Katamaran Art Ivana Posavca

Treću godinu zaredom umjetnost putuje jednom od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu

Otvaranjem izložbe Ivana Posavca u Galeriji Kravata u Jelsi, u petak 26. lipnja 2020. godine, započelo je treće izdanje programa Katamaran Art, kojeg suradnički provode Galerija umjetnina Split i Muzej općine Jelsa.

Treću godinu zaredom umjetnost putuje jednom od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu koja povezuje Split i Jelsu. Od 2018. godine, kada je prvi put zaplovio Katamaran Art, domicilnom stanovništvu, turistima i robi potrebnoj za servisiranje njihovih potreba, u transferu su se priključili umjetnici sa svojim radovima uvjereni da zanimanje za takvim sadržajima ne odumire s ljetnim žegama, fiestama i siestama. Isto uvjerenje dijelili su inicijatori i organizatori projekta, Muzej općine Jelsa i splitska Galerija umjetnina, prigodom koncipiranja programa od tri izložbe koje se tijekom ljetnih mjeseci naizmjenično postavljaju u Jelsi i Splitu. Koliko god suradnja na paritetnim osnovama regionalnog centra i njegove krovne likovne ustanove, s jedne strane, te manje otočke sredine i njene muzejske institucije, s druge, bila neuobičajena, nije slučajna niti bez svojevrsne geneze. Trebalo je samo slijediti Jurja Dobrovića. Naime, istaknuti hrvatski umjetnik svojim izdašnim donacijama obogatio je funduse oba muzeja, poklonivši pritom rodnoj Jelsi i obiteljsku kuću u prizemlju koje će početi s radom Galerija Kravata. Na toj poveznici i na tom tragu osmišljen je Katamaran Art, kao produkt zdrave ambicije da se stečeni kulturni i prostorni kapital stavi u službu promocije suvremene umjetnosti izvan većih likovnih centara, kao i obaveze da se takva ambicija podupre bez metropolitanske nadmenosti.

Katamaran Art u programskom je smislu otvoren za raznolike medijske, poetičke i tematske kombinacije. Tako je projekt inauguriran izložbama umjetnika različite generacijske pripadnosti: Vedrana Perkova, Vitra Drinkovića i Igora Zdunića, što je dodatno podcrtano medijskom raznovrsnošću, od klasične slike preko prostorno specifične do interaktivne instalacije. Referentna točka prošlogodišnjeg Katamaran Arta bio je Juraj Dobrović, odnosno njegova umjetnička ostavština koju je likovna kritika s pravom verificirala kao jedan od najznačajnijih prinosa geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Da se jezikom apstrakcije i nadalje mogu oblikovati svježa i inovativna djela zorno su pokazali umjetnički veterani Mladen Galić, Eugen Feller i Damir Sokić.

Program za 2020. godinu vezan je uz sam naziv projekta. Naime, prve asocijacije na Katamaran Art zacijelo su vezane uz brod i putovanje. I dok je motiv broda postao svojevrsni zaštitni znak umjetnosti Vaska Lipovca i Nine Ivančić, na fotografijama Ivana Posavca srećemo ga vrlo rijetko, što i ne čudi s obzirom na to da je riječ o fotografu ljudi i krajeva Panonske Hrvatske, koja je u njegovom slučaju omeđena rodnim Dužicama kraj Siska, s jedne, i Zagrebom, s druge strane. Međutim, ako tražimo poveznice među odabranim radovima ovo troje posve različitih umjetničkih osobnosti, slijedeći autorske intencije, fokus moramo staviti na umjetnički, odnosno likovno-konceptualni, a ne motivski aspekt djela. Kao što je katamaran u funkciji arta tako je motiv podređen umjetničkoj gesti i misli. Kod Lipovca to znači da je „bitni sadržaj napeta ravnoteža sažetih i stiliziranih monokromnih oblika koji dominiraju kadrom ili, s druge strane, oslobođeni potez koji uživa u svojoj autonomnoj transparentnosti, svodeći deskriptivne obaveze na nužni minimum“. Za razliku od Vaska, Nina kao da svoj rukopis želi lišiti svake ekspresije koja bi mogla stvarati šumove u namjeri „objektivnog“ prikaza broda. Međutim, bez obzira na tehničku preciznost i brojnost detalja kao i činjenici da se radi o konkretnim modelima brodova, ovdje nije riječ o realističkom prikazu. Posežući za „hiperrealističkim“ stilom projektnih biroa, koji pozornosti promatrača prinose i ono što je u zbilji oku nedostupno, Nina naglašava da umjetničko djelo ne prikazuje realnost. Čak i onda kada se radi o mimetičkom iluzionizm ili prikazu subjektivnog doživljaja objektivne stvarnosti, uvijek je riječ o konvencijama, formulama i usvojenim navikama. Jedinstveno iskustvo plovidbe morem donosi nam serija fotografija Ivana Posavca. Kako bi nam ga što neposrednije dočarao, inteligentno fotografsko oko pažnju je usmjerilo na vjetrom pokrenutu kosu putnice iza koje razabiremo morski krajolik. Sve drugo bi bilo višak, uključujući cilj puta, zloglasni Goli otok, kao i brod, u ovom slučaju gumenjak, koji su ostali izvan mentalnog i fotografskog kadra autora.

Ivan Posavecrođen je 1951. godine u Dužici kraj Siska. U Zagrebu 1969. godine upisuje Veterinarski fakultet. Studij prekida 1974. godine kao apsolvent da bi se posvetio fotografiji. Na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju diplomira 1980. godine filmsko snimanje u klasi prof. Nikole Tanhofera, a već sljedeće godine postaje majstor fotografije. Magistrira fotografiju 1984. godine kod prof. Dragoljuba Kažića na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Gotovo četiri desetljeća bavi se novinskom fotografijom. Dobitnik je nagrade „Tošo Dabac” 1992. godine, Nagrade grada Zagreba 2003. godine te pedesetak drugih fotografskih nagrada. S Miom Vesovićem osniva 1979. godine grupu MO (Meko okidanje). Član je Fotokluba Zagreb i Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH).

Na kraju nije nevažno reći da će sva izložena djela, od recentnih crteža Nine Ivančić, preko nedavnih fotografija Ivana Posavca do radova u tušu i temperi Vaska Lipovca, na Katamaran Art-u imati svoju izložbenu premijeru. Božo Majstorović, Marija Plenković – voditelji projekta.

Nives Matijević