Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Zahtjevi za smanjenjem onečišćenja zraka u urbanim područjima postaju sve stroži

 
 
Promet u Europskoj uniji koristi 1/3 ukupne energije i proizvodi 1/4 emisija stakleničkih plinova. Pri tome zahtjevi za smanjenjem onečišćenja zraka u urbanim područjima postaju sve stroži, zbog čega je pokrenuta snažna akcija dekarbonizacije europskog prometa.
https://www.thestar.com.my/~/media/online/2013/10/07/11/00/str2_hi_0810_p4a.ashx/?w=620&h=413&crop=1&hash=07C09789F34057583DF739964E2AA0A44CC4DAD5
Očekuje da će emisije stakleničkih plinova iz prometa do 2050. godine činiti i više od 40% ukupnih emisija u cijeloj Europskoj uniji. Prema tome, kako bi europski promet postigao ciljeve smanjenja emisija do 2050. godine, sve je naglašenija potreba za primjenom niskougljičnih, alternativnih goriva, poput prirodnog plina.
 
Pri tome treba reći da korištenje vozila na prirodni plin ima svoje dobre i loše strane. Plinska vozila su najviše privlačna kupcima zbog niskih troškova goriva, no očekivani troškovi u budućem razdoblju, manji domet vozila i nedovoljan broj punionica plina čine ih neprivlačnima. Zato se projektom ‘GasOn’ koji je financiran iz europskog program ‘Obzor 2020’ žele primijeniti napredna tehnička rješenja za korištenje stlačenog prirodnog plina (CNG) u vozilima. Naime, motori za jednu vrstu goriva omogućit će postizanje ciljeva smanjenja emisija ugljičnog dioksida u razdoblju 2025. - 2030. godine.
 
Procjenjuje se da će se tako emisije CO2 smanjiti za 20 % u odnosu na trenutačno najbolje rezultate vozila na CNG, a uz to se garantira niska potrošnja goriva u stvarnim uvjetima vožnje. Pri provedbi projekta ‘GasOn’ čvrsto se vjeruje da prirodni plin ili biometan (tj. prirodni plin iz obnovljivih izvora) može biti glavno gorivo za vozila poput automobila, kamiona i autobusa, budući da je metan ekološki prihvatljiv energent koji se lako može proizvesti na različite i održive načine. Uz to, zbog manjeg sadržaja ugljika i velike otpornosti na izgaranje uz detonaciju zbog velikog oktanskog broja, što je rezultat težnji povećanje kvalitete motora koji koriste CNG i biometan, time se pruža naprednije rješenje od motora koji koriste jednu vrstu goriva. To se sve može ostvariti u sljedećim koracima:
- primjena izravnog ubrizgavanja CNG-ja kao prvi važan korak do mnogo učinkovitijih vozila na prirodni plin koji će omogućiti potpunu integraciju naprednih tehničkih rješenja
- razvoj novog koncepta slabog izgaranja je novi korak prema proizvodnji visokoučinkovitih motora samo na prirodni plin (motori bez izravnog ubrizgavanja CNG-ja sa slabim izgaranjem, temeljeni na Dieselovom motoru, u osnovi će dobiti dodatne pogodnosti u odnosu na daljnji razvoj motora s izravnim ubrizgavanjem)
- razvoj naprednog sustava za povećanje učinkovitosti izgaranja unutar motora
- razvoj senzora za otkrivanje kvalitete i sastava plina kao koristan alat za sva vozila na prirodni plin kako bi se povećala učinkovitost (naime, mjerenjem metanskog broja i ogrjevne vrijednosti omogućuje se namještanje vremena paljenja kako bi motor radio blizu detonacije, optimiranje strategije ubrizgavanja i povišenje tlaka)
- razvoj naprednog rješenja za sustav za skladištenje stlačenog plina koji omogućuje domet vozila od najmanje 600 km.
 

B. L., www.energetika-net.com

Iako broj blokiranih tvrtki pada, insolventnost ostaje problem

 
 
Prema posljednjim podacima Financijske agencije, koncem prošle godine u Hrvatskoj je blokirane račune imalo 24.681 poslovni subjekt, a ukupan dug iznosio je 14,1 milijardu kuna. U odnosu na godinu prije broj blokiranih poslovnih subjekata manji je za 20,1 posto ili njih 6.209, a dug je smanjen za 3,7 milijardi  kuna ili 20,8 posto. Od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata 64 posto ili njih 15.717 su fizičke osobe, dakle obrti,  dok je 36 posto ili 8.964 pravnih osoba, ali na njih se odnosi skoro 60 posto ukupnoga duga.
http://thecbsa.org/magazine/wp-content/uploads/2013/01/uncertainty.png
No, prema Stečajnom zakonu iz 2015. nakon 120 dana blokade nad njima se automatski pokreće stečaj, a trenutno je to sudbina 6.285 pravnih osoba čiji se dug popeo na ukupno skoro 7,4 milijarde kuna.
 
U mreži insolventnosti
 
Dok se iz kratkotrajne blokade još kako – tako moguće izvući bez veći stresova, s onom dugotrajnijom dolaze veliki problemi. Kako je objavila FINA, koncem prosinca prošle godineviše od dvije trećine poslovnih subjekata nalazilo se u blokadi dužoj od 360 dana, a u ukupnom dugu svih blokiranih njihov je udjel bio 83,9 posto. Najveći problem su oni čiji su računi blokirani pet i više godina, a među dugotrajno blokiranima takvih je 48,7 posto s dugom od šest milijardi kuna.Inače, više od 60 posto blokiranih poslovnih subjekata ili njih 15.587 su oni koji nemaju zaposlene, ali su iza sebe ostavili pozamašni dug. Naime, njihove obveze prema vjerovnicima čine 65 posto ukupnoga duga. Njih je najviše i među dugotrajno blokiranima, ukupno 2.484 pravnih osoba s dugom od 4,4 milijarde kuna, te 9.451 obrt i dugom od 3,7 milijardi kuna.

 

Najmanji i najveći dug
 
Kako stoji u izvješću Financijske agencije, najmanji je iznos dospjelih, a neizvršenih plaćanja nelikvidnih pravnih osoba u trajanju do trideset dana 181 milijun kuna, a najveći 6,3 milijarde koliko duguju pravne osobe u dugotrajnoj blokadi.Prema stanju godinu prije, broj pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi manji je za njih 2.139 ili 36 posto, a iznos njihove blokade smanjio se za dvije milijarde kuna ili 23,8 posto. Najmanji iznos dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju do mjesec dana je 10,6 milijuna kuna, a odnosi se na 468 obrta.  Najveći iznos ukupno 13.489 fizičkih osoba u blokadi neprekidnog trajanja više od 360 dana dosegnuo je 5,5 milijardi kuna
 
Blokirani računi  znače da plaće nema
 
Kod insolventnih poslovnih subjekata koncem prošle godine zaposleno je bilo 17. 413 radnika, 57 posto kod pravnih osoba te 43 posto kod obrtnika. Iako je njihov broj za 4.800 manji nego godinu prije, biti zaposlen, a ne dobivati plaću veliki je problem jer je u pitanju preživljavanje. Broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi koje imaju zaposlene manji je za 738 (35,7 posto), a iznos njihova duga za 1,1 milijardu kuna Kod insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi koncem prosinca prošle godine  zaposleno je bilo 2.196 radnika, a godinu prije 3.880. Kod fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi zaposleno je bilo 5.316 radnika ili 70 posto od ukupno zaposlenih u insolventnim obrtima.Inače, na fizičke osobe u blokadi dužoj od jedne godineotpada 86 posto ukupnoga duga blokiranih fizičkih osoba.
 
Stečaj po sili zakona
 
Broj insolventnih fizičkih osoba koncem prošle godine u odnosu na prethodnu smanjen je za njih dvije tisuće, a dug za oko milijardu kuna. Jedan od razloga jeodjava obrta čiji se dug briše iz evidencije na razini obrta i prenosi na građane, dotadašnje vlasnike obrta. Što se pak pravnih osoba tiče, nad njima se nakon 120 dana neprekidne blokade automatski, po sili zakona, pokreće stečaj. Trenutno je to, prema posljednjim podacima, sudbina 6.285 pravnih osoba ili njih 70 posto od ukupno blokiranih s dugom od skoro 7,4 milijarde kuna.Dug pravnih osoba čija blokada traje neprekidno 120 i više dana prema državnom proračunu iznosi 1,4 milijarde kuna, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,98 milijardi, a prema svim ostalim vjerovnicima 5,8 milijardi kuna. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 4.820 radnika.
 
Utjecaj prezaduženih na gospodarstvo zemlje

 

S obzirom na neplaćene dugove vjerovnicima i blokirane račune 120 i više dana, na zaduženost cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva najviše utječu pravne osobe s područja Grada Zagreba na koje se odnosi 56 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova. Njihov je dug dosegao 4,1 milijardu kuna. Po visini duga slijede pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 0,99 milijardi kuna i udjelom od 13,4 posto. Na trećem mjestu su pravne osobe Šibensko-kninske županije s 0,48 milijardi kuna i udjelom od 6,5 posto u ukupnom iznosu. Niz nastavljaju pravne osobe iz Zagrebačke županije s 0,37 milijardi kuna duga i udjelom od pet posto, te Istarske s 0,24 milijarde kuna, što je udjel od 3,3 posto i Primorsko-goranske županije s 0,23 milijarde kuna i udjelom od 3,1 posto. Na pravne osobe tih šest županija, priopćila je FINA, odnosilo se 87,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u trajanju od 120 i više dana u Republici Hrvatskoj. Ostalih 12,5 posto iznosa disperzirano je na 15 ostalih županija, s udjelima od 0,1 posto u Virovitičko-podravskoj, do 2,4 posto u Osječko-baranjskoj.
 

Snježana Habulin

Dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta privatnim zakupcima ponovno uzburkava duhove

 
 
Više od polovice poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ne obrađuje se. Ni planirani novi zakon o agraru to zacijelo ne će promijeniti. Jer navodno ide na ruku uvoznicima, a ne proizvođačima hrane.
http://ocj.com/wp-content/uploads/2013/08/IMG_5046.jpg
Dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta privatnim zakupcima ponovno uzburkava duhove u Hrvatskoj. Ovom prilikom povod je novi Zakon o poljoprivredi – legislativni akt koji se od osamostaljenja Hrvatske mijenjao 18 puta. Domaći agrar u međuvremenu je krahirao, no dio te ekonomske grane i dalje se grčevito održava. Jedan od nezaobilaznih aspekata u njezinu daljnjem razvoju svakako je povoljni najam državnih parcela. Ipak, taj dio sektora praćen je i najvećim dubiozama, zbog kroničnog pogodovanja velikim tržišnim akterima čiji lobiji u pravilu ostvaruju glavni utjecaj na političare.
 
Posrijedi je državnih oko 30 posto zemljišta, ukupno približno dva milijuna i 700 tisuća hektara poljoprivrednih površina. Svega je oko milijun i 100 tisuća hektara u funkciji, dok je ostalo zapušteno. Ali, među prvih 20 najvećih korisnika državnih parcela nisu obiteljska gospodarstva (OPG) čiji je prosperitet navodno u srži hrvatske agrarne politike. Najveći pojedinačni korisnik i dalje je Agrokor, pa oponenti aktualnih zakonskih izmjena u medijima predviđaju da će i novi zakon ići u korist „novim Todorićima“. Utoliko treba primijetiti da je velike firme državni zakup koštao i do 12 puta jeftinije nego male korisnike, u nekim slučajevima.
 
Nema pravog spora između ratara i stočara
 
Glavna izmjena u najnovijoj verziji Zakona o poljoprivredi tiče se prebacivanja ovlasti za dodjeljivanje s državne razine na općinsku. Zasad izostaje revizija ranijih sumnjivih dodjela, no državno odvjetništvo konačno bi trebalo dobiti izravniju ulogu u tom procesu. Nadalje, mladi poljoprivrednici imali bi nešto veću prednost za preuzimanje parcela. „Naša udruga tražila je reviziju, o kojoj se dosta govorilo, no još uvijek čekamo da se to i provede. Ipak, ima osnove da se ubuduće nadamo boljoj praksi“, rekao nam je Tihomir Jaić, predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika (HUP) koja, čuli smo od njega, broji 6.124 člana, mješovito ratara i stočara.
 
Upravo sukob ratara i stočara spominje se kao jedan od mogućih efekata novog zakona, ali Jaić to pobija. „To je dizanje panike bez osnove. Mogući su i dalje pojedini loši primjeri“, nastavlja on, „ali ne i problem širih razmjera. Najbitnije što očekujemo jest dobar rad lokalnih uprava na dodjeli zemljišta, što ranije nije bio slučaj, a tek ćemo vidjeti kako će biti ubuduće. Zatim se ni državna agencija nije pokazala efikasnom, pa je tada bilo dodijeljeno tek 20 posto parcela, uz razne dubioze. No treba znati da tom prilikom državno odvjetništvo nije u procesu imalo ulogu koja mu je dodijeljena sada.“
 
Lokalne uprave nisu dorasle težini zadatka
 
S druge strane, ima i kritičnijih pogleda na ovu temu, pa je tako Udruga OPG-ova „Život“ zatražila odustajanje od prebacivanja ovlasti za dodjelu zemljišta na lokalnu upravu. Slično već rezoniraju i neki općinski načelnici, javno tražeći da se od toga odustane, jer nemaju državni autoritet da provedu ono što im se čini presloženo za njihove realne mogućnosti. Povrh svega, „Život“ je upozorio da još uopće ne postoji popis ukupno raspoloživog državnog zemljišta, pa bi u nacionalni sustav identifikacije parcela (ARKOD) trebalo dodati kartu s ucrtanim površinama i njihovim statusom.
 
„Život“ je tako bio protiv novog zakona, dok je HUP pozdravio najavljeno, pa je donekle stvoren dojam da se baš preko te dvije organizacije provlači navodna podjela interesa koju posreduje i predlagatelj zakona. Ali, u razgovoru s njihovim voditeljima zaključili smo da obje udruge demantiraju mogućnost sukoba ratara i stočara te žele transparentniji nadzor dodjela parcela i sankcioniranje nepravilnosti. Okupljeni u „Životu“ smatraju da je osnovni problem zaštita malih proizvođača u odnosu na velike koji forsiraju uvoz – stoke i druge robe – kao dominantnu praksu danas. Nažalost, na koncu nismo uspjeli dobiti potpunu autorizaciju izjave predstavnika te udruge.
 
Prekupci pod maskom stočara
 
Ipak, temeljnu napetost detektirali smo uz njihovu pomoć: lošim i nedorečenim zakonskim okvirima dosad su najviše bili zadovoljni uvoznici i trgovci. A oni se često kamufliraju u proizvođače, iako im je proizvodni dio u biti samo alibi-djelatnost. Pa i stočari u Hrvatskoj mogu službeno biti, i pritom koristiti javne beneficije, čak i oni koji ne uzgajaju stoku, nego je samo uvoze i kolju te prodaju. I Goran Đulić, ekonomski medijski analitičar i dobar poznavatelj agrarnih prilika u Hrvatskoj, u novom zakonskom prijedlogu prepoznaje prostor za održanje starih obrazaca.
 
„Hoće li neki opet uzeti državnu zemlju pa je radi mešetarenja dati u podzakup? To i ovim zakonom ostaje posve neregulirano. I kolika će biti cijena najma državne zemlje, i po kojim točno kriterijima? Broj hektara - koliko netko može dobiti, i koliko netko dosad već ima zemlje, odnosno nema na raspolaganju - nije usklađen. To će dovesti do toga da će veliki dobiti još više, a manji malo ili ništa“, rekao nam je Đulić, dodajući da su točni i prigovori oko kapaciteta lokalnih uprava za ovu svrhu. Kao i oni na temu revizije ranijih dodjela, odnosno stanja registra s evidencijom poljoprivrednih površina, što će ukupno, po njemu, lokalnim upravama samo otežati rad.
 

Igor Lasić, Deutsche Welle

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Utorak, 20/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1069 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević