Schrödingerova mačka i žilet žica

Mačka je imala 50 posto šanse da ostane živa, hrvatski teritorij obilježen slovenskom žicom ima puno manje

Pišući o pograničnom teritoriju na hrvatsko-slovenskoj granici, koju Ljubljana ne priznaje, prema novinarki Večernjega lista Sandri Veljković »prešao (je) u superpoziciju dvaju mogućih stanja – "pripada Hrvatskoj" i "pripada Sloveniji" i istodobno postoji u oba, kao ona Schrödingerova mačka, živa i mrtva. Kad su argumenti apsurdni, apsurdan je i zaključak.« To nam je dalo povoda da se podsjetimo na „Schrödingerova mačku“

Schrödingerova mačka je zamišljeni eksperiment Erwina Schrödingera iz 1935. koji dovodi do paradoksa primjenom dualizma čestica-val, na kojem se temelji kvantna mehanika. Ako se mačku zatvori u neprozirnu kutiju u kojoj se nalazi bočica s cijankalijem nad kojom visi čekić i ako postoji mehanizam spojen s uređajem za registraciju zračenja koji može otpustiti čekić i razbiti bočicu, te ako je u kutiji određena količina radioaktivnoga materijala (u krajnjoj liniji samo jedan atom), onda se unutar određenoga vremena nikako ne može znati je li mačka živa ili mrtva. Naime, radioaktivni raspad pojedinog atoma može se dogoditi bilo kada, pa iz Schrödingerove jednadžbe slijedi da je mačka u 50 posto slučajeva živa a u 50 posto mrtva, te je za jednu određenu mačku nemoguće odrediti njezino stanje. Taj prikaz upućuje na nemogućnost predviđanja kvantnih skokova te i danas predstavlja velik izazov za nova modeliranja u kvantnoj fizici, sve do pokušaja razvoja kvantnih računala.

Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.) je austrijski fizičar. Nakon rodnog Beča 1921. dobiva poziciju teorijskog fizičara na sveučilištu u Zürichu, a 1927.  pozivaju ga na Berlinsko sveučilište gdje bi trebao zamijeniti Maxa Plancka. Tamo ostaje do 1933. kada zbog nacista odlazi na Oxford. Iste godine podijelio je Nobelovu nagradu za fiziku sa Paulom Diracom. Godine 1938. vraća se u Austriju, ali nakon što ju Njemačkapripaja emigrira u Dublin gdje se bavi filozofijom fizike. Godine 1960. vraća se u Beč i godinu dana kasnije umire.

Schrödinger je pokus pod nazivom »Schrödingerova mačka« smislio kao raspravu za članak EPR koji je dobio ime po autorima Einsteinu, Podolskom i Rosenu 1935. godine. Schrödingerova mačka je mačka koja čeka sudbinu. Kopenhaška interpretacija kvantne mehanike implicira da nakon nekog vremena mačka je simultano živa i mrtva. Ovo nas zapravo pita kad zapravo okončava kvantna superpozicija te zbilja kolabira u jednu ili drugu mogućnost. Tako je i u odnosima između Hrvatske i Slovenije. Ne zna se gdje ide granica, tvrde u Ljubljani, ali ipak postavljaju žicu tamo gdje oni misle gdje jest i nije granica.

Melita Novak