Kako u Europi postoje češka, finska, makedonska, crnogorska ili poljska pravoslavna crkva, mora postojati i Hrvatska pravoslavna crkva u Hrvatskoj! I ne može biti Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj
Ovih dana iz tiska izišla je knjiga mons. Jurja Kolarića HRVATSKA PRAVOSLAVNA CRKVA u izdanju zagrebačke nakladničke kuće Tkanica, koju je uredio Marijan Majstorović. Knjiga ima 320 stranica i podijeljena je na četiri dijela: “Srpska pravoslavna crkva – od pravoslavlja do svetoslavlja”, “Kratka povijest Hrvatske pravoslavne crkve”, “Ekumenska baština” i “Pokušaji obnove Hrvatske pravoslavne crkve”. Na početku knjige nalazi se “Predgovor”, a pri kraju knjige nalaze se dvije recenzije “Srpsko pravoslavlje zločinački je bastard prijestolja i oltara” Mije Ivureka i “Povijesna zbilja i potreba za praktičnim rješenjem” Mate Kovačevića, te “Bilješka o autoru”, “Popis literature” i “Kazalo imena”.
S obzirom da u Hrvatskoj puno toga nije pravno uređeno onako kako bi trebalo biti, i nakon gotovo tri i pol desetljeća postojanja obnovljene hrvatske države, samo spominjanje potrebe za osnivanjem Hrvatske pravoslavne crkve postaje problematično iako za to nema nikakvoga razloga. Naime, srpski političari i poglavari Srpske pravoslavne crkve u Srbiji uvijek su smatrali, a vjeruju i danas, da se pravoslavlje u Hrvatskoj može ispovijedati samo kroz SPC i da pravoslavni Hrvat, Slovenac, Makedonac ili pravoslavac pripadnik drugog naroda u Hrvatskoj (Grci, Rusi, Ukrajinci…) mogu očitovati svoje pravoslavlje samo i isključivo kroz SPC. Sve to podsjeća na poznatu rečenicu: “Gdje je Srbin, tu je i Srbija”, koja bi u pravoslavno srpskoj konotaciji mogla glasiti: “Gdje je pravoslavac, tu je i Srpska pravoslavna crkva!”. To nije ni logično ni točno.
Stoga pravoslavni vjernici srpske nacionalnosti moraju prihvatiti novu političku stvarnost i priznati Republiku Hrvatsku kao svoju domovinu i svoju državu. Pravoslavnim vjernicima u Hrvatskoj srpske nacionalnosti mora se omogućiti slobodno ispovijedanje njihove vjere, kao i kontakti s njihovim eparhijskim arhijerejima iz Gornjokarlovačke eparhije (Karlovac), Dalmatinske eparhije (Šibenik), Zagrebačke eparhije (Zagreb) i Slavonske eparhije (Pakrac). Isto tako, moraju se omogućiti službeni kontakti pravoslavnih episkopa s njihovom centralom u Beogradu, ali se oni moraju urediti državnom zakonskom regulativom, pri čemu se mora respektirati nova politička realnost postojanja samostalne i neovisne hrvatske države. Kako u Europi postoje češka, finska, makedonska, crnogorska ili poljska pravoslavna crkva, mora postojati i Hrvatska pravoslavna crkva u Hrvatskoj! I ne može biti Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.
Autor prof. dr. sc. mons. Juraj Kolarić nedvojbeno je najpozvaniji da se je prihvatio pisanja ovakve knjige u suverenoj i demokratskoj Republici Hrvatskoj. Kao crkveni povjesničar i osvjedočeni ekumenist, rekli bi neki, pa to mu je i posao… S time se možemo i moramo složiti. Stoga si je mons. Kolarić uzeo truda i – nakon velebne Ekumenske trilogije i bezbroj drugih knjiga koje je napisao u kojima se dotiče i ova problematika – napisao je ovo djelo koje se može nazvati dosad najboljom i najvjerodostojnijom sintezom o potrebi Hrvatske pravoslavne crkve. Knjiga je prepuna povijesnih i teoloških podataka, ali nije suhoparna, naprotiv ona se čita poput romana u kojemu čitatelj očekuje sretan svršetak.
U knjizi se iznose stavovi i mišljenja raznih autora s različitim pogledima na odnos prema hrvatskim pravoslavcima, na crkveno i državno povijesno i političko pravo osnivanja Hrvatske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. Radi se o svećenicima, teolozima, povjesničarima, novinarima, političarima, znanstvenicima, hrvatskim braniteljima, glumcima, književnim kritičarima, agnosticima, vjernicima, komunistima, radijskim i televizijskim novinarima, iseljenicima, emigrantima, pravoslavnim svećenicima, katolicima, pravoslavcima… Evo imena nekih od njih: Arsen Bauk, Ante Beljo, Mile Bogović, Damir Borovčak, Rajko Bundalo, Lojzo Buturac, Zvonimir Despot, Zvonimir R. Došen, Tomislav Dragun, Tihomir Dujmović, Zdravko Gavran, Dragan Hazler, Vlado Iljkić, Aleksandar Ivanov Radoev, Jovan Jeremić, Ivo Josipović, Vladimir Jovanović, Ivan Jurak, Marko Jurič, Karlo Jurišić, Oton Knezović, Vlado Košić, Jure Krišto, Zlatko Kudelić, Ivo Matanović, Predrag Matić, Zoran Milanović, Miloš Obrknežević, Ivo Omrčanin, Josip Pečarić, Veselin Pejnović, Ratko Perić, Ivo Pilar, Želimir Prša, Drago Roksandić, Petar Šimunić, Andrija Škulić, Danijel Vranešić, Mirko Živković…
Cijena knjige iznosi 29,90 eura i može se nabaviti putem adrese elektroničke pošte: tkanica@hrvatski-fokus.hr
(h.f.)
