Hrvatski Fokus
Kultura

Slike Jožefa Tominca u Boki Kotorskoj

Tominčeve slike se odlikuju elegancijom, ležernošću, neke i ljupkošću

 

Povjesničar umjetnosti Kruno Prijatelj (1922.-1998.) upozorio je na radove kvalitetnog tršćanskoga slikara Slovenca Jožefa (Giuseppea) Tominca (Tominz) (1790.-1866.). U opisu slika u Stolivu u potpunosti se oslanjam na dr. Prijatelja.

Tominc je sin trgovca željezom. Rođak mu je arhitekt Max Fabiani (1865.-1962.). Osnovnu školu polazi kod pijarista (crkveni red), pretpostavlja se da mu je Franc Kavčič (1755.-1828.) predavao crtanje.

Nadvojvotkinja Marija Ana i grof F. della Torre šalju ga 1809. u Rim gdje studira slikarstvo. Nakon Ljubljane i Beča skrasio se u Trstu gdje radi odlične portrete obogaćene građanske klase, trgovaca, pomoraca, plemića. Dosta je tu miješano stanovništvu, na portretima su Austrijanci, Hrvati, Slovenci, Talijani, dr. Frušić (Srbin iz Vojvodine), kapetan Polić (Slovenac ili Hrvat), Nikola i Marija Lazarević.

Nikola Polić (1799.-1863.), ako je taj, a vjerojatno jest, sin je Markov iz obitelji Lazarović koja je iz Boke iselila na Pelješac i u Dubrovnik.

Postoji vrlo lijepa palača Lazarević u Trstu koja je bila rezidencija Maksimilijana Habsburškoga (Meksičkog, ali možemo slobodno kazati i Lokrumskog) 1852.-1860. (adresa Via Tigor 23, Trieste).

Tominčeve slike se odlikuju elegancijom, ležernošću, neke i ljupkošću (Dama s kamelijom). Portret oca odaje jednu duboku, staloženu sjevernjačku fizionomiju starca, slike buržoazije odaju njen trijumf, samopouzdanje i zadovoljstvo. Kompozicije su klasične i dinamične, boja ugodna, ali ne i koloristička. Prevladavaju svijetle boje. Modelacija je sigurna, crtež točan. Dobar je psiholog i ne bez afiniteta prema ženskim dražima. Njegov Njegoš iz 1833. ne prikazuje kasniju muževnu ljepotu vladike.

Izuzetnu skupinu slika u dalmatinskom umjetničkom inventaru predstavljaju radovi istaknutog slovenskog klasicističkog slikara rodom iz Gorice Josipa Tominca (1790.-1866.), koji se nalaze u Boki Kotorskoj. Premda je taj značajni majstor prve polovice prošloga stoljeća dao svoja najbolja djela na polju portretnog
slikarstva, slikajući brojne slike historijske i religiozne tematike u duhu hladnog akademizma i s primjesom nazarenskih utjecaja, ova skupina njegovih radova na jugu naše obale od neosporne je važnosti za što potpunije sagledavanje njegova umjetničkog profila.
Pojava Tominčevih slika u Boki mora se postaviti u vezu sa zanimljivom ličnosti trgovca i mecene iz Gornjeg Stoliva Gašpara Ivanovića (1795.-1878.) koji je bio s Tomincom u Trstu u vezi i koji je očito dao poticaj za nabavku ili osobno naručio te slike. Tri se Tominčeve slike nalaze u župskoj crkvi Gornjega Stoliva koja se diže na vrhu slikovitog sela visoko iznad mora, a pred kojom spomen-ploča i danas spominje zasluge Gašpara Ivanovića za svoje rodno selo. Na glavnom se oltaru te crkve nalazi Tominčeva oltarska pala
koja na gornjem dijelu prikazuje proroka Iliju na sunčanim kolima, a na donjem sv. Petra i sv. Pavla. Slika je signirana u 1. d. u.: »Gius. Tominz dip. Trieste 1852«. Na pozadini narančaste boje lebdi na oblacima na gornjem dijelu te pale sv. Ilija na raskošnim zlatnožutim kolima koja vuku dva bijela konja. Stari prorok duge sijede brade u plavoj odjeći prekritoj ružičastim plaštem gleda kut neba i drži raširene ruke u stavu molitve. Na donjem su dijelu visoki uspravni likovi prvaka apostola :Petra s ključem u ruci, u plavom odijelu prekritom žućkastim plaštem, markantne fizionomije i sijede kose i brade, a desno Pavla s mačem i knjigom u tamnoj odjeći s prebačenim crvenim plaštem, duge crne brade i intenzivnog dubokog pogleda. Na pozadini tih likova širi se šumovit pezaž s plavičastim brdima u pozadini.

U istoj se crkvi nalazi na pobočnom oltaru lijevo od glavnoga druga Tominčeva pala kojoj je na gornjem dijelu Gospa od R’užarija okružena prizorima otajstava krunice na okruglim poljima dok su na donjem likovi sv. Ivana Krstitelja i sv. Domenika. Signatura ud. d. u. glasi: »Gius. Tominz pinx. Trieste 1853«. Gospa na gornjem dijelu slike u ružičastoj odjeći, prekritoj plavim plaštem, sjedi nad oblacima, držeći u krilu malo golo Dijete, a u lijevoj ruci krunicu. Na malim su kružnim poljima oko njena lika u minijaturnim dimenzijama vješto naslikani otajstveni prizori. Oko pejzaža koji i ovdje ima u prvom planu šumovite proplanke, a u pozadini zeleno-plava brda, lijevo je uspravni mladenački lik sv. Ivana Krstitelja tamne brade i kose, prekrit djelomično smeđom tkaninom dok je na desnoj strani poklekao sv. Domenik u halji svoga reda, s plamenim jezikom na tjemenu i pogledom uprtim put Bogorodice. U istoj se crkvi u Gornjem Stolivu nalazi i treća oltarska pala sv. Roka, bez signature, ali boja se može Tomincu pripisati i na temelju stilske analize i na temelju arhivskog podatka iz župskog arhiva da je slika došla u Stoliv iz Trsta godine 1857. Svetac zaštitnik od kuge poklekao je na zemlju lijevim koljenom. Odjeven je u crnosivo putničko odijelo, ima školjku na prsima, krunicu oko pasa ,a putnički štap s tikvicom u ruci dok ga prati stalni njegov pratilac pas. Pozadina je slike svijetlozelena dok se u donjem dijelu naziru detalji šumovitog i hridinastog pejzaža.

Izvanredan je detalj slike svečeva glava s dubokim i snažnim pogledom uprtim put neba. Duge sijede kose i kratke sijede brade, lik svetoga Roka je jedan od najljepših u Tominčevu religioznom slikarstvu, a donekle se u samom Stolivu komparativno može povezati uz lik sv. Petra na pali glavnoga oltara. Realistična snaga i psihološka prodornost toga lica očito nam potvrđuje da se radi o portretu. Vrlo je lijepo Tominc izradio i svečeve ruke, naročito desnu koju je svetac položio na prsa. Kolorit, i ovdje anemičan i bez intenziteta, povezuje se s koloritom ranije opisanih slika, a i mnogi drugi detalji u fakturi govore u istom smislu.

Neobična je po formatu i obliku velika Tominčeva oltarska slika koja se nalazi na pjevalištu župske crkve u Donjem Stolivu. Na slici je u središnjem dijelu, uokviren zlatnom prugom, prikazan prizor Kristova rođenja dok je na širokom okvirnom polju na gornjem dijelu presveto trojstvo, na lijevom uskrsnuće, na desnom uzašašće, a na donjem dijelu su simbolični likovi Crkve i Sinagoge. Slika je signirana u 1. d. u. »Gius. Tominz dip. Trieste 1853«.

Teo Trostmann

Povezane objave

“Jesenjarenje” u Galeriji Sikirica u Sinju

hrvatski-fokus

Eppur si muove

HF

Izložba djela Salvadora Dalíja u Muzeju grada Trogira

hrvatski-fokus

Hrvatski jezik je bio prvi u Europi i svjetski jezik

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više