Get Adobe Flash player
Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

Sljedeće godine neka Tomislav Ivić štafetnu palicu preda...

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Što danas Hrvate sjedinjuje?

Definicija jednog nacionalnog identiteta negativnim naglašavanjem,...

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Faktograf je poticatelj govora mržnje

Pupovčeve velikosrpske Novosti šire najgori govor mržnje protiv...

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

Pupovče, spusti se u Šaranovu Jamu i pobroji virtualne...

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

Partizani su se borili za obnovu Jugoslavije, a ne za slobodnu...

  • Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    Plenkovićev vijenac srama na Tjentištu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:53
  • Što danas Hrvate sjedinjuje?

    Što danas Hrvate sjedinjuje?

    srijeda, 19. lipnja 2019. 08:04
  • Faktograf je poticatelj govora mržnje

    Faktograf je poticatelj govora mržnje

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:21
  • I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    I ove godine nastavljaju se laži o Jadovnu

    srijeda, 19. lipnja 2019. 18:50
  • Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    Slijednici zločinačkog komunističkog antifašizma

    utorak, 18. lipnja 2019. 17:13

Škakljivo okrupnjavanje distribucije plina je neizbježno

 
 
Desetak godina nije bilo pomaka u procesu okrupnjavanja distribucije. Veliki val akvizicija je krenuo 2017., no sve buduće akvizicije vodit će prije svega zdrava tržišna motivacija, jer sve je manje kvalitetnih i atraktivnih tvrtki.
https://static.themoscowtimes.com/image/article_1360/a2/33fc7666bcd64ab1b13234490788c6eb.jpg
Tržišno okrupnjavanje u svim djelatnostima prirodan je tržišni tijek u kojem oni manji i slabiji nastavljaju svoje poslovanje uglavnom u sklopu veće i snažnije kompanije. Rastući fiksni troškovi u poslovanju, potreba za investicijama koje je teško financirati iz marži te sve složeniji regulatorni i ostali zahtjevi stvaraju sve veći pritisak na djelatnost distribucije. Stoga, mahom prijateljski čin preuzimanja nije zaobišao ni djelatnost distribucije plina u Hrvatskoj. Male tvrtke često nemaju snage ispuniti sve zahtjevnije zakonske i druge propise, a u tome im mogu pomoći upravo one iskusnije kompanije na način da ih kupe i pripoje. Ipak, riječ je o reguliranoj djelatnosti koja obuhvaća razvoj, izgradnju, održavanje i upravljanje plinskom distribucijskom infrastrukturom. Važno je naglasiti kako je dobar dio od ukupno 34 distributera plina u Hrvatskoj još uvijek u vlasništvu lokalne ili regionalne samouprave. To je vrlo važan faktor u akvizicijama, jer, puno lakše je realizirati akviziciju ako se radi o privatnom vlasništvu. Među akvizicijama koje su posljednje dvije godine u određenoj mjeri konsolidirale hrvatsko tržište svakako valja istaknuti onu u kojoj je RWE kupio Koprivnicu Plin i Montcogim plinaru te prodaju Zagorskog metalca Petrolu, kao i to da je HEP Plin preuzeo Plin Vtc. Uskoro se očekuje i prodaja Gradske plinare Krapina.
 
Škakljivo pitanje 
 
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić, ujedno i član Upravnog vijeća HERA-e, kaže kako tempo daljnjeg okrupnjavanja u dobroj mjeri ovisi upravo o tome hoće li jedinice lokalne samouprave odlučiti prodati svoju distribuciju ili ne. "Nekada je to bilo škakljivo pitanje i desetak godina se ništa nije događalo. Tako da se čekalo tko će biti taj prvi koji će se prodati", konstatira Pudić. Mali distributeri imaju prevelike fiksne troškove u poslovanju i okrupnjavanje koje se temelji na tržišnim osnovama trebalo bi donijeti veću konkurentnost. "Nije isto nabaviti pet plinomjera godišnje za manje distributivno područje ili pet tisuća za ono veće", ističe on. 
Veće tvrtke, nastavlja Pudić, mogu umanjiti određene troškove poslovanja prilikom okrupnjavanja. "Naime, više neće biti potrebna dva direktora ni dvije računovodstvene službe. Tako fiksni troškovi za određeno distributivno područje postaju manji", napominje. Dakako, odluka o tome hoće li netko kupiti određenog distributera, osim povoljne vlasničke strukture i veličine poslovnog subjekta, ovisi i o tome u kakvom je tehničkom stanju mreža i jesu li potrebna značajna ulaganja u nju. 
 
Odgovor na pitanje je li neka tvrtka potencijalno dobra meta preuzimanja također može ovisiti i o trendu koji naoko nema poveznicu s tom djelatnošću. A to je trend iseljavanja iz Hrvatske zbog čega određeno područje može od distributera zahtijevati velike upravljačke troškove. "Međutim, velikima je cilj zaokružiti određeno područje i ulaganje ne promatraju jedino kroz prizmu je li neki manji dio neprofitabilan", naglašava on, dodajući kako je Hrvatska premalo tržište za puno malih distributera. 
 
Dio Petrol grupe
 
Juraj Bradač, voditelj tehničkog sektora u Zagorskom metalacu, koji je nedavno preuzeo slovenski Petrol, kaže kako će se tržište u djelatnosti distribucije plina sasvim sigurno i dalje okrupnjavati. "Mislim da će u tome sudjelovati postojeći tržišni igrači i da će se vrlo vjerojatno pojaviti neki novi", ističe. Zagorski metalac je zahvaljujući Petrolovoj akviziciji postao dio velike regionalne energetske grupe. "To nam je donijelo veću stabilnost, poslovanje po definiranim korporativnim principima. Ta standardizacija poslovanja, kada bude provedena, svakako je dobitak za nas. S druge strane, Petrol je ušao na hrvatsko tržište distribucije plina", napominje on. U djelatnosti opskrbe, pak, zasad ne bi trebalo biti većih promjena do 1. travnja 2020. godine kada se očekuje raspisivanje natječaja za javnu uslugu opskrbe. "Dakle, za otprilike dvije godine, kada se tržište potpuno otvori, doći će do primjetnih promjena u opskrbi i tada će, smatram, opstati nekolicina velikih opskrbljivača, dok će se mali baviti distribucijom", objašnjava Bradač, dodajući kako će manji distributeri teško opstati na tržištu isključivo od distributivne naknade ako im prodaja plina ne dosegne određenu granicu isplativosti. 
 
Što je RWE napravio u Koprivnici?
 
Dean Gnjidić, predsjednik Uprave Koprivnica plina, kaže kako je u djelatnosti distribucije realno očekivati najviše pet glavnih igrača na konsolidiranom tržištu, uključujući RWE kao predvodnika tog okrupnjavanja. "Konsolidacija je neizbježna, jer ‘mali’ opskrbljivači u uvjetima potpuno otvorenog tržišta ne će moći samostalno konkurirati i nemaju operativne i logističke preduvjete za vlastitu nabavu plina, upravljanje portfeljem, ugovaranje transporta, ugovaranje skladišta itd. Osim toga, ‘mali’ opskrbljivači neće moći ispuniti obveze učinkovitosti koje propisuje novi Zakon o energetskoj učinkovitosti, budući da za to nemaju resurse ili znanja. To će zasigurno pridonijeti bržoj konsolidaciji tržišta osiguravajući potrebna ulaganja u daljnju plinofikaciju Hrvatske, što će omogućiti da prirodni plin kao najisplativiji izvor energije postane dostupan u većem dijelu zemlje", objašnjava. 
 
RWE kao dio međunarodne grupe Innogy koja godišnje opskrbljuje 6,6 milijuna kupaca u 10 europskih zemalja s 225 TW h plina, financijski je snažan partner koji već ulaže u daljnju plinofikaciju hrvatskih gradova i općina. Treba istaknuti kako je i prije prodaje Koprivnica plin po ‘know-howu’ i kvaliteti mreže bio među najboljim distributerima u Hrvatskoj. "Nakon preuzimanja, to smo još dodatno unaprijedili, posebice u području mjerne tehnike, ali i postavljanjem produktivnije organizacije poslovanja. Naši zaposlenici kontinuirano surađuju s kolegama iz naše Innogy grupe, poglavito onima iz Češke, gdje Innogy upravlja plinskom mrežom od 65.000 km. Usporedbe radi, to je gotovo tri i pol puta veća mreža od naše u Hrvatskoj. Tako crpeći znanja i sinergiju iz grupacije na najbolji mogući način implementiramo znanja i rješenja koja su primjenjiva u našem poslovanju", napominje. Ipak, Gnjidić misli da će nakon raspisivanja natječaja za javnu uslugu opskrbe, što se očekuje 2021., oni mali vjerojatno ipak moći opstati isključivo od distributivne naknade. Ali, na račun potrošača. "Na razmjerno malom distribucijskom području imat će veću distribucijsku tarifu koju plaćaju krajnji kupci. To je u suprotnosti s ključnim ciljem okrupnjavanja tržišta, a taj je da kupci ostvare konkretne benefite - plaćanje niže tarife i veću sigurnost sustava distribucije", kaže. 
 
Tržišni motiv i pristup kapitalu
 
Srećko Ezgeta, direktor bjelovarske tvrtke Elektrometal – distribucija plinakoju je kupila Gradska Plinara Zagreb, kaže kako ritam daljnjeg okrupnjavanja ponajprije ovisi o vlasnicima tih distributivnih poduzeća. "Ako će doći do određenih okrupnjavanja, onda će to isključivo biti tržišno motivirano. Vlasnici društava za distribuciju i opskrbu plinom svoje odluke će temeljiti na svojim najboljim znanjima i najboljem interesu uzimajući u obzir sve rizike i dobrobiti koje ove djelatnosti nose", ističe on, dodajući kako je Elektrometal - distribucija plina ulaskom u Zagrebački holding i vlasništvo GPZ-a dobila otvorena vrata svih financijskih institucija i pristup kapitalu koje u sastavu Elektrometal Grupe nije imala. "Uz suradnju koju je godinama ranije imala s GPZ-om, Elektrometal - distribucija plina je dobila još bolju tehničku, financijsku i, među ostalim, pravnu pomoć u svim aspektima poslovanja dvije potpuno kompatibilne tvrtke od kojih ona starija - GPZ ima više od 155 godina iskustva, a Elektrometal - distribucija plina pola stoljeća iskustva", zaključuje Ezgeta.
 

Boris Odorčić, www.energetika-net.com

Predstavljeni novi osvježavajući kokteli za ljetnu sezonu

 
 
Hrvati godišnje popiju čak 35 milijuna Franck Cappuccino instant napitaka čiji su najveći potrošači većinom mladi u dobi od 18 do 24 godine. Istraživanja u Hrvatskoj i EU pokazuju kako potrošači traže desertnost i raznolikost okusa u kategoriji instant cappuccina, a Franck odgovara sa stalnim inovacijama u okusima linije Franck Cappuccino.  Franck je na terasi zagrebačkog kluba Roko predstavio osvježavajuće ljetne koktele napravljene s Franck instant Cappuccino okusima koje su Franckovi baristi osmislili za nadolazeću ljetnu sezonu.
http://suvremena.hr/wp-content/uploads/2019/06/1-Franck-Cappuccino-Party.jpg
Uz stalne inovacije u razvoju proizvoda, što je rezultiralo velikim izborom okusa Franck Cappuccina, kompanija je usmjerena i na stalne inovacije u pripremi i konzumaciji svojih napitaka slijedom čega su prije nekoliko godina predstavljene hladne verzije Franck Cappuccino napitaka. Potrošači su odlično prihvatili ove osvježavajuće, desertne napitke pa tako prodaja instant Franck Cappuccina u ljetnoj sezoni u prosjeku bilježi porast od čak 20 posto.
 
Godišnje se u Hrvatskoj popije čak 35 milijuna Franck Cappuccino napitaka. Prema istraživanju koje je Franck proveo prošle godine, prosječna obitelj najčešće kupuje više okusa, a konzumenti Franck Cappuccina su primarno mladi u dobi od 18 do 24 godine i u tom segmentu Franck je prvi izbor kod potrošača. Franck Cappuccino najčešće se konzumira tijekom druženja u kafiću ili kod kuće, među omiljenim je studentskim napitcima, te potrošače često asocira na opuštanje i desert.
Na europskome tržištu, u instant cappuccino kategoriji prevladava trend prema kojem retail brendovi lansiraju sve više desertnih napitaka od kave (tzv. „dessert-style coffee“) koje potrošači percipiraju kao dobru zamjenu za desert, što je u skladu s Franckovom strategijom za ovu kategoriju.
Tri nova ljetna koktela koji su predstavljeni Moonlight Glimmer, Tropic Paradise i Summer Fling ovo će ljeto biti dostupni u više od 2000 kafića diljem Hrvatske, a lako ih je pripremiti i kod kuće. Recepti s uputama za pripremu dostupni su na www.franck.eu.
 
Koktelu Moonlight Glimmer baza je Franck Cappuccino Vanilla Cream s dodatkom mlijeka, džema od šumskog voća i kremastog likera, Tropic Paradise sadrži Franck Cappuccino Kokos i Bijelu čokoladu s dodatkom keksa, banana, bijelog ruma, mlijeka i likera od kave, dok se Summer Fling spravlja od Franck Cappuccino Irish Creama u kombinaciji s oreo keksima i mlijekom.
Osim u Zagrebu tijekom ljeta Franck će organizirati Summer Ice Cappuccino party i u ostalim gradovima: 4. srpnja u Beach baru Bamboo u Zadru, 5. srpnja u Hotelu Jadran u Splitu te 26. srpnja u Beach baru Chupacabra u Fažani, sve s početkom u 15 sati.
 

Anđelka Felja

U sjeni ideoloških svađa četiri izvora vode potiho prešla u ruke stranaca

 
 
Znate sigurno stihove hrvatske himne, i među njima one: “Teci Savo, Dravo teci/Niti Dunav silu gubi/Sinje more svijetu reci/Da svoj narod Hrvat ljubi…” Lijepo stihovi, moćni, emotivni, jel’da. E, ali onaj dio o ljubavi prema svome narodu i domovini, mogli bismo, bogme, ozbiljno problematizirati.
https://us.123rf.com/450wm/viteethumb/viteethumb1607/viteethumb160700197/60381820-water-tap-with-water-drop-outdoor-green-park-background.jpg?ver=6
Prije pet dana portal Politika Plus donio je tekst o tome da potiho, bez ikakve prašine, i bez ikakvog objašnjenja koje bi izvršna vlasti i mjerodavne institucije ponudile svojim građanima/narodu kojeg Hrvat ljubi, izvori pitke vode kojima su raspolagale neke hrvatske tvrtke prelaze u ruke stranaca. Nakon toga, nikome išta! Od nikoga glasa čuti nije! Većina medija se za to nije uhvatila. Ne nosi se ta vodena roba.
 
TRAŽIMO REAKCIJU VLADE, PREDSJEDNICE, DORH-a…
 
Voda nema političku boju. Važnije su svađe u vezi ustaša i partizana, važnije su prepirke oko uličnih i spomen-ploča, nego voda koja bi Hrvatskoj trebala biti svetinja.Tekst s portala Politika Plus prenosimo u cijelosti. I zahtijevamo da se o navodima oglase Vlada, Ministarstvo gospodarstva, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, DORH, Hrvatska biskupska konferencija, braniteljske udruge… – dakle, svi oni koji o svemu i svačemu imaju što reći, ali o vodi, eto, zasad ne govore.
 
ČUDNA PREDAJA NACIONALNOG BLAGA
 
“Dok nas naši političari zabavljaju poviješću o kojoj nemaju pojma, miješajući se u gospodarstvo o kojem znaju još manje, ugrožavaju nam budućnost, jer o njoj ozbiljno niti ne razmišljaju. Iskustvo pokazuje da bismo se svaki put kada nam stranke “prijete” izborima ili nekim epohalnim potezima za opće dobro morali dobro okrenuti oko sebe i vidjeti što su nam opet podvalili. Tako, dok smo mi uspjeli u dvije godine steći tri premijera i dok smo se upustili u borbu za bivšu hrvatsku kompaniju koja se bavi energijom prošlosti (naftom), ono što je zasigurno budućnost svake osobe na svijetu nestaje iz naših ruku. Naravno, u pitanju je voda.
Podravka je bez JASNOG razloga prodala Lipički studenac Slovencima. bivši vlasnik Svetog Roka neobjašnjivo JE nagomilao gubitke na punionici, pa su je u stečaju preuzeli novi vlasnici iz Saudijske Arabije. premijer je potvrdio da je Agrokor morao za kredite založiti Jamnicu, OTKRIVŠI DA JE  založeno i poljoprivredno zemljište koje ima u zakupu.  Četvrti izvor – Cetinu – preuzima offshore kompanija iz američke države Delaware – na 50 godina…
 
Na problem gubitka kontrole nad najvećim hrvatskim izvorima pitke vode upozorio je premijera Plenkovića prije više mjeseci Pokret za modernu Hrvatsku. Odgovor je naravno bio – šutnja. Mogli smo se samo nadati da podaci o gubitku kontrole nisu istinite, ali… Četiri najveća hrvatska izvora, sada je i službeno potvrđeno, više nisu u hrvatskim rukama! Ostali smo i bez Lipika i Jamnice i Svetog Roka i Cetine.
 
IZVORI ODOŠE, A DRŽAVA TO MIRNO DOPUŠTA
 
Analizirajući pozadinu predaje pojedinih izvora strancima, ne zna se koja je predaja čudnija.Podravka je bez ikakvog posebnog i opravdanog razloga prodala Lipički studenac Slovencima. Prijašnji vlasnik Svetog Roka je potpuno neobjašnjivo nagomilao velike gubitke na punionici, pa su je u stečaju preuzeli novi vlasnici iz Saudijske Arabije. Sam premijer Plenković je ovih dana potvrdio da je Agrokor “morao” za nove kredite založiti Jamnicu (ako nije prije već bila založena za kredit u Sberbanci o čemu su se pojavljivale informacije). Pri tom je vjerojatno nenamjerno izjavio da je za kredit založeno i poljoprivredno zemljište koje ima u zakupu (ili vlasništvu?!) Agrokor.  Četvrti izvor – Cetinu preuzima offshore kompanija iz američke države Delaware – na 50 godina.
Neozbiljno je, najblaže rečeno, da država sve to dopušta i mirno promatra. Jer razlog postajanja bilo koje države je zaštita nacionalnih interesa. Općih i pojedinačnih. Cilj države mora biti osiguranje budućnosti države i građana, recimo stvaranjem nacionalnog fonda, po primjeru Norveške, u čiji se fond slijeva, primjerice, sav novac od koncesija za eksploataciju silnih izvora nafte. Različite su mogućnosti. I neusporedivo važnije od ustaša i partizana. Jer trenutno prodajemo svoju budućnost i  budućnost naše djece.
 
U NAS VODA POSKUPLJUJE, U IRSKOJ BESPLATNA
 
Da bu sve bilo još spektakularnije, najavljuju nam da voda MORA hitno poskupiti – za 30 posto! I naravno – da to od nas traži Europska unija. Sad, postat će jasniji odgovori na pitanje tko će imati najviše koristi od poskupljenja pitke i mineralne vode. Ali, će postati puno nejasnije ZAŠTO u Hrvatskoj voda mora poskupjeti, a u Irskoj MOŽE  ostati besplatna?
Teško je na ovo dati pošten i fer odgovor, čak i onima koji  besramno uništavaju našu budućnost. Jer je voda trebala, mogla i morala biti dugoročni strateški resurs Republike Hrvatske. Ili se sve svodi na ono do čega dođemo koje god teme se dotaknemo – Hrvatska treba i zaslužuju i bolju vlast i bolju oporbu, neusporedivo poštenije i sposobnije političare od ovih koji nam sudbinom ravnaju već dvadeset i sedam godina… I prevode nas uporno žedne preko vode”, piše Damir Gašparović na portalu Politika Plus.
 

https://dubrovnikinsider.hr/index.php/kontakt/item/4682-u-sjeni-ideoloskih-svada-cetiri-izvora-vode-potiho-presla-u-ruke-stranaca

Anketa

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

Četvrtak, 27/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1187 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević