih vizualnih medija (članci Sredstvo i posredništvo, 1972.; Autorski strip zagrebačke škole, 1974.). Razvila je model pristupa umjetničkom djelu, stavljajući težište na podrijetlo, razvitak i odlike stila. Objavila je dvadesetak knjiga i monografija (Gabrijel Stupica, 1966; Josip Seissel, 1978; Miroslav Kraljević, 1985; Od kiča do vječnosti, 1979.; The Architecture of Otto Wagner, 1989.; Svjedok u slici, 2001.; Tradicija i moderna, 2009; Kritike i eseji, 2012.; Umijeće opisivanja, 2015.). Zadnje objavljeno djelo joj je autobiografija Susreti i sjećanja iz 2017. Bila je i autorica je mnogobrojnih kataloga izložbi (Julije Knifer, Vojin Bakić, Dušan Džamonja, Vjenceslav Richter i drugi) i predgovora grafičkim mapama (Miroslav Šutej, 1971.), te bila među osnivačima časopisa Bit International.

Bila je autorica i voditeljica emisija Obrazovnog programa RTV Zagreb od 1966. do 1986. (Što je struktura slike, Mobilna plastika).

Akademkinja Vera Horvat-Pintarić dobila je 2003. Državnu nagradu za životno djelo u području humanističkih znanosti, a 2014. odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost i njeno promicanje u Republici Hrvatskoj i svijetu.

Marijan Lipovac

Povezane objave

Božićni Ustav prije 28 godina

HF

Političari opet protiv Katoličke Crkve

HF

U vrijeme Tuđmana moglo se glasovati

HF

Mila Markov-Španović – plagijatorica ili autorica!?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više