Sakralno okruženje sugestivno djeluje na mene

Neizostavni nedjeljni odlazak na sv. Misu, svećenikovo tumačenje sv. Pisma i čitanje Biblije dodatna su inspiracija

 

 

Suvrememeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Ante Čulo, uz svoj redovni slikarski posao, slikanje i izlaganje, intenzivno se bavi i konzervatorskim poslom.

• Gospodine Čulo, u posljednje vrijeme istinski ste posvećeni obnovi značajnih sakralnih objekata iz prošlih vremena. S kojim se problemima susrećete u obnovi?

– Za Hrvatski restauratorski zavod radim od 1998. godine. Najprije kao vanjski suradnik, a sada kao stalni zaposlenik. Od tog vremena do sada mogu sa zadovoljstvom reći da sam radio na značajnim sakralnim i profanim spomenicima hrvatske kulturne baštine. Samo da nabrojim neke kao što su kapela sv. Franje na zagrebačkom Kaptolu, crkva sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu, predvorje crkve Bezgrješnog Začeća BDM u Lepoglavi, upravna zgrada bivše šećerane u Rijeci, palače Kerša i Restić u Dubrovniku, kapele sv. Križa i sv. Josipa u Varaždinu, Kneževa palača u Zadru i mnogi drugi.

U obnovi se susrećemo s problemima propadanja objekata ili njihovih dijelova uslijed djelovanja atmosferilija, sila prirode ili nasilnog djelovanja tj. vandalizama i razaranja JNA u srpskoj agresiji na Hrvatsku 90-ih. (http://www.h-r-z.hr/) Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture imao je jednodnevni stručni skup Hrvatski restauratorski zavod i zajednica – partneri u očuvanju baštine koji se održao u srijedu, 5. listopada, u Muzeju Mimara u Zagrebu.(http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=15947) Hrvatski restauratorski zavod izdaje godišnjak, časopis Portal, recenzirani znanstveni časopis koji redovito izlazi od 2010. godine. Usmjeren na predstavljanje znanstvenih i stručnih članaka o istraživanjima, radovima, rezultatima, teorijskim promišljanjima i povijesnim prikazima, Portal svoje stranice pruža svima koji se stručnim doprinosima i novim znanstvenim spoznajama žele uključiti u promišljanje i afirmaciju konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

 

• Ističem ovom prigodom crkvu u Rakitju, posebno vitraje.

– Da. S posebnim veseljem radim na likovnim rješenjima sakralne tematike. Godine 2009. sudjelujem na natječaju zagrebačkog Kaptola za rješenja vitraja za novu crkvu bl. Alojzija Stepinca u Rakitju, Bestovju i Novakima. Odabrano je 10 mojih prozora uz renomiranog kolegu Branimira Dorotića kojem je odabrano 20 prozora. Na mojim rješenjima pozabavio sam se temom Euharistije i njenoj simbolici. Vitraji su smješteni u bočne lađe crkve. Polovici vitraja zajednički je centralni križ, a polovici Sunce na različitim položajima kako putuje od izlaska do zalaska kao što je i ljudski vijek, od rođenja do prirodne smrti u pratnji križa.

• Na koliko ste lokaliteta do danas ukupno radili i kakva ste iskustva stekli?

– Gore sam nabrojio neke značajne lokalitete za koje se Ministarstvo kulture odlučilo da idu u sustav obnove. Tamo sam s kolegama iz (našeg) odjela za štukaturu i u izvrsnoj suradnji s kolegama iz drugih odjela sticao iskustvo i znanje, radio po pravilima struke. Iskustva su različita, zavisno o zatečenom stanju objekta, njegovu oštećenju ili oštećenju umjetnine. Uglavnom su to do sada bili temeljiti i obimni konzervatorsko-restauratorski radovi bilo na sakralnim ili profanim objektima.

 

• Koliko obnova, restauracija doista može zadržati ili spriječiti propadanje takvih objekata?

– Primjerena restauracija i konzervacija najviše mogu učiniti u sprječavanju propadanja objekata odnosno predmeta zaštite. Naravno proces propadanja ne može se trajno zaustaviti on je neminovan. RZH kao krovna ustanova u očuvanju i obnovi kulturne baštine čini sve da posao obavi kvalitetno.

 

• Vi, naravno, slikate redovito. Što u posljednje vrijeme prednjači u motivima?

– Radim ponešto, ne baš koliko bih htio. U radovima su prisutni pejsaži, portreti, žanr scene, ilustracije za knjige itd. Naravno tu su i sakralni motivi.

• Osobito njegujete i razvijate sakralni ciklus.

– Posao koji obavljam tj. moje radno mjesto najčešće je u nekom sakralnom prostoru, bilo kapela, crkva, kor ili neko crkveno predvorje. To okruženje sugestivno djeluje na mene. Često sam okružen vrhunskim djelima svih stilova i oblika od Romanike, Renesanse do Baroka. Neka promišljanja u duhu Evanđelja prebacujem na papir, platno… Naravno neizostavni nedjeljni odlazak na sv. Misu, svećenikovo tumačenje sv. Pisma i čitanje Biblije dodatna su inspiracija.

 

• Kada bi imali više vremena, kada bi mogli samo slikati, što bi slikali?

– Teško je imati savršene uvjete. Svakom je danu dosta njegove muke. Možda ovako mora biti. Svakodnevno nastojim ponešto zabilježiti u blok za skiciranje, za bolja vremena.

 

• Može nekoliko riječi o slici na kojoj trenutačno radite?

– Trenutačno radim na skicama vitraja za jednu crkvu.

• Planovi, monografije, izložbe…?

– Na ovo pitanje ne mogu odgovoriti. Prijašnjih nekoliko godina davao sam CD-e s radovima u neke galerije. Nitko se nije javio s bilo kakvom povratnom informacijom. Nastavit ću raditi ono što volim. Galerije, i izložbe nisu presudne.

 

Miroslav Pelikan