Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

U javnosti je prešućeno da je 4878 špekulanata, profitera i 'zaštićenih stvorova' uzimalo/dobivalo višemilijunske kredite

 
 
Bez obzira što mi je to teško priznati, budući da je bio najbliži suradnik Ivice Todorića, ministar Zdravko Marić je čini se ipak jedini ministar u Vladi koji odista zna svoj posao, zna doći u Sabor i sabornicima suvislo objasniti svoje prijedloge zakona, spremno i otvoreno odgovara na postavljena pitanja, ali je i veoma mudar u tome da ne govori o tome što ga ne pitaju, pa time lukavo izbjegava reći ono što zapravo čini meritum problema, koje svojim prijedlozima zakona namjerava riješiti. Tako je bilo i ovoga puta kada je iznosio prijedloga dvaju zakona za rješavanje pronblema blokiranih građana.
https://microjurisar.files.wordpress.com/2013/02/tarjetadecredito.jpg
I čak ne zamjeram ništa ministru Zdravku Mariću što nije rekao sve što je trebao reći, već zamjeram saborskim zastupnicima što „nastupaju sa blokiranim mozgovima“, iscrpljujući se na manje važnim pitanjima i kritikama prijedloga zakona, a nitko, baš nitko od njih nije se sjetio da zatraži objašnjenje od ministra Zdravka Marića o strukturi dugovanja tih blokiranih građana, i o rješavanju duga onih blokiranih dužnika koji čine više od polovice iznosa dugovanja. A on o tome nije govorio, jer ga nitko za to nije pitao, pa je to njegovo legitimno pravo, ali nije razumno i legitimno da oni koje smo izabrali da nas zastupaju u Saboru, ne brinu o tome što se prešućuje kada Vlada predlaže usvajanje nekih novih zakonskih rješenja. a upravo se to dogodilo ovog puta, pa je potrebno razjasniti o čemu se zapravo radi.
 
Podaci za ožujak 2018. na osnovi podataka FINA-e u svezi blokiranih građana su sljedeći:
1) Ukupan broj blokiranih građana je:   325.254
2) Ukupan dug blokiranih građana je:    43,37 milijardi kuna
3) 1,5 % ili 4878 građana duguje 51,4 % toga duga ili 22,30 milijardi kuna pri čemu svaki od tih 4878 građana ima dug veći od 1,00 milijun kuna
 
Podaci za isto razdoblje za blokirane poslovne subjekte, fizičke osobe i obrtnike su sljedeći:
4) Ukupan broj blokiranih poslovnih subjekata je 23.999
5) Ukupan dug tih poslovnih subjekata je: 12,83 milijardi kuna                       
6) Broj blokiranih poslovnih subjekata duže
    od 360 dana je 67,3 %  ili 16.148
7) Poslovni subjekti pod 6) duguju 80,8 %
     duga pod 5) ili 10,40 milijardi kuna
8) Broj blokiranih poslovnih subjekata
     do 60 dana je 12 % ili 2894
9) Poslovni subjekti pod 8) duguju 3,8 %
    duga pod 7) ili 493, 3 milijuna kuna
10) Poslovni subjekti bez ijednog zaposlenog je 63,2 % ili 15.172
11) Poslovni subjekti pod 10) duguju 67,8 % duga ili 8,69 milijardi kuna
12) Od broja poslovnih subjekata  pod 4) 35,3 % ili 8437 su pravne osobe koje duguju 56,9 % duga pod 5) ili 7,30 milijardi kuna
13) 8437 pravnih osoba pod 12) zapošljavaju 8829 radnika !
Podaci za isti period za blokirane fizičke osobe, odnosno obrtnike su sljedeći:
14) Broj blokiranih obrtnika je 15.562, imaju 7558 zaposlenika, imaju nepodmirene onaveze u iznosu od 5,5 milijardi kuna
 
Mnistar Zdravko Marić je iscrpno argumentirao 'dobročinstvo' ove Vlade glede oslabađanja od blokade stotinjak tisuće dužnika, čiji je dug manji od 10.000 kn, i 'olakšavanje' života onih ostalih do 320.376 dužnika, ali nije rekao ni riječ o onih 4878 dužnika koji duguju 22,30 milijardi duga, pri čemu svaki od njih duguje više od 1.000.000 kn?! Nije zamjeriti toliko ministru Zdravku Mariću, koliko treba zamjeriti saborskim zastupnicima, da ne postavljaju pitanja o tome kakva se poruka šalje u javnost prešućivanjem da je 4878 špekulanata, profitera i „zaštićenih stvorova“ uzimala/dobivala kredite od više milijuna kuna, vjerojatno ih i ne namjeravajući otplaćivati, sukladno svojim 'uzorima' iz vremana „blagoslovljene“ privatizacijske pljačke, kada se i na osnovi jednih „prljavih gaća“ ali „rodjačkih“, i uz dobru političku podršku moglo dobivati na stotine milijuna kredita, koje nije trebalo vraćati.
 
Šačica blokiranih duguje 22,30 milijardi duga!
 
Bilo je degutantno slušati patetično kukanje zastupnika Bunjca nad 360.000 blokiranih koji su „gladni kruha“, a istovremeno ne komentira činjenicu da šačica blokiranih duguje 22,30 milijardi duga, a vjerojatno imaju jesti i meda i mlijeka! Rasprava u svezi ove teme je samo još jednom potvrdilo da sabornici ne obavljaju posao za koji su izabrani valjanom ili ga čak ne obavljaju nikako, budući da vrijeme gube u većinom debilnim 'prepucavanjima', a ne u ozbiljno razmatranje predmeta koji im se od strane vlada 'podmeće' na izglasavanje. No pri ovakvom sastavu ovoga, a i ranijih saziva Sabora, i ne može se očekivati ništa bolje, jer ih većina ne smatra da su u Saboru radi zastupanja interesa svojih birača, već smatraju da su u Saboru radi izvršavanja obveze podizanja ruku, ne razmišljajući o tome za što glasuju, znajući samo da tako moraju glasovati po naredbama šefova stranaka. A može li biti drugačije, kada u Saboru u ime kluba HNS-a 'hvalospjeve' za prijedlog zakona „pjeva“ g. Saucha, osumnjičeni falsifikator putnih naloga?! Ne može!
 
I dok se to ne promijeni, ako se ikada i promijeni, poruka Vlade i Sabora narodu i javnosti je sljedeća: Ako „muljate“ sa neplaćanjem obveza, nemojte „muljati“ na sitno; struju, grijanje, pričuvu, telefon i slične „sitnice“ plaćajte redovito i bez otezanja, „muljajte“ na veliko; uzimajte velike kredite, zadužujte se na veliko na svim mjestima gdje imate dobre veze i „sponzore“, najbolje političke, pa čekajte da vam se nekom Vladinom odlukom to otpiše, olakša plaćanje, ili zastarom obriše.kao obvezu. A je li saborskim zastupnicima blokiran mozak odnosno jesu li im blokirane više mentalne funkcije ili se ponašaju tako radi toga što su na neke načine mentalno ili materijalno korumpirani, teško je jednoznačno odrediti, ali da sa njima nešto nije u redu to je bjelodano jasno!
 

Laslo Torma

Čvrsta ruka Donalda Trumpa počela donositi gospodarske plodove

 
 
Domoljubne i isplative trgovačke, porezne i carinske protumjere SAD-a počele su donositi plodove. Kina je 28. lipnja 2018. objavila dugo očekivan ublažavanja ograničenja za strana ulaganja u ključnim sektorima poput bankarstva, poljoprivrede, automobilske i teške industrije kako bi se udobrovoljila odlučnom Donaldu Trumpu. Nova ublažena lista stupa na snagu 28. srpnja ove godine. Pored potvrde već danih obećanja o potpunom ukidanju ograničenja vlasništva u područjima osiguranja i automobilske industrije u roku od tri do pet godina, Kina također ublažava ili ukida ograničenja vlasništva u brodogradnji, zrakoplovnoj industriji, energetskim mrežama i poljoprivredi, isključujući pšenicu i kukuruz.
https://cdn.cnn.com/cnnnext/dam/assets/160324164526-china-labor-protest-2-super-169.jpg
Pobuna radnika na kineski način
 
Kina se našla na meti primjedbi njenih glavnih trgovinskih partnera, uključujući Sjedinjene Države i Europsku uniju, zbog neravnoteže u pristupu njenom tržištu. Oni su ukazivali da je kineskim tvrtkama uglavnom dopušteno slobodno ulagati na njihova tržišta dok Kina ograničava mogućnosti stranim tvrtkama na njeno tržište. Peking je u više navrata rekao da će reforme tržišta provoditi svojim ritmom i istaknuo da će donijeti i primijeniti odluke o otvaranju svog tržišta na temelju vlastitih potreba a ne vanjskog pritiska. Strane tvrtke su istaknule da je napredak spor, a da su obećanja o pristupu kineskom tržištu ponavljanje ranije najavljenih reformi koje su se već trebale provesti.
 

Darko Kovačić

Proračunska transparentnost županija, gradova i općina – studeni 2017. – ožujak 2018.

 
 
Institut za javne financije predstavio je rezultate novog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica. Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama svih županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja i u četiri se posljednja ciklusa gotovo udvostručila s prosječnih 1,8 na 3,52. Ipak, usprkos poboljšanjima i vrlo dobrim prosjecima – županije 4,9, gradovi 4, općine 3,3 – i dalje su prevelike razlike, posebice među općinama, a brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje obveze Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, te preporuke Ministarstva financija. Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, valja je propisivati i poticati jer predstavlja početak puta ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za participaciju građana u proračunskom procesu.
https://lider.media/wp-content/uploads/2016/07/transproracun.jpg
I ove su godine sve vrste lokalnih jedinica objavile više svih vrsta dokumenata, a neke su se i osobito popravile. Općine Dugopolje, Posedarje, Rugvica i Svetvinčenat su s nule skočile na peticu, a općina Vela Luka, te gradovi Pleternica i Vodnjan s jedinice na peticu. Četiri dokumenta više nego u prošlom ciklusu objavili su još Dugi Rat, Dvor, Kraljevec na Sutli, Lovinac i Šolta. Valja istaknuti i da je prošlogodišnji najnetransparentniji Gospić u ovom ciklusu objavio tri, Imotski i Valpovo po dva, a Vrgorac pak jedan proračunski dokument, pa tako po prvi put nema ni jednog grada bez objavljenog bar jednog dokumenta. Usprkos tim poboljšanjima, transparentnost je i dalje vrlo neujednačena i još uvijek čak 25 općina nije objavilo niti jedan proračunski dokument, uključujući i Milnu, jednu od općina s najvišim prihodima po stanovniku. Kao i prethodnih godina, valja istaknuti najtransparentnije lokalne jedinice s malim brojem stanovnika (Ribnik, Grožnjan, Dekanovec, Tkon i Kamanje) i s niskim prihodima po stanovniku (Maruševec, Mače, Čaglin, Vidovec, Vratišinec i Sveti Ivan Žabno). Priznanje Instituta za objavljenih pet traženih proračunskih dokumenata ove je godine dobilo 17 županija, 54 grada i 107 općina.
 
Transparentni proračuni omogućuju građanima da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Građani se na taj način mogu informirati i utjecati na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti vlasti te smanjenje mogućnosti za korupciju. Transparentnost je mjerena brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica u razdoblju studeni 2017. – ožujak 2018., a to su: godišnje izvršenje proračuna za 2016.; polugodišnje izvršenje proračuna za 2017.; prijedlog proračuna za 2018.; izglasani proračun za 2018. i proračun za građane za 2018. Budući da se promatra dostupnost pet proračunskih dokumenata, razina transparentnosti može se kretati od 0 do 5. U obzir su uzeti samo dokumenti koji su bili dostupni u navedenom razdoblju i to na dan pretraživanja mrežne stranice, ali ne i naknadno objavljeni dokumenti.
 
Kako bi dobiveni rezultati bili dostupniji i pregledniji građanima, na mrežnim stranicama Instituta za javne financije objavljena je interaktivna karta s rezultatima i podatcima o svim županijama, gradovima i općinama. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta "Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije – Indeks otvorenosti lokalnih proračuna" kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Ravnateljica Instituta Katarina Ott naglasila je: "U skladu s preporukama Europske komisije, Vlada mora početi rješavati problem rascjepkanosti i funkcionalne raspodjele nadležnosti lokalnih jedinica, pa je i to prigoda da se utvrdi ima li dovoljnog opravdanja postojanje lokalnih jedinica koje već godinama nisu kadre osigurati ni zakonom propisanu razinu proračunske transparentnosti, a ne bi bile kadre ni plaćati predviđene kazne za neispunjavanje tih zakonskih obveza."
 

Mihaela Bronić

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Nedjelja, 19/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1118 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević