Hrvatski Fokus

Festivalsku zastavu podigli su solisti Baleta HNK Split Matea Milas i Aubin Le Marchand

 

Podizanjem zastave festivala i izvedbom opere „Simone Boccanegra“ Giussepea Verdija na splitskom Peristilu otvoreno je 68. Splitsko ljeto. Festival je proglasila otvorenim Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, predsjednica Festivalskog vijeća Splitskog ljeta i izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.

Ministrica je zahvalila svim umjetnicima i djelatnicima Hrvatskog narodnog kazališta Split, svima onima koji su u protekle dvije godine pandemije dali svoj ogroman doprinos da, kako je rekla, hrvatsku kulturu održe otvorenom i da nastave s programom, na radost umjetnika i publike. 

„Kao ministrica svjedočila sam koliko je u drugim zemljama bilo teško ponovo otvoriti kazališta, kina, koncertne dvorane. U vremenima krize i ratova ne dopuštamo da muze šute jer nam je umjetnost tisućama puta dokazala koliku snagu daje iznimno potrebnom opstanku duha i identiteta. Večeras ćemo na ovoj pozornici gledati uzbudljivu priču, prepunu političkih intriga, izdaje i mržnje. Zahvaljujući upravo geniju Verdijeve umjetnosti, mi za Simona Boccanegru znamo, a sve smo ostale duždeve i kneževe, ratove i bitke zaboravili“, kazala je.

Festivalsku zastavu podigli su solisti Baleta HNK Split Matea Milas i Aubin Le Marchand.

Uz brojne uzvanike otvorenju su prisustvovali izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i posebni savjetnik za kulturu Zdravko Zima kao i izaslanik predsjednika hrvatskog Sabora, saborski zastupnik Andro Krstulović Opara.

Opera ‘Simone Boccanegra’ u režiji Krešimira Dolenčića, a pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića vraća se na splitsku scenu nakon prethodne dvije inscenacije iz 1978. na Peristilu i 2006. na sceni HNK-a Split. 

„Simon Boccanegra je vrlo neobična opera, rekao bih čak i da odskače od mnogih Verdijevih djela. Dugo prerađivana  i dorađivana, uz promjenu libretista i značajne glazbene intervencije samog skladatelja ova opera poziva isto tako i na vrlo brižljivu analizu. Priča je izuzetno kompleksna, između prologa i prvog čina na predstavi prođe pola minute, a u libretu dvadeset pet godina. Simon Boccanegra je razapet između svoje teške prošlosti bivšeg gusara, tragične, neostvarene ljubavi, izgubljenog, pa pronađenog djeteta i njegove plemenite vizije mira, ujedinjenja i sloge (gdje Verdi naravno 14. stoljeće čini metaforom 19. stoljeća i Risorgimenta čiji je vatreni pristaša). Unutar tog obilja priče, dostatne za cijeli roman, Verdi prekrasno plete svoje glazbeno tkanje. Akcije, one fizičke je malo, ali se pred izvođače postavljaju zahtjevni zadaci preplitanja najdubljih emocija i suptilnih izričaja. Od rastrganosti između ljubavi i dužnosti, melodramskog prepoznavanja davno razdvojenih oca i kćeri, do izdaja, umorstva, sukoba između patricija i pučana, političkih intriga, razdora i urota. A sve to je zapravo na neki čudan način tek sporedno zbivanje, jer Verdi u gotovo svakoj sceni ima motiv mora. Beskrajno more za kojim čezne duša Simona Boccanegre. Vjerujem da nam je ova plovidba sa Simon Boccanegrom na more, s ansamblima i solistima HNK Split i gostima, dala jednu prekrasnu predstavu“, rekao je redatelj opere Krešimir Dolenčić.

Ostatak autorskog tima, pored dirigenta Ive Lipanovića, redatelja Krešimira Dolenčića i scenografa Andreja Stražišara, čine: kostimografkinja Tea Bašić, zborovođa Veton Marevci, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec, oblikovatelj zvuka Petar Ivanišević, te Ankica Matijaš koja potpisuje izradu oglavlja.

Uz orkestar i zbor splitske Opere naslovne uloge tumače: Elia Fabbian (Simon Boccanegra), Daniela Schillaci (Amelia Grimaldi), Ivica Čikeš (Jacopo Fiesco), Max Jota (Gabriele Adorno), Ozren Bilušić (Paolo Albiani), Božo Župić (Pietro), Špiro Boban (Kapetan), Barbara Sumić (Amelijina družica).

Na otvorenim, ambijentalnim pozornicama Splita i okolice, svi ansambli splitskog Hrvatskog narodnog kazališta te brojni gostujući ansambli od 14. srpnja do 14. kolovoza u 51 izvedbi prikazat će 43 naslova opernih, dramskih, baletnih, koncertnih predstava uključujući i nekoliko biranih izložbi i promocija knjiga.

Ove smo se godine odlučili da Festival otvorimo premijerom Verdijeve opere ‘Simon Boccanegra’, na Peristil vraćamo ‘Aidu’, tradicionalno idemo s ‘Erom s onoga svijeta’ u Vrliku koju izvedbu će ove godine snimati Hrvatska radiotelevizija tako da će ostati trajni dokument o izvedbi Gotovčeve opere. Puccinijeva ‘Turandot’ u galeriji Meštrović zaključit će operni dio festivala. To su tri grandiozna naslova uz jedan hrvatski, koji je obišao svjetske pozornice, što je u ovako kratkom razdoblju velik i ambiciozan zalogaj. Moram naglasiti da je s pomlađenim ansamblima orkestra i zbora kvaliteta opernog ansambla kvaliteta značajno porasla. Što se tiče koncertnog programa koncentrirali smo se, mahom, na hrvatske izvođače. Kao i prijašnjih godina, trudio sam se da uklopimo što više fahova, pjevača i instrumentalista, raznoraznih ansambala koji će nastupati s raznovrsnim programima u različitim prostorima“, kazao je ravnatelj festivalskog glazbenog programa Jure Bučević.

Serija koncerata klasične glazbe započinje koncertom šestorice limenih puhača „Ad gloriam brass“, slijedi duo Zoltan Hornyanszky (oboa) i Istvan Rémer (gitara), Zagrebački kvartet sa Žarkom Perišićem (fagot) i Milanom Miloševićem (klarinet) koji izvode program „Priče o ljubavi, nadanju i patnji“. Splitski gitarist Petar Čulić svirat će „Od baroka do moderne“, Zvjezdan Vojvodić (klavir) i Luka Galuf (violončelo) predstavit će se kao pobjednici Ciklusa koncerata mladih glazbenika mo. Vinko Lesić za 2020. i 2021. godinu; s programom „Sanjarenje“ predstavljaju se Katarina Kutnar (violina) i Katarina Krpan (klavir), a na Večeri splitskih suvremenih skladatelja izvest će se skladbe Vlade Sunka, Mirka Krstičevića, Svjetlane Bukvich, Blaženka Juračića i Ivana Božićevića.

Skladbe baroknih skladatelja svirat će Laura Vadjon (barokna violina) i Pavao Mašić (čembalo), Mirko Škarica (harmonika) izvest će koncert „The Stranger Within“, a u završnici Splitskog ljeta – Večer indijske glazbe: Arnab Bhattacharya svira na tradicionalnom žičanom instrumentu sarodu, a Rohen Bose na tabli.

U dramskom programu predviđena je jedna premijera, „LizistRATa“ redatelja Paola Magellija po motivima Aristofana, Homera, Predraga Lucića i Mate Matišića.

„Imali smo u planu Brechta, ali kako je u međuvremenu počeo rat u Europi shvatili smo da je puno važnija svjetska tema – zašto se još uvijek uopće ratuje? Odlučili smo se za „LizistRATu“. Prije svega moram, bez ikakve zadrške, reći da imam jedan sjajan ansambl koji zaslužuje svu pažnju i maksimalan angažman. Ovo što radimo je LizistRATa, ne samo Aristofan koji je povod, iako je on kao pokretač jedne bezobrazne ali nužne utopije sjajan. U jednom trenutku ga mi napustimo i ulazimo u Ilijadu, da bi iz Ilijade ušli u dramu Mate Matišića uz, naravno, sedam fantastičnih pjesama Predraga Lucića koje su nam unutarnje stanice u ovom komadu. To je jedno putovanje koje je svojevrsna reminiscencija mog života. U Ilijadu sam zaljubljen cijeloga života. Putovanje je to kroz 2600 godina neprekidnog i neumornog ratovanja koje Europa ima“, rekao je redatelj Paolo Magelli.

Producent dramskog programa Splitskog ljeta Jasen Boko izrazi je zadovoljstvo što će se po prvi u sklopu Splitskog ljeta održati Radionica suvremene izvedbene prakse u suradnji s Ivanom Talijančićem, hrvatskim redateljem koji već 30 godina živi u New Yorku. Voditelji su Barney O’Hanlon i Claudia De Serpa Soares iz svjetski reprezentativnih kazališnih trupa, kompanije Sasha Waltz (Njemačka) i SITI Company (SAD). U radionici sudjeluje desetak umjetnika iz Hrvatske i inozemstva. Radionica traje 13 dana a na kraju će na javnoj predstavi 23. srpnja biti prezentirani rezultati.

U dramskom programu reprizirat će se monodrama „Zapisi iz nevremena“ don Branka Sbutege, „Francuzica“ Ilije Zovka, a igrat će i „Smij i suze starega Splita“ Ivana Kovačića. Osječki HNK gostuje s crnohumornom komedijom „Udovice“ Stawomira Mrozeka, FIJI grupa i Ustanova Festum Umag sa „Da sam ptica“ Nikoline Bogdanović, zagrebački EXIT s kabaretskom predstavom „Realisti“ Jure Karasa u režiji Matka Raguža, PlayDrama s autorskim projektom „Sretna ne bila“ redateljice Helene Petković.

Što se tiče baleta, najavljena je premijera „Velikog Gatsbyja“ koreografa Lea Mujića na Sustipanu, na glazbu američkih skladatelja Philipa Glassa, Leonarda Bernsteina, Georgea Gershwina, Louisa Prime, Samuela Barbera, Glenna Millera i Georgea Whitefield Chadwicka te dva baletna gostovanja, Balet riječkog HNK Ivana pl. Zajca s predstavom „Čipka“ i talijanske trupe Baletto di Roma s predstavom „Première“.

Ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu Grozdana Ribičić najavila je sedam programa koje ta ustanova realizira u suradnji sa Splitskim ljetom. Na programu je poetsko-glazbeni recital Vesne Parun „Koralj vraćen moru“ glumice Vesne Tominac Matačić i glazbenika Edina Karamazova, potom portugalska književno-glazbena večer Fernanda Pessoe „Nostalgija za cjelovitošću“, te Večer pripovijedanja Kreativnog studija „Logos“. Predstavit će se knjige  Martine Frka Milotić „Pripovjedačica“, Saša Antičić „Trilogija gubitnika“, Želimira Periša „Mladenka kostonoga“ i monografija Marije Barbieri „Naša lvanka Boljkovac“.

Neposredno prije otvaranja Splitskog ljeta u monumentalnom baroknom zdanju Palače Milesi na Voćnom trgu otvorena je velika skupna izložba „Crveno, boja žeđi“, kao prva izložba 68. Splitskog ljeta a u organizaciji ‘Galerije 46’.

Podnaslovljena kao ‘Žensko pismo’izložba je to radova iz kolekcije Dagmar Meneghello povelike grupe likovnih umjetnica koje su od 1965. dolazile u njezinu svojevrsnu umjetničku koloniju u uvali Palmižana na Svetom Klementu, otoku u Paklinskom otočju nadomak Hvara. Radove potpisuje 36 autorica, rođenih u rasponu od 1920. do 1970. a izložba je posvećena uspomeni na jednu od njih, veliku hrvatsku akademsku slikaricu Nives Kavurić Kurtović.

Kuratorica izložbe Margarita Sveštarov Šimat u programskom tekstu izložbe naglašava kako je „boja žeđi“ iz naslova izložbe posveta Nives Kavurić Kurtović. „Žeđ osjećajne žudnje velika je kao pustinja i govori o boli i osamljenosti u mnoštvu. O isključivosti i gluhoći Narcisa koji živi u vlastitu odrazu i nimfe Eho koja u svojoj ljubavi biva osuđena biti tek jekom njegova glasa.“ Crvena iz naslova je posveta svim ostalim umjetnicama, koje kolekcionarka Dagmar Meneghello naziva „moje heroine, moje žene, moje umjetnice“. A one su: Alana Kajfež, Amra Zulfikarpašić, Anja Ševčik, Anita Kontrec, Breda Beban, Đenana Voljevica-Čićić, Dora Kovačević, Dubravka Lošić, Edita Schubert, Edith Merle, Ivana Popović, Jasenka Vukelić, Jasna Bogdanović, Koraljka Kovač, Leila Michieli-Vojvoda, Lidija Salvaro, Lidija Šeler, Ljubica Dragojević Buble, Manuela Vladić, Marina Banić Zrinšćak, Milena Lah, Nada Falout, Nataša Ninić, Nikolina Ivezić, Nina Atević Murtić, Nina Ivančić, Nives Kavurić-Kurtović, Paulina Jazvić, Sanja Sašo, Sasa Mesić, Snježana Mekić Delić, Tatiana Politeo, Tisja Kljaković Braić, Tonka Petrić, Vera Fischer i Zvjezdana Fio.

Izložba se može pogledati do 13. kolovoza 2022.

Nives Matijević

Povezani članci

Oproštaj od dr. Stjepana Bačića

HF

Vučić i Dodik će snimati film o Jasenovcu!

HF

Invazija, diplomacija ili – čekanje!

HF

Umro veliki hrvatski književnik

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...