U Splitu se od 23. do 25. travnja 2026. održava trodnevna kulturno-umjetnička manifestacija u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt
U Splitu se od 23. do 25. travnja 2026. održava Marul Art Fest, trodnevna kulturno-umjetnička manifestacija u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, koja kroz izložbe, knjige, tribine i glazbeni program donosi suvremeni pogled na djelo i baštinu Marka Marulića.
Svečano otvorenje manifestacije upriličeno je u četvrtak, 23. travnja 2026. u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu otvorenjem likovne izložbe „Marulićevoj Juditi u čast“. Među djelima koja su izložena nalaze se radovi brojnih istaknutih umjetnika, među kojima su Josip Botteri Dini, Iva Mandić Stojaković, Velia Krmpotić Vadignoff Sukačić, Karin Grenc, Sanja Jureško, Arijana Rožić Brakus, Eva Meštrović, Drago Stojaković, Anđelko Brkić, Rita Medvešek i Marijana Rajčić. Kustosice izložbe su Silvana Dragun i Arijana Rožić Brakus.
Kustosica i dizajnerica kataloga Silvana Dragun u tekstu izložbe naslova „Marulićeva Judita – od biblijske paradigme do suvremene rezistencije“ piše: „Marulić je svoj jezik — koji se tada nazivao slovinskim, ilirskim i dalmatinskim — imenovao hrvatskim. Napisana kao vergilijansko-biblijski ep, Judita (poput Šižgorićeve Elegije) preobražava biblijski narativ u snažnu paradigmu otpora turskim osvajačima. Objavljena 22. travnja 1501. godine, Marulićeva Judita ukazuje na višeslojnost hrvatske kulturne i jezične baštine te neprijeporno pripada korpusu hrvatskoga književnog kanona. Osim književne vrijednosti, ona nosi snažnu domoljubnu komponentu, svjedočeći o autorovoj težnji za očuvanjem hrvatskoga kulturnog i duhovnog identiteta u jeku osmanlijske opasnosti krajem 15. i početkom 16. stoljeća u Dalmaciji.
Prožimanje literarnih i likovnih elemenata
Poseban sloj Marulićeva stvaralaštva čini prožimanje literarnih i likovnih elemenata, koji potvrđuju ilustracije kojima je sam opremao svoja djela. Poznato je da je biblijska heroina Judita nadahnula brojne umjetnike: od talijanske slikarice Artemisije Gentileschi do istaknutih hrvatskih autora poput Bele Čikoša Sesije, Otona Ivekovića, Celestina Medovića, Dimitrija Popovića, Matka Trebotića i drugih.
Izložba „Marulićevoj Juditi u čast“ pokazuje da suvremeni hrvatski slikari u Juditi ne vide isključivo starozavjetnu figuru koja pogubljuje asirskoga vojskovođu. Njeno djelo spašavanja naroda od genocida nosi metafizički znamen otpora. Judita u Marulićevu epu, kao i u djelima ovih umjetnika, utjelovljuje građansku hrabrost i spremnost na nesebičnu žrtvu. Njezina borba nije uperena protiv čovjeka od „krvi i mesa“ nego iskonskog zla i kulture smrti koja ishodište pronalazi u ratnoj retorici i bratoubilačkom činu. Odrubljena Holofernova glava u djelima ovih slikara nije samo simbol pobjede nad neprijateljem. Ona predstavlja Meduzu koja projicira iskonsku mržnju, vječnu negaciju bitka, mitskog Levijatana koji čovjeka vuče u grotlo pakla.
Dok se dio umjetnika dosljedno drži biblijskog narativa, drugi napuštajući baroknu ikonografiju, redefiniraju lik Judite u suvremenom izričaju. Okreću se internalizaciji lika, akcentirajući unutarnju borbu i psihološku napetost između borbe i predanja. U vizualnoj interpretaciji biblijskog motiva umjetnici se odmiču od mimetičkog diskursa, stvarajući hermeneutički okvir za novo iščitavanje Marulićeve epa. Neki autori, poput slikarice Karin Grenc, Eve Meštrović, Veile Krmpotić i Rite Medvešek, nadahnuće pronalaze u četvrtom pjevanju, kada Marulić opisuje Juditinu pripremu za odlazak prema neprijateljskom šatoru.
Drugi, težište ikonografskog sadržaja premještaju na topografiju stradanja, fokusirajući se na ambijent opustošene Betulije. U hrabroj udovici umjetnici vide prije svega domoljubnu gestu, čin hrabrosti i odlučnosti u borbi za oslobođenje opkoljenog grada. Takav narativ uočavamo u djelu Josipa Botterija Dinija koji biblijsku junakinju dovodi u korelaciju s opsadom Dubrovnika za Marijana Rajčić, Cyber Judita, 2026. vrijeme Domovinskog rata. Opsada Betulije na njegovoj slici postaje metafora stradanja, a Juditina borba simbol hrvatskog naroda u višestoljetnoj borbi za slobodu i neovisnost. Kod drugih umjetnika primjećujemo rekontekstualizaciju biblijskog narativa unutar intimnog prostora pojedinca koji se, u bezvremenom „sada“, suočava s vlastitim strahovima i nesigurnošću. Pred Marulićevom Juditom nije bilo dileme: boriti se ili predati se. Nošena čvrstom vjerom, ona prihvaća rizik svoje misije noseći pobjedu izmučenom narodu nakon niza poraza. Njena junačka gesta poprima obilježje kolektivne paradigme i univerzalne borbe protiv zla koja se krije u čovjekovoj volji za moć.
Judita
Izložba pokazuje da Judita nije „uspavana ljepotica“ koju treba probuditi. Ona hrabro izlazi iz vlastite zone sigurnosti da bi spasila svoj narod od sigurne pogibelji. Judita danas predstavlja pojedinca koji se aktivno opire moralnom zlu i društvenoj apatiji vlastitim zalaganjem i primjerom. U tom smislu ni Holoferno danas više nije amblem osmanlijske okupacije, već simbol strukturalnog zla koje se ogleda u borbi za moć kroz čitavu povijest čovječanstva. Izložba nas suočava s uznemirujućom spoznajom da neprijatelj ne prebiva isključivo u „drugome“, nego se krije u našim iluzijama koje generiraju strah i povlačenje.
Današnji oblici porobljavanja nemaju isključivo opipljivu, materijalnu formu. To sjajno uočava arhitektica i dizajnerica Marijana Rajčić koja biblijski narativ premješta u sferu suvremenih bioetičkih izazova. U konceptu Cyber Judita prikazuje Juditinu borbu prije svega kao borbu za očuvanje vlastitog identiteta i integriteta u dehumanizirajućem algoritamskom poretku. Cyber Judita je suočena s izazovom virtualne realnosti, novim ugrozama kibernetičke sigurnosti i hibridnog modela ratovanja. Ona nije ustala protiv tehnološkog napretka nego se bori protiv digitalnog nasilja i posthumanističkog porobljavanja koje se nameće kao nužnost u svijetu bez jasnih etičkih principa. U svijetu uznemirujućih globalnih previranja, Marulićeva Judita u refleksiji naših slikara, pokazuje da sudbina naroda i dalje počiva na moralnoj odgovornosti pojedinaca koji svojim otporom zlu postaju svjetlo nade drugima.“
Marulić ima slikarsko oko
Kustosica Arijana Rožić Brakus u tekstu „Marulićevoj Juditi u čast“ piše: „Uspoređujući biblijsku knjigu o Juditi s Marulićevim epom, imala sam dojam da Marko Marulić u svom epu naglašava vizualni element priče, detaljno i vrlo slikovito opisuje krajeve, ljude i događaje. Još 1950. godine naš jezikoslovac Petar Skok zamjećuje kako Marulić ima „slikarsko oko“, citiram: Marulićev „stilski talent počiva na slikarskoj vizualnosti, na iznalaženju dobrih kontura, koje čitatelju točno evociraju sliku predmeta.“ Kroz svoje stilističko istraživanje spjeva Judita, Skok zapaža da je Marulovo pjesničko izražavanje „ekvilibrij između slikanja i pripovijedanja događaja“, te da je „deskriptivni dio protkan obilnom i svježom pikturalnošću“.
Dakle, sudionici natječaja „Judita-svetost, ljepota i hrabrost“ našli su se pred složenim izazovom: s jedne je strane autoritet Marulova imena, s druge autoritet brojnih umjetnika koji su se do sada hvatali u koštac s tematikom Judite: od Giorgionea, Botticellija, Michelangela, Donatella, Tiziana, Caravaggia, Goye, Klimta, ali i našeg Andrije Medulića Schiavonea. Od brojnih hrvatskih ću spomenuti samo Otona Ivekovića, Belu Čikoš Sesiju i Celestina Medovića, da se vidi koliko je visoko podignuta letvica izvrsnosti, prag očekivanja. Malo je do sada u javnosti bilo riječi o tome da su prva dva izdanja Judite popraćena ilustracijama u drvorezu. Prvi ilustrator Marulićeve Judite bio je Mateo iz Trevisa, isti onaj koji je ilustrirao i Riječki misal.
Mnogo pristiglih radova
Na ovoj izložbi raduje množina pristiglih radova, njihova raznolikost i svježina u pristupu. Najprije treba pohvaliti učeničke radove, djela najmlađih sudionika ove izložbe, koji su pokazali zavidnu likovnu vještinu s obzirom na dob. Umjetnici su prinijeli djelo originalno i heterogeno: od slikarstva, grafike, kiparstva, grafičkih računalnih animacija, pa sve do rješenja za scensko uprizorenje predstave „Judita”. Osobito me raduje nastojanje da se izbjegne deskriptivnost, da se temi priđe drukčije, na vlastit i originalan način. Umjetnici se više bave metafizičkim momentom, Juditinim duhovnim stanjem i dilemom, nego njenom pukom pojavnošću. Ova izložba donosi pogled na ep Judita iz više uglova, i u tom smislu znači osvježenje.“
U glazbenom dijelu nastupila je prof. Majda Goluža, solistica HNK Split . Nakon otvorenja izložbe koja ostaje otvorena do 10. svibnja 2026. upriličena je projekcija dokumentarnog filma „500 godina Judite“.
Program Marul Art festa se nastavlja u petak, 24. travnja u Zavodu HAZU, gdje će se održati predstavljanje knjige „Marule naš čestiti“, uz pjesničko-glazbeni recital i sudjelovanje istaknutih autora i stručnjaka iz područja književnosti i kulture: Mladena Vukovića (Matica hrvatska), Gordane Laco (DHK), Gordane Galić Kakkonen i Silvane Dragun (HUB).
Završni dan manifestacije, u subotu 25. travnja, donosi tribinu „Marulić i renesansa“ u Staroj gradskoj vijećnici, na kojoj sudjeluju prof. dr. sc. don Mladen Parlov i dr. sc. Hrvoje Petrušić, uz moderiranje Ive Jakelić i glazbenog nastupa Mandolinskog ansambla Umjetničke akademije u Splitu .
Marul Art Fest kroz interdisciplinarni pristup povezuje likovnu umjetnost, književnost, znanost i glazbu, naglašavajući trajnu aktualnost Marulićeva djela i njegovu ključnu ulogu u hrvatskoj i europskoj kulturnoj baštini.
