Marulić je svojim životom i djelom obilježio Split jer je u svim svojim potpisima Marko Marulić Splićanin
Prigodom obilježavanja velikog jubileja 500 godina od smrti oca hrvatske književnosti, istaknutog predstavnika europskoga kršćanskoga humanizma i renesansne epike, Marka Marulića, u petak, 5. siječnja 2024. u Književnom krugu Split održana je svečanost otvorenja „Godine Marka Marulića“.
Svečanosti su nazočili brojni uzvanici, među kojima ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Blaženko Boban, gradonačelnik Ivica Puljak, rektor splitskog Sveučilišta Dragan Ljutić, glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević, prodekani, pročelnici, ravnatelji kulturnih institucija, voditelji kulturnih program i brojni drugi.
Uvodno su studenti Umjetničke akademije pročitali ulomak iz Marulićeve „Judite“, „Molitva“, a potom je sve uzvanike pozdravio predsjednik Književnog kruga Marko Trogrlić izrazivši uvjerenje da će „Marulićev lik i djelo i nadalje svijetliti jer Marka Marulića nikad nije dosta, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini, ali i europskoj jer je to „čovjek europskog formata i jer otac hrvatske književnosti zaslužuje da ga se spominje kroz niz različitih manifestacija koje će se održati u ovoj godini“.
Rekao je da građani moraju imati svijest o veličini Marulića, koji je njihov sugrađanin kojega često više puta nisu ni svjesni. On je svojim životom i djelom obilježio Split jer je u svim svojim potpisima Marko Marulić Splićanin, a to je i više nego dovoljno da ga se sjećamo i time ponosimo.
Ministrica Obuljen Koržinek je istaknula kako se obilježavajući ovu obljetnicu smrti, prisjećamo njegova amblematskog opusa i ključne uloge u oblikovanju hrvatskoga kulturnog identiteta i hrvatske književnosti.
Govoreći o Marulićevom opusu ministrica je istaknula kako je „Judita“ nulta točka hrvatske umjetničke književnosti te kako je kao književni kozmopolit, poznat diljem Europe, ali i metaforički „otac hrvatske književnosti“ Marulić napisao svoje djelo na starozavjetnu temu, eksplicitno ističući, prvi put u našoj književnosti, da je ono „u versih harvacki složeno“. Upravo to je ministrica istaknula kao vrijednosti koje baštinimo i želimo trajno upisati u kulturno sjećanje, a koje će se bogatim programom promicati tijekom Godine Marka Marulića. Ministrica je najavila pokretanje dva javna natječaja, jedan za profesionalne umjetnike i dizajnere, a drugi za studente umjetničkih akademija i studija dizajna za oblikovanje kampanje i suvenira Marka Marulića te najavila tek neke od brojnih programa mnogih ustanova u kulturi diljem Hrvatske.
Znanstveni skup „Povijest hrvatskog jezika i digitalno doba“ priprema Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje te projekt „Marko Marulić u digitalnom ruhu“ u kojem će se virtualno objediniti Marulićeve autografe iz raznih europskih institucija, a realizira se u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta iz Zagreba i Marulianumom. Na ‘Danima otvorenih vrata Nacionalne sveučilišne knjižnice’, uz Dan Knjižnice pod radnim nazivom „Libri Marka Marulića“ predstavit će se Marulićevi biseri iz riznice.
Matica hrvatska će objaviti kritičko izdanje Marka Marulića „Latinska proza i stihovi“ u dva sveska koje će prirediti marulolog Bratislav Lučin, a u Mjesecu hrvatske knjige održavat će se predavanja na temu novih spoznaja o Maruliću. Društvo hrvatskih književnika sprema svoju tradicionalnu dodjelu nagrada Judita, Davidias, Slavić i u Zagrebu i u Splitu. Obnovljeni Splitsko-dalmatinski ogranak Društva hrvatskih književnika zajedno s Marulianumom obilježit će sjećanje na Marulića te otvoriti pjesnički natječaj njemu posvećen, a u suradnji s načelnikom Šolte dovršava uređenje Muzeja Marka Marulića. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu sprema operu „Judita“ skladatelja Frane Paraća, u Splitu se dovršava opera o Maruliću skladateljice Olje Jelaske, a Katarina Livljanić gostovat će sa svojom Juditom u nekoliko hrvatskih gradova.
Institut za hrvatski jezik pridružio se obilježavanju Godine Marka Marulića objavljivanjem Marulićeve „Judite“ na mrežnoj stranici marulić.hr, i to kao trostrukog teksta: prvo izvornom Marulićevom grafijom iz 1521., zatim suvremenim slovopisom (transkripcija) i naposljetku prilagodbom na suvremeni hrvatski jezik, što je otisnuto kao posebno izdanje Instituta 2021. godine.
Pisao na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku
Nakon svečanosti, predstavnici Ministarstva i Marulianuma zajedno s članovima Društva prijatelja kulturne baštine Splita položili su cvijeće pod grobnu ploču Marka Marulića u Crkvi svetog Frane na obali.
Marko Marulić (Marcus Marulus, 18. 8. 1450. – 5. 1. 1524.) svoja je djela pisao na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturno-povijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskog i talijanskog na hrvatski te s hrvatskog i talijanskog na latinski. Po općem sudu najvažniji je hrvatski pisac 15. i 16. st. i nacionalni klasik. Izvan hrvatskih granica prepoznaje se također kao istaknut predstavnik europskog kršćanskog humanizma i renesansne epike.
Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Marulićevi spisi doživjeli su velik uspjeh u Europi tijekom 16. i 17. st., gdje su tiskani mnogo puta u latinskom izvorniku i u prijevodima na druge jezike. Čitali su ga mnogi uglednici europskih renesansno-humanističkih elita s kojima je dijelio duhovne, kulturne i književne poglede.
Dan hrvatske knjige (22. travnja 1501.) obilježava se svake godine kao simboličan čin sjećanja na dovršetak Judite, prvog umjetničkog epa spjevanog na hrvatskom jeziku i djela koje se smatra nultom točkom hrvatske književnosti. Marko Marulić pokazao je kako se može istodobno biti i kozmopolit – Europejac i samosvjestan Hrvat koji čuva svoj nacionalni identitet, a tu je poruku i u svojemu djelu jasno isticao. Kao književni kozmopolit, poznat diljem Europe, ali i metaforički „otac hrvatske književnosti“, Marko Marulić piše svoje djelo na starozavjetnu temu eksplicitno ističući, po prvi put u hrvatskoj književnosti, da je ono „u versih harvacki složena“. Spominjanje nacionalnog imena govori ne samo o autorovoj identitetskoj samosvijesti nego i o jasnoj svijesti da piše hrvatskim jezikom.
Marulićev rad od iznimnog je značaja za hrvatsku književnost, ali i za ukupnu kulturnu baštinu. Njegova su se djela tiskala u najvećim knjižarsko-nakladničkim centrima tog doba, prevodila su se na brojne svjetske jezike te se spominju u svim značajnim katalozima, kao i u biografskim i bibliografskim zbornicima. Njegovi su duhovni i moralistički spisi na latinskom jeziku stekli europsku i svjetsku slavu. U spomen na dan dovršenja Marulićeve Judite 1501. godine, prvog umjetničkog epa na hrvatskom jeziku, svake godine 22. travnja u Hrvatskoj slavimo Dan hrvatske knjige.
