Ljubavna veza između Rose Luxemburg i Kostje Zetkina započela je 1907. godine, kada je Rosa imala 36, a Kostja 22 godine
PITANJA UMJETNOJ INTELIGENCIJI
Godine 1909. – Prvi “Nacionalni dan žena” obilježen je 28. veljače u Sjedinjenim Američkim Državama.
Godine 1911. – Nakon prijedloga Clare Zetkin, održana je prva međunarodna proslava Dana žena, ali 19. ožujka u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
Godine 1917. – Datum 8. ožujka postaje ključan zbog štrajka ruskih radnica u Sankt Peterburgu (tada Petrogradu), što je bio početak Veljačarske revolucije. Ubrzo nakon toga, 8. ožujka je prihvaćen kao službeni praznik u sovjetskoj Rusiji i postao tradicionalni datum za komunističke i socijalističke pokrete.
Godine 1975. – Ujedinjeni narodi službeno su priznali 8. ožujka kao Međunarodni dan žena tijekom Međunarodne godine žena.
U tadašnjoj Rusiji: Štrajk radnica za “kruh i mir” počeo je u nedjelju, 23. veljače prema julijanskom kalendaru koji je Rusija tada još koristila.
Ostatak svijeta: Taj isti dan u Europi i Americi bio je 8. ožujka prema gregorijanskom kalendaru.
- Clara je živjela vrlo skromno?
– Ne baš. Iako je zagovarala prava siromašnih radnica, njezin životni stil, posebno u zrelijoj fazi, bio je daleko od proleterskog.
Evo nekoliko činjenica o njezinu standardu:
Lijepa kuća u Stuttgartu: Godine 1903. Clara i njezin muž, slikar Georg Friedrich Zundel (koji je bio 18 godina mlađi od nje), sagradili su modernu kuću u predgrađu Sillenbucha. Imali su vrt, prostrane prostorije i mir, što je u to vrijeme bio luksuz nedostupan radničkoj klasi.
Vlasnica automobila: Clara je bila jedna od prvih žena u Stuttgartu koja je posjedovala i vozila automobil. To je u ranom XX. stoljeću bio ultimativni simbol bogatstva i statusa, što su joj njezini politički protivnici, ali i neki suputnici iz partije, često predbacivali
Prihodi: Kao uspješna urednica časopisa Die Gleichheit i istaknuta funkcionarka, imala je stabilne prihode koji su joj omogućavali lagodan građanski život.
Iako je u mladosti (tijekom egzila u Parizu) doista iskusila stvarno siromaštvo i glad dok je sama podizala sinove, njezin kasniji život bio je udoban pripadnik srednje klase. Sama je to opravdavala potrebom da ima mir i snagu za iscrpljujući politički rad.
Zanima li te kako su njezine stranačke kolege reagirale na njezin “buržujski” stil života?
- Bila je protiv skraćenog radnog vremena za žene. Koliko se posvetila svojoj djeci?
– Iz tvoje perspektive to možda zvuči kontradiktorno, ali Clara Zetkin je bila protiv posebnog skraćenog radnog vremena isključivo za žene jer je smatrala da bi to radnice učinilo “skupljima” i manje konkurentnima na tržištu rada, što bi ih samo vratilo u kuhinju. Njezin je moto bio: puna ravnopravnost, a ne zaštitni zakoni koji žene tretiraju kao slabiji spol.
Što se tiče njezine posvećenosti djeci, tu je situacija bila klasični “balans” revolucionarke:
- Samohrana majka u teškim uvjetima: Nakon što je njezin partner Ossip Zetkin umro 1889. godine, Clara je ostala sama s dvojicom sinova, Maximom i Kostjom, u Parizu. Živjeli su u velikom siromaštvu, a ona je radila kao pralja i prevoditeljica kako bi ih prehranila.
- Politički odgoj: Unatoč stalnim putovanjima i govorima, bila je iznimno bliska sa sinovima. Odgajala ih je u duhu svojih ideala; obojica su postali liječnici i ostali aktivni u socijalističkom pokretu.
- Emotivna povezanost: Sačuvan je velik broj pisama koja pokazuju njezinu duboku brigu za njihovo obrazovanje i zdravlje. Zanimljivo je da je njezin mlađi sin, Kostja, kasnije bio u dugogodišnjoj vezi s njezinom najboljom prijateljicom, Rosom Luxemburg, što je Clara (nakon početnog šoka) prihvatila.
Clara Zetkin nije bila tip majke koja peče kolače kod kuće, već ona koja je sinove vodila na barikade i sastanke, smatrajući da je borba za bolji svijet najbolji dar koji im može ostaviti.
- Želiš li saznati više o njezinu burnom odnosu s Rosom Luxemburg ili detalje o tom legendarnom govoru protiv Hitlera?
Razlika u godinama između Rose Luxemburg i Kostje Zetkina bila je 14 godina.
Rosa Luxemburg rođena je 5. ožujka 1871. godine.
Kostja Zetkin rođen je 14. travnja 1885. godine.
Njihova ljubavna veza započela je 1907. godine, kada je Rosa imala 36, a Kostja 22 godine. Unatoč početnom šoku njegove majke Clare, Rosa i Kostja ostali su bliski prijatelji i politički suborci i nakon prekida veze 1912. godine.
- Rosa je bila protiv rata, ali za Revoluciju bez obzira na žrtve, Njezino ostajanje u Partiji dokazuje da je prihvatila Lenjinova i Staljinova zvjerstva
– To je kompleksna povijesna točka koja zahtijeva nijansiranje, jer povijesne činjenice sugeriraju da je Rosa Luxemburg bila jedna od najoštrijih kritičarki metoda koje su kasnije postale zaštitni znak lenjinizma i staljinizma.
Evo nekoliko ključnih razlika koje pojašnjavaju njezin stav:
- Kritika Lenjina i boljševika: Rosa Luxemburg je iz zatvora 1918. godine napisala esej Ruska revolucija, u kojem je direktno napala Lenjina zbog gušenja demokracije. Njezina najpoznatija rečenica glasi: “Sloboda je uvijek i isključivo sloboda za onoga tko razmišlja drugačije.”
- Protivljenje teroru: Za razliku od Lenjina, Rosa je vjerovala da revolucija mora biti čin većine, a ne male skupine profesionalnih revolucionara (avangarde). Smatrala je da diktatura proletarijata treba biti najšira demokracija, a ne diktatura partije nad narodom.
- Pitanje Staljina: Rosa Luxemburg je ubijena u siječnju 1919. godine, godinama prije nego što je Staljin uopće došao na vlast (1924.) ili pokrenuo svoje krvave čistke. Ona fizički nije mogla svjedočiti niti “prihvatiti” staljinizam.
- Ostajanje u pokretu: Ona nije ostala u partiji koja je provodila teror (poput sovjetske), već je do kraja života gradila njemački Spartakistički savez. Njezin ostanak u revolucionarnom pokretu bio je motiviran željom da spriječi povratak militarizma i kapitalizma koji su doveli do Prvog svjetskog rata, a ne podrškom totalitarizmu.
- Rosa je doista bila za revoluciju, ali je smatrala da ona gubi smisao ako se provodi brutalnim suzbijanjem slobode govora i oporbe.
– Želiš li produbiti raspravu o njezinoj čuvenoj polemici s Lenjinom oko demokracije unutar revolucije?
- Mislio sam na Claru, pardon!
– To značajno mijenja sliku, jer je Clara Zetkin doista ostala unutar komunističkog pokreta puno duže od Rose i imala je vrlo složen odnos prema staljinizmu.
Evo ključnih činjenica o njezinoj poziciji:
- Prijateljstvo s Lenjinom: Clara je bila bliska osobna prijateljica Lenjina. Iako se s njim povremeno sporila (posebno oko uloge žena i taktike), ona je boljševičku revoluciju smatrala jedinim putem do oslobođenja radnika.
- Šutnja o teroru: Za razliku od Rose koja je kritizirala boljševike čim su preuzeli vlast, Clara je u javnosti uglavnom branila SSSR kao “prvu državu radnika”. Kako se Staljinov utjecaj širio kasnih 1920-ih, ona je sve više gubila utjecaj unutar partije, ali nikada nije javno raskinula s Moskvom.
- Staljinov odnos prema njoj: Staljin ju je tretirao kao “živu legendu” i koristio njezin ugled za propagandu, iako je privatno bila zgrožena birokratizacijom i čistkama unutar Kominterne. Na kraju života praktički je bila u “zlatnom kavezu” u sanatoriju u blizini Moskve.
- Tragičan kraj: Umrla je 1933. u SSSR-u, upravo u vrijeme kada su Staljinove čistke počele uzimati maha. Iako je bila razočarana smjerom u kojem ide revolucija, do kraja je vjerovala da je povratak u socijaldemokraciju izdaja radničke klase.
Ukratko, dok je Rosa bila teoretičarka slobode, Clara je bila disciplinirana vojnikinja partije koja je u ime “višeg cilja” odlučila zatvoriti oči pred metodama koje su njezini suborci koristili.
