Kod požara posebno su opasni ftalati koji se koriste u proizvodnji plastike
Prema brojnim izvješćima i pisanju medija, diljem svijeta broj kemijskih nesreća znatno je povećan – osobito od 2020. godine. U navedene kemijske nesreće najčešće se ubrajaju: požari i eksplozije ili istjecanje opasnih i toksičnih kemijskih tvari u kemijskim postrojenjima, nesreće u rafinerijama, požari u postrojenjima za prikupljanje i recikliranje plastike i dr. Nažalost, Osijek i cijela istočna Slavonija, vjerojatno i šire, suočeni su s poljedicama nedavnog katastrofalnog požara u tvrtki „Drava International“ koja se bavi reciklažom PET ambalaže i proizvodnjom proizvoda od plastike. Ova nesreća zasigurno će imati dugoročne nesagledive posljedice za okoliš, zdravlje ljudi i životinja.
Američka Koalicija za sprječavanje kemijskih katastrofa (Coalition to Prevent Chemical Disaster) izvjestila je da je samo u prvih sedam tjedana 2023. godine diljem SAD-a bilo više od 30 incidenata u svezi kemijskih nesreća i onečišćenja. Prema navedenom izvješću, „kemijske nesreće“ u SAD-u događaju se svaki drugi dan. Prema izjavi Koalicije, 2021. bilo je 177 kemijskih nesreća, a 2022. 188 nesreća. O više nego učestalim kemijskim nesrećama diljem SAD-a u veljači 2023. izvjestio je i britanski The Guardian.
Najviše nesreća u Teksasu
Od kada je Koalicija za sprječavanje kemijskih katastrofa počela s redovnim brojanjem nesreća u travnju 2020. godine pa sve do sada u 2023., diljem SAD-a dogodilo se više od stotinu kemijskih nesreća, a najveća je bila ona u rafineriji u Teksasu: u prvoj polovici 2023. godine Teksas je doživio čak 27 kemijskih ‘incidenata’ što je gotovo jedna četvrtina svih takvih nesreća na američkoj nacionalnoj razini.
Nadalje, industrijski kompleks „Dow Chemicals“ u Plaquemine, SAD, bio je ‘pogođen’ požarom i nizom eksplozija u srpnju 2023. što je uzrokovalo znatno onečišćenje pitke vode opasnim česticama etilen oksida.
Jedna od najtežih kemijskih nesreća dogodila se početkom veljače 2023. kada je vlak željeničke kompanije Norfolk Southern iskočio iz tračnica u blizini mjesta East Palestine u saveznoj državi Ohio. Teretni vlak prevozio je vrlo opasne kemikalije a jedna od njih bio je vinil klorid. Željeznička nesreća izazvala je eksploziju 50 automobila od njih 141 koje je prevozio teretni vlak. Zbog namjere sprječavanja veće katastrofe, stručnjaci i vlasti odlučili su uništiti vinil klorid tzv. kontroliranim spaljivanjem što je dovelo do oslobađanja vrlo toksičnih kemikalija – to su u prvom redu dioksini i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) te druge kemijske tvari koje sve zajedno predstavljaju dugoročan zdravstveni rizik.
Nakon ove nesreće, američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) provela je mjerenja razine dioksina u tlu i izjavila da nema povišenih razina dioksina. Međutim, mjerenja su proveli i neovisni stručnjaci koji su otkrili da su razine dioksina tisuće puta povećane o čemu je također izvjestio The Guardian u kolovozu 2023.
Stanovnici mjesta East Palestine gdje se dogodila željeznička nesreća, žalili su se na pojavu kožnog osipa, glavobolju i vrtoglavicu. No, vlasti su ljude uvjeravali da pojava navedenih simptoma nije posljedica kontakta s kemijskim tvarima nego posljedica stresa. Istovremeno, astmatičari su bili suočeni sa znatnim pogoršanjem zdravstvenog stanja pa su liječnici morali mijenjati terapiju.
Prema izvješću „Ohio Department of Health“ (Ministarstvo zdravstva države Ohio) najčešći simptomi stanovnika gradića East Palestine bili su: glavobolja (74 %), kašalj (53 %), anksioznost, umor, bol, nadražaj ili osjećaj pečenja kože (50 %), kongestija sinusa i začepljenost nosa (50 %), te upala grla i nauzeja tj. mučnina.
U objavljenom tekstu UNEP-a (UN Environment Programme) početkom svibnja 2019. na prvom mjestu se ističe strašan smrad plastike koja gori pri čemu se u atmosferu ispuštaju toksični plinovi među kojima su zloglasni dioksini, furani, živa i poliklorirani bifenili (PCP) – kemijske tvari koje predstavljaju ozbiljnu ugrozu za vegetaciju i zdravlje čovjeka i životinja.
Taloženje toksičnih dioksina na usjevima i u vodotokovima
UNEP-ov tekst naglašava posljedično taloženje toksičnih dioksina na usjevima i u vodotokovima koji na taj način ulaze u naš prehrambeni lanac. Ovi dioksini jesu potencijalno smrtonosni persistentni organski onečišćivači koji mogu uzrokovati razvoj karcinoma te štetno djelovati na funkciju tiroidne/štitne žlijezde i funkciju respiratornog tj. dišnog sustava.
Nadalje, ovisno o vrsti plastike koja gori, u atmosferu se otpuštaju i druge toksične kemijske tvari – na primjer klorovodična ili solna kiselina (HCl) i sumporni dioksid, formaldehid, hidrogen cijanid/cijanovodična kiselina, stiren, akrolein, aceton, fenol, aldehidi, hidrogen klorid/klorovodik, butan, butadien (polimer).
Posebno se ističu opasne kemijske tvari poznate pod nazivom ftalati koji se koriste u proizvodnji plastike kojoj daju željene kvalitete poput fleksibilnosti i mekoće. UNEP ističe da su ftalati poznati kao kemijske tvari koje negativno utječu na funkciju endokrinog sustava radi čega se još nazivaju i „prekidači“ endokrinog sustava što se povezuje s brojnim zdravstvenim problemima – od plodnosti do štetnog učinka na zdravlje novorođenčadi, razvoj astme i alergija i dr.
Najčešće zdravstvene posljedice udisanja dima goruće plastike jesu nadražaj grla, nosa i kože. Dakako, simptomi u prvom redu ovise o brojnim faktorima: tipu plastike koja gori, načinu izgaranja, dužini izloženosti dimu itd. Najteže su pogođena pluća – može doći do zastoja u funkciji pluća i disanju. Drugi najčešći simptomi jesu astma, glavobolja, oštećenje nervnog sustava, oboljenje srca i oštećenje vitalnih organa. Također može doći do pojave boli u abdomenu (trbuhu) i/ili prsnom košu, nauzeje, iskašljavanja krvi, kratkog daha i dr.
Britanski „Health and Safety Executive“ (HSE) također ističe rizike udisanja toksičnih plinova plastike koja gori: posljedica je vrlo ozbiljan nadražaj nosa, očiju i pluća, a u nekim slučajevima posljedice mogu biti ireverzibilne tj. nepovratne i uključuju razvoj astme, najčešće tzv. profesionalne astme kod radnika koji su zbog posla izloženi učincima toksičnih kemijskih tvari.
Plastika koja gori također ispušta tzv. crni ugljik koji ima štetan učinak te doprinosi onečišćenju zraka i klimatskim promjenama.
Izvor:
- „Texas experienced 27 chemical incidents in first half of 2023, nearly a quarter of national cases;“ 26. 7. 2023., www.washingtonexaminer.com
- Carey Gillam: „Revealed: the US is averaging one chemical accident every two days;“ The Guardian, 25. 2. 2023.;
- Tom Perkins: „It feels like an apocalyptic movie: life in East Palestine six months after toxic train crash;“ The Guardian, 4. 8. 2023.; www.theguardian.com/us-news/2023/aug/04/
- UNEP: „Plastic bag bans can help reduce toxic fumes;“ 2.05.2019.; www.unep.org/news-and-stories/story/
- Health and Safety Executive, HSE: www.hse.gov.uk/lung-disease/plastics.htm
- Luke Armstrong: „What Happens if You Inhale Burning Plastics?“ – Restoration Master, 20. 10. 2022., https://restorationmasterfinder.com/restoration/inhale-burning-plastic/
