Od 8. do 10. kolovoza Krčki sajam – Lovrečeva ponovno je unio poseban ritam u grad Krk
Sajamska vreva, srednjovjekovni prizori na Kamplinu, radionice i glagoljica, folklor i klapska pjesma, lokalni okusi te večernji koncerti na rivi tijekom tri su se dana prirodno isprepletali s gradskim ulicama, trgovima i svakodnevnim životom. Upravo je ta istodobna prisutnost baštine, suvremenih sadržaja i velikog broja posjetitelja obilježila ovogodišnje izdanje i još jednom pokazala koliko je Lovrečeva duboko vezana uz identitet grada.
Krčki sajam – Lovrečeva, u organizaciji Turističke zajednice Grada Krka i Grada Krka, okupio je gotovo četrdeset izlagača s ponudom tradicijskih proizvoda, rukotvorina, suvenira i proizvoda domaćih proizvođača. Raznolika sajamska ponuda još je jednom pokazala koliko se otočna tradicija može prepoznati u različitim oblicima, od prehrambenih proizvoda i prirodne kozmetike do rukotvorina, nakita i keramike.
Srednjovjekovna prošlost grada ponovno je bila jedan od najupečatljivijih dijelova programa. Velika povorka Knezova Krčkih Frankopana na otvorenju okupila je Karoloboom – Karlovačke bubnjare, Streličarski klub Maura Kal, Knezove Krčke Frankopane, Gradsku stražu Bakar, Streličarski klub Krk, Klub prijatelja Grada Trsata, Povijesnu udrugu Kaštel Svetvinčenat i MAK teatar iz Zagreba.
Tijekom sva tri dana trg Kamplin je bio prostor susreta s vitezovima, srednjovjekovnom opremom i borilačkim vještinama. Izmjenjivali su se “Skeč lopova”, prikazi viteških znanja i vještina, viteški turnir i borbe za ruku princeze, streličarski turnir te večernje Fire Show izvedbe, dok su Makovi ulični lakrdijaši program širili i izvan trga, među posjetitelje i na gradske ulice. Knezovi Krčki Frankopani svojim su šetnjama starom gradskom jezgrom srednjovjekovne prizore dodatno povezali s prostorom u kojem je njihova povijest i nastajala.
Baština se tijekom Lovrečeve nije samo promatrala, nego i upoznavala kroz niz sadržaja u kojima su posjetitelji mogli aktivno sudjelovati. Radionice su vodile od izrade akvarelnih bookmarkera, srednjovjekovnih frizura i nakita od školjkica do modeliranja sitnih suvenira od gline, oslikavanja torbi glagoljicom, vjenčića od suhog cvijeća i glinenih privjesaka s glagoljičnim motivima. Glagoljska pisarnica Katedre Čakavskog sabora Kornić približila je posjetiteljima jedan od najvažnijih slojeva otočne kulturne baštine, dok je storytelling šetnja “Od krša do zlata”, održana na engleskom jeziku, kroz priče o glazbi, gostoprimstvu i Frankopanima otkrivala manje poznate detalje stare gradske jezgre.
Lovrečeva je tijekom večeri mijenjala zvuk, ali ne i karakter. Vela placa i gradske ulice ispunili su se promenadnim nastupima Folklornog društva Poljica, Kulturno umjetničkog društva Vrh, Kulturnog društva Kornić i Gradske glazbe Krk te klapskom pjesmom Klape Vejanke i Klape Kaštadi. Ti su nastupi, smješteni među kamene trgove i ulice povijesne jezgre, bili prirodan nastavak dnevnog sajamskog programa i podsjetnik na tradicije koje su i danas dio života grada.
Na krčkoj rivi svaka je večer donosila drukčiji glazbeni ritam. Prvu večer Magazin je dočekala publika koja je poznate refrene vrlo brzo preuzela zajedno s bendom, a Dellboys su nastavili koncertnu večer do kasno u noć. Drugoga dana na pozornicu su stigli Grooversi, nakon kojih je DJ Luca Montecchi tradicionalnim Disco Partyjem rivu pretvorio u plesni prostor. Završna večer pripala je Prljavom kazalištu i Infinity Bandu Croatia, koji su uz sjajnu atmosferu zaokružili tri dana glazbenog programa na rivi.
Važan dio ovogodišnje Lovrečeve ponovno je bila i gastronomija, raspoređena na nekoliko gradskih lokacija. Na Ribarskom mulu Taste of Summer okupio je suvremene interpretacije lokalnih okusa, ljetna pića i slastice, dok su na Krušiji KuSshh i Katunar – Estate Winery predstavili otočne destilate, vina i koktele. Na Škveriću su se posluživali tradicionalniji okusi, među njima janjetina, piletina i domaće šurlice s gulašom obiteljske tvrtke Mariolina, a ponudu su na drugim punktovima upotpunili fritule, sladoled, vina, rakije i kokteli. Sve se to prirodno nadovezalo na redovnu ponudu krčkih restorana, konoba i drugih ugostiteljskih objekata, pa je gastronomija tijekom sva tri dana bila važan dio ukupnog doživljaja sajma.
Nakon završetka trodnevnog programa, Lovrečeva je iza sebe ostavila niz lijepih prizora i susreta koji su obilježili ovogodišnje izdanje: pune gradske ulice, odlično posjećene programe, pjesmu s rive, sajamsku ponudu i brojne sadržaje koji su povezali baštinu grada sa suvremenim događanjima. Upravo ta raznolikost i prirodna povezanost programa s gradom ostaju među najprepoznatljivijim obilježjima Krčkog sajma.
