Dragi Mate, hvala ti na svemu što si dao za Boga i Hrvatsku

Oproštajni govor na Mirogoju pri posljednjem ispraćaju gosp. Mate Ćavara

Tužni zbore, poštovani Hrvati i Hrvatice!

Dana 2. veljače 2016. godine na blagdan Svijećnice preminuo je u 85. godini života gospodin Mate Ćavar, hrvatski pjesnik, publicist, politički zatvorenik, a posebice veliki domoljub i borac za samostalnu državu Hrvatsku. Pripala mi je čast da se kao njegov politički suradnik i bliski prijatelj oprostim od njega u ime članova nekadašnjeg Hrvatskog Narodnog Pokreta – Slobodna Hrvatska i današnjeg Savjeta Slobodne Hrvatske.

Mate Ćavar rođen je 27. kolovoza 1931. g. u Širokom Brijegu u velikoj katoličkoj obitelji koja je teško živjela pod starojugoslavenskim nepravdama i ubojstvima, a posebice poslije pada Nezavisne Države Hrvatske, pod jugokomunističkom okupacijom i torturom, pomognutom od hrvatskih izdajnika. Kao mladić pokušavao se organizirano suprotstaviti Jugoslaviji, pa je dospio pod nadzor Udbe, tako da je morao pobjeći u Zagreb, gdje se upisao na Pravni fakultet. Na drugoj godini studija otkrila ga je hercegovačka Udba, pa je bio osuđen za verbalni delikt na dvije godine zatvora na otoku Sv. Grgur (Goli otok 2). Nakon zatvora nastavlja studij prava, no zbog progona uspijeva doći do apsolventure. Petnaest puta je bio uhićivan.

Godine 1966. ženi se s gospođom Ružicom Čuvalo, s kojom je dobio četvero djece. Bio je zaposlen u vodstvu komunalnog poduzeća „Čistoća“ i tu je sa suradnicima nastojao prohrvatski djelovati. Tako su npr. oko 200 radnika učlanili u Maticu Hrvatsku. To Udbi nije promaknulo pa se nakon pada Hrvatskog proljeća pripremala optužnica za Matu i četvero suradnika zbog „kontrarevolucionarne djelatnosti“. U veljači 1972. godine odlazi u Beč i faktično postaje politički emigrant. Jugovlasti su nastojale navući ga da se vrati što im ne uspijeva, pa nakon sedmogodišnjeg navlačenja, valjda i zbog srama, on i suradnici bili su osuđeni „samo“ na uvjetne kazne.

Matu Ćavara sam upoznao u jesen 1969. godine i odmah smo se prepoznali, tako da sam 10. travnja 1970. g. dao prisegu na ruke Mate Ćavara, ušao u tajnu državotvornu organizaciju Hrvatski Narodni Pokret – Slobodna Hrvatska kojeg je vođa i duša bio Mate Ćavar.

Takav entuzijazam i hrvatstvo kao Matino rijetko sam vidio. Tako je ispalo da je organizacija bila većinom u Hrvatskoj dok je vođa bio u Beču, gdje sam u ljeto 1972. g. Matu prvi puta posjetio i dogovorio daljnji rad. Od tada sam se s njime u Beču sastajao mjesečno ili dvomjesečno deset godina sve do 1982. g. kad je ta veza bila otkrivena, pa smo do 1990. g. nastavili dogovore brzoglasno i poštom. Tajno smo slali dopise po svijetu (jasno najviše Mate), a najveći nam je pothvat bio 1973. g. i 1974. g. slanje poziva po cijelom svijetu pojedincima i hrvatskim organizacijama, gdje smo od svih rezolutno tražili ujedinjenje, barem prividno, u okviru Hrvatskog Narodnog Vijeća.

Mate Ćavar živio je skromno, boemski i radio samo za Hrvatsku. Bio je nevjerojatno produktivan kao pjesnik i pisac. Napisao je povijest Hrvata u desetercu. Bio je član Hrvatskog društva političkih zatvorenika, udruge Hrvatski domobran i Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je redom Stjepana Radića za zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskog naroda.

Godine 1990. došla nam je Hrvatska Država. Mate je nastavio pisati, a pogotovo od 2000. g. u okviru Savjeta Slobodne Hrvatske, jer je Hrvatska Država postala opet ugrožena. Uglavnom Mate je bio ideološki pravaš i uvijek za Dom i Domovinu spreman.

Dragi Mate, hvala ti na svemu što si dao za Boga i Hrvatsku. Tvrdim da si bio velik i zaslužan Hrvat. Moli Boga za nas jer je Država Hrvatska još ugrožena, jer nije došlo do istine i pravde.

Izražavam iskrenu sućut Tvojoj dragoj Ružici, djeci Domagoju, Tvrtku, Drini, Petru Krešimiru i cijeloj obitelji.

Neka Ti dragi Bog bude nagrada i neka Ti do Uskrsnuća bude laka Hrvatska gruda za koju si živio i radio.

Gospodin Mate Ćavar s nama je!

Goran Ante Blažeković, Mirogoj, 5. veljače 2016.