Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Otvoreno je pitanje izgradnje novih termoelektrana

 
 
Zašto su nužne cjelovite promjene u pristupu energetici, jesu li termoelektrane na ugljen u Europi prošlost ili budućnost, što donosi novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kakva je doista budućnost kogeneracije? To su samo neka od pitanja na koje je zanimljive odgovore dao izv. prof. dr. sc. Dražen Lončar, dipl. ing., predstojnik Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
http://images.energetika-net.com/media/article_images/box/loncar-20151106082058302.jpg
• U rujnu je usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 100/2015). Kakvo je Vaše mišljenje o novom Zakonu? Smatrate li da bi nešto trebalo promijeniti i/ili doraditi?
- Procedura izrade novog Zakona pokrenuta je s ciljem usklađivanja s europskom legislativom, ali i definiranja jedinstvenog pravnog okvira za ovo važno područje. Izrada Zakona je s jedne strane bila ograničena europskim smjernicama o državnim potporama, a s druge je bila u svojevrsnom 'klinču' započetih i prihvaćenih projekata postrojenja na obnovljive izvore, posebice vjetroelektrana. Pripremanje i usvajanje Zakona u izbornoj godini dodatno je 'začinilo' proceduru skraćujući zadane rokove. O Zakonu ćemo više moći govoriti nakon što stupi na snagu, zajedno sa skupom pratećih pravilnika čije se usvajanje očekuje do kraja godine. Jedna od novosti bit će i uspostava premijskog modela poticanja isporučene električne energije koji se već više godina primjenjuje u nekoliko europskih zemalja, pa i u susjednoj Sloveniji.  
 
• U kojem se smjeru razvija hrvatska energetika? Koji je Vaš pogled na obnovljive izvore i njihovu ulogu u energetskom sustavu?
- Trenutačnu situaciju u hrvatskoj energetici primarno obilježava stagnacija potrošnje, uz povećanje ponude različitih energetskih izvora. Tranzicija prema obnovljivim izvorima intenzivirana je procesom pridruživanja Europskoj uniji. Šteta je što se Hrvatska elektroprivreda nije ranije odlučila na ulaganja i u druge 'zelene' izvore, pored hidroelektrana, jer bi iskorak prema obnovljivim izvorima bio lakši. Vjerojatno bi i projekti velikih kogeneracijskih postrojenja na biomasu, poput planirane toplane u Velikoj Gorici, bili bolje prihvaćeni u javnosti. S druge strane, ograničavanje poticanja fotonaponskih modula rezultiralo je odgodom ili čak izostankom njihova 'booma', ako se usporedi razvoj u nekim susjednim zemljama. Međutim, zahvaljujući dostignutom stupnju tehnološka razvoja, njihova raširenija primjena danas može biti znatno jeftinija. 
 
• Što mislite, kako će se dalje odvijati projekt TE Plomin C?
- Ovaj projekt se razvija s ciljem obnove i diverzifikacije proizvodnog portfelja i u kontekstu pozicioniranja na regionalnom tržištu, ali u okolnostima koje nisu najpovoljnije. Na razvoj projekta utječu različite silnice poput odluke Uprave za tržišno natjecanje, koja se očekuje u siječnju. Iskustva i praksa razvijenih zemalja, poput Njemačke u proteklih pet godina, pokazuju da u određenim uvjetima postrojenja na ugljen mogu zauzeti značajan udjel na tržištu, čak i u uvjetima povećane proizvodnje iz obnovljivih izvora. Zbog povlaštenog statusa, postrojenja na obnovljive izvore i kogeneracije imaju prednost pri raspodjeli tržišnih potreba, a ostatak se namiruje iz najjeftinijih elektrana, među kojima su termoelektrane na ugljen, dok se energetski i ekološki efikasniji plinski blokovi zbog nepovoljne cijene goriva isključuju iz pogona. Za ublažavanje ove pomalo paradoksalne situacije, u kojoj je povećanje udjela obnovljivih izvora praćeno povećanim emisijama, planira se uvođenje regulatornih ograničenja (kao, npr. prebacivanje dijela elektrana na ugljen u stanje pričuve) i otvaranje prostora za povećano korištenje plinskih elektrana. Krajnji cilj novih mjera je osigurati raspoloživu flotu konvencionalnih postrojenja, koja će u satima i danima znatno smanjene proizvodnje iz obnovljivih izvora, nadomjestiti njihovu proizvodnju. U tom kontekstu treba razmatrati i svaki pojedini projekt 'klasičnih' postrojenja u Hrvatskoj.
 
• S obzirom na današnje okolnosti (razmjerno visoke cijene plina za proizvodnju električne energije, stanje na europskom elektroenergetskom tržištu, postojeća i nova postrojenja u zemljama u okruženju), imaju li smisla projekti novih termoelektrana na plin?
- Budući da još neko vrijeme nije realna uspostava potpuno obnovljivog energetskog sustava, pitanje potrebe izgradnje novih termoelektrana je otvoreno i sagledava se u kontekstu srednjoročnog razvoja i nastupanja na tržištima u okruženju. I protekle godine smo svjedočili 'borbi' za različite kupce  u Sloveniji i Hrvatskoj. Planovi gradnje nekih postrojenja stariji su i od jednog desetljeća, a u uvjetima brzih promjena tržišnih uvjeta nije lako donijeti investicijsku odluku koja će imati dugoročne posljedice. 
 
• Je li rješenje možda u većoj primjeni spojnog procesa, odnosno kogeneracijskih postrojenja?
- Glavnu prijetnju održivosti kogeneracijskih postrojenja koja isporučuju toplinsku energiju u toplinarske sustave naselja predstavlja trend smanjivanja toplinskih potreba, bilo zbog bolje izolacije stambenih i poslovnih objekata, bilo zbog uvođenja individualnog mjerenja potrošnje koje krajnjeg korisnika potiče na 'pritvaranje' ventila. Priliku za razvoj nudi priključivanje novih potrošača, za što je potrebno obnoviti postojeće i izgraditi nove toplinske mreže. Međutim, ni povećan broj potrošača ne jamči održivost. Npr. u nekim gradovima poput Torina u kojem se više od 50% potrošača opskrbljuje toplinom iz suvremenog kogeneracijskog postrojenja (i uz koje se za pokrivanje jutarnjih 'špica' koriste i toplinski spremnici poput onog koji je nedavno izgrađen i u Zagrebu), njegova je održivost ugrožena nepovoljnim odnosom cijena prirodnog plina i električne energije. Hrvatsko zakonodavstvo prepoznaje značaj toplinarskih sustava koji su istaknuti i u Zakonu o tržištu toplinske energije. Nadam se da će se u premijski model ugraditi i oblici pogonske potpore kogeneracijskim postrojenjima koja su na njih priključena u iznosima koji će biti barem na razini onih u susjednim zemljama. Za ovaj oblik potpora postoji uporište kako u europskim smjernicama tako i u regulatornoj praksi razvijenih zemalja (opet je Njemačka pozitivan primjer).
 
• U posljednje vrijeme je najavljena gradnja više novih elektrana na biomasu? Što mislite, kako će se rješavati problem viškova toplinske energije?
- Uvijek se zalažem za primjenu načela visokoučinkovite kogeneracije koje je jasno izraženo i u ključnim europskim dokumentima. Trenutačno se u Hrvatskoj primjenjuju nešto blaži kriteriji učinkovitosti pogona takvih postrojenja od onih koji su propisani u Kogeneracijskoj direktivi, što se opravdava potrebom poticanja većeg iskorištavanja biomase u blizini mjesta na kojemu nastaje. Nemam uvid u detalje svih projekata postrojenja na biomasu, ali dosadašnje iskustvo pokazuje da je njihov najkritičniji dio plasman proizvedene toplinske energije. Kako se, primjerice, malim industrijskim kogeneracijskim postrojenjima bavim već niz godina, odavno sam uočio da su želje ili procjene vlasnika u pravilu veće od realnih mogućnosti. U tom smislu, postavlja se pitanje hoće li sve planirane kogeneracije na biomasu moći pronaći dovoljan broj toplinskih potrošača kojima će isporučiti proizvedenu toplinsku energiju.
 
• Smatrate li da je FSB premalo prisutan u energetskim projektima i pri donošenju ključnih dokumenata u području energetike u Hrvatskoj?
- Fakultet u širem, a i Zavod u užem smislu, sudjeluje na različite načine u nacionalnim energetskim projektima i politikama, bilo kao aktivni suradnik ili kao kritičar. U svojoj, više od dvadeset godina dugoj karijeri, pamtim razdoblja intenzivne uključenosti, ali jednako i isključenosti iz različitih projekta revitalizacije i izgradnje energetskih postrojenja, a slično vrijedi i za aktivnosti pripremanja energetskog zakonodavstva. Treba biti svjestan i činjenice da je tržište različitih usluga u području energetike i zaštite okoliša vrlo razvijeno u Hrvatskoj i da se potreba za isključivo 'fakultetskom' ekspertizom pojavljuje samo na specifičnim projektima. Na često upućivanu primjedbu Vaše Redakcije o premaloj prisutnosti Fakulteta, mogu odgovoriti da smo uvijek nastojali iznijeti naše stavove relevantnim tijelima. Upozoravali smo i na preoptimistične projekcije potrošnje energije važeće energetske strategije, iako u njezinu izradu nismo bili uključeni. Sigurno će se u sljedećem razdoblju trebati donijeti nova, koja će u većoj mjeri uzeti u obzir aktualnu neravnotežu između ponude i potražnje različitih oblika energije. Njenoj eventualnoj izradi možemo doprinijeti koristeći i dugogodišnje iskustvo i rezultate sudjelovanja na brojnim domaćim i međunarodnim projektima s temom razvoja i unaprjeđenja energetskog sektora.
 
• I za kraj, možete li se ukratko osvrnuti na obrazovanje energetskih stručnjaka kao ključnu djelatnost Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju?
- Kao kratak presjek obrazovne djelatnosti može poslužiti uvodno poglavlje iz nove fakultetske brošure: "...Zavod za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju osnovan je s ciljem obrazovanja inženjera u području konstrukcije, projektiranja i održavanja energetskih strojeva te pružanja stručne i razvojne podrške domaćoj industriji energetske opreme. Zahvaljujući kontinuiranom znanstvenom i stručnom usavršavanju nekoliko generacija zaposlenika i suradnika, u više od četiri desetljeća postojanja Zavod je nadrastao lokalne okvire i stekao međunarodnu prepoznatljivost koja se danas posebno ističe u području razvoja i primjene računalne mehanike fluida, te u području održivog energetskog i ekološkog razvoja." Nastojimo studentima pružiti detaljnu i objektivnu sliku područja koja pokrivamo i pripremiti ih za buduće izazove. Naših diplomanti zapošljavaju se na različitim poslovima, ne samo u Hrvatskoj, nego i u inozemstvu i mogu reći da ih obrazovanje koje dobiju kod nas ni u kom pogledu ne ograničava već obogaćuje.
 
Nadam se da ćemo nakon dugogodišnjih rasprava izmijeniti postojeći nepraktični model studiranja koji je podijeljen na 3,5 godine preddiplomskog i 1,5 godine diplomskog studija. Uočavamo da nakon pristupanja EU-u, sve više naših studenata razmišlja o odlasku na diplomski dio studija u inozemstvo, a neki poduzimaju i konkretne korake. Tako su samo ove godine trojica izvrsnih studenta smjera odlučila diplomski studij završiti u Danskoj. Protiv ovog, izvjesno rastućeg trenda, možemo se boriti samo podizanjem kvalitete i konkurentnosti obrazovnog programa. Očekujem da ćemo uz promjenu modela studiranja uspjeti i u 'oživljavanju' međunarodnog studijskog programa iz područja energetike i održivog razvoja kojeg smo prije desetak godina pripremali i izvodili u suradnji s kolegama sa Zavoda za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku.
 

Antonia Hohnjec, www.energetika-net.com

Jeftina nafta uspavljuje čovječanstvo  

 
 
Nafta će možda poskupjeti tek za četvrt stoljeća. Za planet je to vrlo loš scenarij. Niska cijena nafte guši napredak i donosi nove rizike. Prognoza Fatiha Birola mnoge će razveseliti. Šef Međunarodne agencije za energiju (IAE) predviđa da će era jeftine nafte trajati još desetljećima. „Moguće je da će cijena barela biti viša od 80 dolara tek za 25 godina.“

Fatih Birol
 
Za vozače, potrošače energenata i zrakoplovne kompanije to zvuči kao dobra vijest, ali ona bi svijet mogla skupo stajati iz razloga što će se odustati od potrage za alternativnim izvorima energije. Dugoročno jeftina energija uspavljuje čovječanstvo. Primjerice proizvođači zrakoplova koji su zbog visokih cijena kerozina proteklih godina razvijali modele s manjom potrošnjom goriva izloženi su manjem pritisku za djelovanje. Ako cijene goriva dugoročno budu niske, oni će svoju aktualnu tehnologiju i dalje moći dobro prodavati. Međutim, izostanak zelene revolucija nije jedina opasnost. Ako naftne multinacionalne kompanije zbog niskih cijena budu manje ulagale i ne budu otvarale nova nalazišta, tržište energenata u budućnosti bit će podložno naftnim šokovima kao što je bilo sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
 
Izvješće IEA-e moglo bi itekako probuditi političare. Naime, njene prognoze mogle bi uzdrmati UN-ov samit o klimatskim promjenama koji je započeti u Parizu za tri tjedna. Ako cijene fosilnih energenata dugoročno ostanu niske, to će poskupjeti odustanak od ekonomije bazirane na fosilnim gorivima. Šarm izvora energije bez ugljikova dioksida kao što su sunce, vjetar i voda ovisi o cijeni klasičnih energenata. Stručnjaci za klimatska pitanja stoga traže da se u slučaju potrebe omogući intervencija države kako bi se omjeri cijena promijenili.
 
„Za uspješnu klimatsku politiku mora platiti onaj koji želi koristiti oskudni deponij atmosfere“, izjavio je Ottmar Edenhofer, direktor instituta MCC i jedan od vodećih klimatskih ekonomista Njemačke. „Zbog toga energija iz ugljena, nafte i plina mora biti skuplja. Morat ćemo određivati cijene ugljik dioksida - ili porezima ili posredstvom funkcionalnog sustava trgovanja emisijama. Nakon objave izvješća IEA Edenhofer bi mogao imati dodatne argumente za svoj zahtjev. Prema analizi Međunarodne agencije za energiju veliku količinu nafte koja trenutačno cijene drži na niskoj razini tržište bi moglo apsorbirati tek 2020. Nakon toga bi, kako prognoziraju stručnjaci u svom novom temeljnom scenariju, cijena barela ponovno dosegla oko 80 dolara. Doduše, postoji i mogućnost da cijena nafte ostane niska sve do 2040. Notiranje za naftu od sredine 2014. palo je za polovinu u samo nekoliko mjeseci i trenutno se kreće oko 50 dolara po barelu (159 l). Uzrok tome u prvom je redu proširena ponuda Opeca na čelu sa Saudijskom Arabijom koja se time bori protiv konkurencije – nafte proizvedene postupkom frakcinga u SAD-u. Sve naftne zemlje trenutno proizvode ukupno 96 milijuna barela, što je dva milijuna barela više od trenutne potražnje. Upravo zbog te prekomjerne proizvodnje notiranja su i dalje niska.
 
Potrošači profitiraju od dugog razdoblja niskih cijena nafte, objašnjava IEA. „Ali raste opasnost od toga da će ovisiti o malom broju proizvođača. Ako bi cijena barela bila 50 dolara, proizvodnja nafte iz škriljevca u SAD-u više se ne bi isplatila. Proizvodnja nafte tada bi se isplatila samo izvoznicama na Bliskom istoku.“
http://www.drpdenetim.com/Images/Slides/109237.jpg
Po mišljenju stručnjaka iz Međunarodne agencije za energiju moguć je i scenarij u kojem će gospodarstvo jednako kao sedamdesetih godina prošlog stoljeća ovisiti upravo o toj kriznoj regiji – što će naravno imati odgovarajuće posljedice. Prije četiri desetljeća arapske zemlje uvele su Zapadu embargo na naftu i time globalno gospodarstvo gurnule u duboku recesiju. Zbog toga, smatraju stručnjaci IEA, u budućnosti će rasti opasnost od naglog i velikog rasta cijena nafte. Niske cijene nafte ne daju povoda za opuštanje, smatra šef IEA, već upravo suprotno: „Sada se moramo pripremati za buduće opasnosti.“
 
To također vrijedi s tehnološkog aspekta. Jer kada smo krenuli u potragu za alternativnim izvorima, pokrenuli smo intenzivan ciklus obnove. Zbog ekonomskog pritiska zrakoplovne, brodarske i špediterske tvrtke bile su primorane obnavljati svoje flote. Taj će pritisak znatno popustiti, ako nafta dugoročno ostane jeftina. Proizvođači zrakoplova poput Airbusa, primjerice, intenzivno rade s novim materijalima. Airbus planira unutarnji prostor budućih zrakoplova koncipirati po uzoru na kostur ptica. Sve te inovacije su skupe i uvijek se ispituje njihova rentabilnost. Ako zbog činjenice da neće morati štedjeti na kerozinu manje zrakoplovnih kompanija bude imalo potrebu za potpuno novim tipovima zrakoplova, onda će se smanjiti ulaganja u nove ideje i branša će usporiti svoj inovacijski tempo. Jeftina energija koči napredak – u svim sektorima.
 

Nando Sommerfeldt i Holger Zschäpitz, Die Welt, Hamburg

Hernádi: MOL grupa traga i za novim mogućnostima

 
 
MOL grupa dalje jača svoju poziciju u srednjoistočnoeuropskoj regiji, dok u interesu dugoročnoga rasta pored naftne industrije sve veću pozornost posvećuje i iskorištavanju drugih mogućnosti – rekao je predsjednik uprave i generalni direktor naftnog koncerna u intervjuu MTI-ju.
http://m.cdn.blog.hu/pe/penzkerdes/image/hernadi_zsolt2_1.jpg
Zsolt Hernádi
 
Zsolt Hernádi je izrazio mišljenje da, iako je nafta stvorila mogućnost za stjecanje značajnih tržišnih pozicija, mogućnosti rasta unutar toga sektora su ograničeni s više aspekata, na prodaju benzina i dizela uvelike utječu troškovi logistike, to jest na koju se udaljenost isplati dostavljati proizvode. Istodobno, rafinerije proizvode pedesetak vrsta različitih proizvoda koji su iskoristivi dijelom u kemijskim pogonima MOL-a, a osim toga u više od 40 država mogu se i prodati kao prerađevine. Kao rezultat maloprodajne strategije, u Mađarskoj više od 150 tisuća, a na razini regije nekih 750 tisuća posjećuje svakodnevno benzinske crpke, a temeljem toga može se pojaviti pitanje koje druge proizvode i usluge MOL može prodati što većem broju krajnjih korisnika.
 
Kako je rekao, osim proširenja maloprodajne djelatnosti sada već organski dio strategije MOL-a čini i proširenje lanca vrijednosti, a u taj krug spada npr. nedavno pokrenut pogon za proizvodnju butadiena, tvornica za proizvodnju sintetičke gume koja se gradi, kao i kontinuirano poboljšanje učinkovitosti pojedinih sektora, a unutar toga npr. strukture prihoda. Za optimizaciju unutarnjih procesa tvrtka provodi mjere koje je donijela zajedno sa sada već međunarodnim vodstvom i stručnim timom. Kao rezultat zadnjega programa za povećanje učinkovitosti, MOL je u razdoblju od 2010-2014. u rafiniranju i trgovini (downstream) postigao poboljšanje rezultata od 500 milijuna dolara. Novi cilj je poboljšanje od dodatnih 500 milijuna dolara do 2017. godine.
 
Predsjednik uprave je dodao kako je optimizacija kontinuirana i u istraživanju i eksploataciji (upstream), te su tako koraci poduzeti u cilju povećanja proizvodnje na zrelim poljima koji su na vrhuncu eksploatacije rezultirali da je eksploatacija na mađarskim poljima umjesto predviđenih 5% smanjena za samo 1% u prva tri kvartala u odnosu na godinu dana ranije rezultate. A novim akvizicijama u Norveškoj MOL teži k stjecanju znanja na području istraživanja i eksploatacije na moru, jer tim znanjem još ne raspolaže. Istovremeno, profitabilnost sektora ne ovisi samo o učinkovitosti nego i o rafinerijskim maržama i međunarodnoj cijeni nafte – dodao je. Na pitanje koji dio portfelja najviše obećava, Hernádi je odgovorio kako snagu grupi daje činjenica da stoji na više nogu te da istraživanje-proizvodnja te prerada-trgovina funkcioniraju integrirano.
 
Naftna industrija je s više aspekata volatilna, stoga je teško prognozirati i istaknuti samo jedan element. Kao primjer, naveo se je kako je 2011. godine Sirija smatrala najstabilnijom zemljom na Bliskom istoku s „obećavajućim portfeljem“. INA je tamo investirala oko 1 milijardu eura, no zbog političke situacije nastale u toj zemlji danas je računovodstvena vrijednost plinskih investicija u Siriji svedena na nulu. Neuspjeh je također relativni pojam, 2003. godine smatralo se uspjehom stjecanje 25% udjela u INA-i kupljeno radi uspostavljanja sigurnosti opskrbe u srednjoj Europi, a danas predstavlja problem, iako je udjel MOL-a u kompaniji otada porastao i tvrtka vrši prava korporativnog upravljanja. 
 
Kako je dodao, najveći financijski gubitak u zadnje vrijeme ipak je bilo otpisivanje velikog dijela imovine u Siriji, a najveći uspjeh upstream u Pakistanu. Međutim, kako je naglasio, osnovni, stožerni dio MOL-ova portfelja i glavni biznis je u srenjoistočnoeuropskoj regiji, jer tu tvrtka raspolaže logistikom izgrađenom u poznatom okruženju. „Ovdje smo doma a veliki dio investicija upravo ovdje ostvarujemo“ – rekao je. MOL u Mađarskoj godišnje ulaže oko 100 milijardi forinti. Istovremeno, rast u regiji ima svoj utjecaj, u downstreamu su ostale svega tri kompanije koje funkcioniraju kao odlučujući tržišni akteri: poljski PKN Orlen, OMV i MOL. Hernádi smatra kako bi veća koncentriranost tržišta već nametnulo probleme što se tržišnog natjecanja tiče, stoga će taj raspored vjerojatno dugo vremena opstati. Predsjednik uprave rekao je kako se zbog niske cijene nafte u svim sektorima provode nove kalkulacije, kako bi se vidjelo isplati li se sačuvati određene sektore, no MOL grupa koja raspolaže s odgovarajućom financijskom pozadinom i likvidnosti, ne treba nužno poduzeti klasične korake i odbaciti neke dijelove imovine.
 
Vezano uz INA-u Zsolt Hernádi rekao je: „ne možemo govoriti o tomu da će MOL otkupiti udjel hrvatske naftne kompanije koji je u državnom vlasništvu sve dok aktualna vlada ne stvori okruženje povoljno za investicije i ne teži k suradnji sa stranim tvrtkama koje ulažu u zemlju, a i s INA-om.“ Prije skoro dvije godine MOL je najavio kako je spreman prodati svoj udjel u INA-i, prema riječima predsjednika uprave bilo je više zainteresiranih, zadnji puta u proljeće ove godine, no nije postignut napredak koji bi se mogao iskomunicirati. Na pitanje u kojoj bi mjeri prodaja INA-e utjecala na mađarsku naftnu grupu, Hernádi je rekao kako je hrvatska naftna kompanija u strategiji MOL-a prije 10 godina još imala ozbiljnu težinu, no danas već postoji i strategija bez INA-e, ali prvenstveni i dugoročni interes MOL-a i energetske sigurnosti srednje Europe je da INA ostane dijelom grupe.(www.napi.hr, MTI)

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Petak, 19/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1048 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević