Get Adobe Flash player
IDS-ov

IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

Na Dan antifašističke borbe, vladajući u Istri, hrvatskim...

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Ne zaboravimo da su svi smijenjeni ministri u vrijeme otkrivanja...

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

Fašisti otvoreno šeću istarskim gradovima zajedno s...

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Plenković je previdio da je ljudima svega dosta i, naravno, krivac je...

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Srbi su prvi i jedini 1941. pobili sve svoje Židove i Srbiju Milana Nedića...

  • IDS-ov

    IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

    utorak, 30. lipnja 2020. 20:05
  • Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    utorak, 30. lipnja 2020. 14:52
  • U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    utorak, 30. lipnja 2020. 19:49
  • Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    petak, 03. srpnja 2020. 00:00
  • Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    četvrtak, 02. srpnja 2020. 14:12

Globalni višak opskrbe naftom

 
 
Rafinerijska prerada je presudan dio naftne industrije koji crnu sirovu naftu pretvara u precizno specificirane proizvode: od benzina i dizela, preko mlaznog goriva, do maziva i sirovina za petrokemijsku industriju. Međutim, koliko je rafinerijsko poslovanje važno i osjetljivo, najbolje pokazuje trenutačna kriza naftnog tržišta.
https://caspiannews.com/media/caspian_news/all_original_photos/1506606629_2370968_1506606371_97143oil-refinery.jpg
Dramatičan pad cijene nafte s oko 60 USD/bbl na nešto manje od 30 USD/bbl koji je započeo potkraj 2019. godine i traje do danas uzrokovan je najprije usporavanjem rasta svjetskog gospodarstva (uz obračun najvećih proizvođača za osiguravanje udjela na tržištu), a potom i izbijanjem pandemije koronavirusa. Tako je tržište nafte ostvarilo rekordan su cit u opskrbi u travnju jer je koronavirus ukinuo velik dio potražnje. Istodobno, neki veliki proizvođači poput Saudijske Arabije čak povećavaju proizvodnju stvarajući velike tržišne viškove i izazivaju globalno zagušenje naftom. Sve to prijeti da će u roku od nekoliko mjeseci posve nadmašiti skladišne kapacitete i možda čak prisiliti na prekid rada u naftnoj industriji.
Analitičari konzultantske kuće IHS procijenili su da će se globalni višak opskrbe naftom na mjesečnoj razini kretati na 4 - 10 milijuna bbl/d u razdoblju veljača - svibanj ove godine, što je jednako 4 - 10 % svjetske potražnje. Posljedice su takve da je u tim uvjetima i uz krizu s koronavirusom, prerada nafte u kineskim rafinerijama pala za oko 40 %.
 
Tri glavna izazova
 
Sve to ima odgovarajuće financijske posljedice. Tako bi ruski proračunski prihodi od prodaje nafte i plina ove godine trebali biti za 39 milijardi dolara manji nego što se ranije očekivalo, a slične probleme značajnog gubitka prihoda od industrije nafte imaju i drugi veliki proizvođači.
U svemu tome nalaze se rafinerije nafte kao važan dio slagalice trenutačne globalne krize i šireg koncepta sigurne i pro tabilne opskrbe nacionalnih tržišta naftnim proizvodima. Naime, rafinerijska prerada se tradicionalno smatra načinom proizvođača za ‘dodavanje vrijednosti’ svojem proizvodu umjesto da samo izvoze sirovinu. U novije vrijeme, države Bliskog istoka, a prije svega Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt, pokušale su ostvariti povrat vrijednosti ulaganjem u megarafinerije na svojim i ključnim azijskim tržištima, tj. u Kini, Indiji, Vijetnamu, Indoneziji i Maleziji. Tako su na svoje rafinerije dodale petrokemijske komplekse za stvaranje veće vrijednosti i sofisticiraniju proizvodnju. Međutim, najveći dio takvih investicijskih planova ulazi u razdoblje koje je složenije od onoga kada su novi projekti bili planirani i pokretani. Naime, sada se rafinerije suočavaju s tri glavna izazova.
 
Kapaciteti prerade
 
Prvi izazov se odnosi na pretjerane kapacitete rafinerijske prerade, iako se očekuje da će svjetska potražnja za naftom svakako porasti. Prema nekim ranijim analizama, rast će za oko 1,3 mil. bbl/d u 2020., dok Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svojem zadnjem izvješću iz ožujka predviđa da će do 2025. godine ona rasti po godišnjoj stopi malo manjoj od 1 mil. bbl/d (uz uračunat ovogodišnji pad zbog pandemije koronavirusa). No, planirani val novih rafinerija trebao bi povećati ukupne rafinerijske kapacitete u ovoj godini za više od 2,2 mil. bbl/d, a u 2022. se očekuje uključivanje u rad dodatnih 1,8 mil. bbl/d.
Taj dobitak kapaciteta uglavnom dolazi od novih divovskih rafinerija u Kini, na Bliskom istoku i jednog velikog postrojenja u Nigeriji. Potkraj godine bit će završena ključna faza nigerijske rafinerije Dangote u vrijednosti 11 mlrd. dolara. Kada i cijeli njezin petrokemijski dio bude potpuno završen 2024. godine, Nigerija će imati najveću svjetsku rafineriju i petrokemijski kompleks s kapacitetom prerade oko 600 000 bbl/d. Kuvajt nadograđuje dvije rafinerije za proizvodnju čistijih goriva i gradi novo treće gigantsko postrojenje, dok Oman gradi veliku rafineriju u suradnji s Kuvajtom. U UAE-u postoje manji projekti u rafineriji Jebel Ali i skladištu nafte Fujairah. Iran i Irak također provode niz projekata poboljšanja rafinerija različitih veličina. Sve te zemlje (i ostale koje to mogu) žele osigurati vlastitu energetsku neovisnost. Slično tome, iako kineske rafinerije višak naftnih proizvoda sada izvoze na tržišta svojih susjeda,te azijske zemlje ipak žele zadržati i vlastite rafinerije kako bi izbjegli ovisnost o Kini.
 
Ako se ostvare sve te planirane investicije širom svijeta, dio rafinerijskih kapaciteta definitivno će postati višak. Tako će neke naftne tvrtke morati raditi ispod maksimalnih stopa prerade pa i zatvoriti svoje rafinerije. To će se najvjerojatnije dogoditi u Europi i Japanu, gdje potražnja za naftom i rafinerijska proizvodnja padaju godinama, dok su troškovi energije ostali visoki, plaće radnika velike, a uvoz sirove nafte skuplji. Međutim, naftašima se nije lako riješiti i zatvoriti rafinerije. To uključuje ozbiljna pitanja zaštite okoliša pa je njihovo zatvaranje vezano uz iznimno visoke troškove saniranja terena. Istodobno se lokalna politika opire velikim otpuštanjima, a vlade preferiraju samodostatnost u rafinerijskom poslovanju kako bi za zemlju osigurale opskrbu gorivom. U međuvremenu, rafinerije na Bliskom istoku, u Aziji i Sjevernoj Americi postale su konkurentnije,velike i moderne i imaju lak pristup sirovinama.
 
Vrhunac potražnje
 
Drugi je izazov za rafinerije mogući vrhunac potražnje za naftom. Poboljšana učinkovitost konvencionalnih vozila, pooštreni ekološki standardi, usporavanje svjetskog gospodarstva, zamjena nafte prirodnim plinom i porast primjene električnih vozila dovode do stalnog i neumoljivog pada potrošnje. Kada će se to dogoditi, stvar je rasprave, a procjene se kreću u rasponu od sredine dvadesetih do sredine četrdesetih ili još dalje.
Za golema ulaganja u rafinerije, koja se mogu vratiti tek nakon desetljeća ili dulje, uz potrebu isplativog rada rafinerije u trajanju i više desetljeća nakon toga, izgledi su zabrinjavajući. Situacija je, zapravo, gora nego što izgleda, budući da rastući udio potražnje za finalnim rafinerijskim proizvodima ne proizlazi iz sirove nafte. Naime, potječe od tekućina iz prirodnog plina, nusproizvoda proizvodnje plina koji se posebno razvija u Sjedinjenim Američkim Državama, od biogoriva proizvedenih iz usjeva i biljnog otpada i od sintetičkih goriva dobivenih iz ugljena u Kini. Stoga će vrhunac prerade nafte u rafinerijama doći i prije vrhunca ukupne potrošnje nafte.
Da bi se nosile s tim izgledima, nove rafinerije su najčešće integrirane s petrokemijskom proizvodnjom.To donosi sinergije i uštede i dodaje vrijednost i raznolikost rezultatima poslovanja. Baš kao što se očekuje da će potražnja za gorivima za vozila u doglednoj budućnosti padati, tako se očekuje i da će potražnja za petrokemijskim proizvodima (plastikom, gumom, bojama, ljepilima, vlaknima i dr.) nastaviti rasti. Stoga su nove rafinerije uobičajeno projektirane za veliku proizvodnju petrokemijskih proizvoda. Poslovni izvori iz naftne industrije navode više od 1430 projekata proizvodnje ugljikovodika širom svijeta. Od toga se na ra niranje odnosi 36% ili 522 projekta, na petrokemiju 35% ili 489 projekata i na preradu plina, odnosno ukapljeni prirodni plin (LNG) 29% ili 421 projekt. Očekuje se da će kapital, održavanje i operativni proračuni industrije za preradu ugljikovodika dosegnuti gotovo 440 mlrd. dolara. 
Azijske zemlje i dalje mnogo ulažu u sva područja prerade i prodaje naftnih proizvoda. Ta nadogradnja uključuje dodatne rafinerijske kapacitete za zadovoljavanje potražnje za gorivima u prometu, petrokemijskim proizvodima i prirodnim plinom. Uz kontinuirano povećanje proizvodnje plina iz škriljaca, naftna i kemijska industrija prerade i ukapljenog plina u SAD-u nastavlja izgradnju novih kapaciteta: za proizvodnju etilena i derivata, za metanol i amonijak, odnosno ureu, za preradu i ukapljivanje prirodnog plina.
 
Zemlje Bliskog istoka ulažu velika sredstva u jačanje rafinerijskih kapaciteta za goriva u prometu s malim i ultramalim udjelom sumpora i visokovrijedne petrokemijske proizvode, uz značajno povećanje kapaciteta za preradu plina i logističku infrastrukturu prirodnog plina. Na azijsko-tihooceansko područje otpada oko 37% aktivnih projekata na globalnoj razini, a slijede ga Sjeverna Amerika i Bliski istok. Sveukupno, na ta tri dijela svijeta otpada gotovo 70% aktivnih projekata na globalnoj razini. I u Europi se provode slični novi projekti povezivanja rada postojećih rafinerija i petrokemijske industrije, a najbliži je primjer Mađarska. Koliko je to postalo važno, govori i to što Saudi Aramco planira investirati 20 mlrd. dolara u preuređenje rafinerije nafte Yanbu kapaciteta 400 000 bbl/d.Tako će se sirova nafta prerađivati izravno u petrokemijske proizvode bez rafiniranja motornih goriva.
 
Stroži ekološki standardi
 
Treći izazov za rafinerije je pooštravanje ekoloških standarda. Od 1. siječnja ove godine na snazi su novi propisi kojima je smanjena dopuštena količina sumpora u gorivu za brodove. To je loša vijest za jednostavne rafinerije s velikom proizvodnjom sumpornog loživog ulja. Međutim, to je povoljno za složene rafinerije koje mogu očistiti sirovu naftu od sumpora. Nadalje, dugoročno će svijet poduzimati nove mjere za čišćenje oceana što može smanjiti rast petrokemijske proizvodnje. Te će mjere poticati recikliranje i korištenje biomaterijala kao ulaza u industrijske i druge procese. Uz to, i emisije stakleničkih plinova u rafinerijama nastavit će biti u središtu pozornosti kada se politike klimatskih promjena pooštre.
Stoga će rafinerije koje prežive trenutačnu krizu potražnje za naftnim proizvodima morati nastaviti poboljšavati energetsku učinkovitost, uključivati više obnovljivih izvora i instalirati sustave za zahvaćanje ugljičnog dioksida. Kako izazovi u rafinerijskoj industriji rastu, rafinerije će morati biti disciplinirane, inovativne i visokoučinkovite kako bi postigle uspjeh investicija koje su u tijeku ili se tek planiraju.

 

Mr. sc. Ivo Tokić, MBA,

http://www.energetika-net.com/u-fokusu/res-publica/rafinerije-nafte-i-novi-energetski-svijet-30316?utm_source=portal_newsletter_2020_05&utm_medium=email&utm_campaign=Newsletter%20portala%20-Svibanj%202020&utm_content=res_publika_title_link

Hrvatska udruga za vodik slijedi svjetske trendove u energetici

 
 
Hrvatska udruga za vodik (CroH2)
adresa: Ruđera Boškovića 32, 21 000 Split
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
internet: croh2.fesb.unist.hr, hydrogeneurope.eu
Hrvatska udruga za vodik (CroH2) osnovana je potkraj 2019. kao svojevrstan nastavak Hrvatske stručne udruge za energiju vodika koja je osnovana još prije desetak godina. No, ta udruga nije saživjela jer zanimanja za vodik i vodikove energetske tehnike u Hrvatskoj jednostavno nije bilo. Da se situacija promijenila, bilo je jasno nakon stručnog skupa 'Vodik u Hrvatskoj' koji je početkom listopada oraganizirala INA i zato je donesena udruga o 'oživljavanju' Udrugu. 

Neposredni ciljevi nove stručne udruge tako su:
• okupiti hrvatsku industriju i znanstveno-istraživačku zajednicu, tj. formirati jaki i smisleni konzorcij koji moze konkurirati na europskim projektima
• osmisliti i realizirati barem jedan veliki projekt u vezi vodika u Hrvatskoj
• uključiti vodik u energetske strategije i operativne planove.
Sjedište Udruge je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Za predsjednika je izabran prof. dr. sc. Frano Barbir, dipl. ing. s FESB-a, pionir vodikove energetike u Hrvatskoj, dok je potpredsjednica doc. dr. sc. Ankica Kovač, dipl. ing. s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
 
Trenutačni projekti
 
Udruga trenutačno sudjeluje u projektu 'Fuel Cells and Hydrogen Market and Policy Observatory (H2 Observatory)' koji provodi međunarodna udruga HydrogenEurope. Njime će se prikupiti i usustaviti odgovarajući podaci (statistika tržišta, stanje zakona i propisa, standardi, patenti, obrazovni programi u članicama Europske unije) i stvoriti internetska baza podataka prilagođena korisnicima. 
Uz to, Udruga je potpisala i pisma namjere za sudjelovanje na projektima 'Green Economy East Europe: Strategic Partnerships and Tools for Building Capacity' koji pokreće Europsko društvo za gospodarski razvoj (EEDS) i 'Decarbonizing Islands using Renewable Energy Sources and Hydrogen' koji priprema jedna austrijska konzultantska tvrtka.
 
U uglednom društvu
 
Udrugu je odmah nakon osnivanja učlanjena u HydrogenEurope, krovnu udrugu europske industrije povezane s vodikom i udruga iz pojedinih zemalja. Tako je u HydrogenEurope učlanjeno više od 120 tvrtki i 17 nacionalnih i regionalnih udruga. Između ostalih, članovi su Airbus, Alstom, BMW, BP, Daimler, Honda, Linde, Michelin, Bosch, Shell, Siemens, Toyota, Viessmann i mnoge druge poznate tvrtke. 
HydrogenEurope je zajedno s Europskom komisijom i udrugom znanstveno-istraživačkih organizacija HydrogenEurope Research osnivač javno-privatnog partnerstva Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik preko kojeg se financiraju svi istraživački, inovacijski i demonstracijski projekti u vezi gorivnih članaka i vodika u EU-u s proračunom od 1,3 miljarde eura za vrijeme trajanja programa Obzor 2020 (2014. - 2020. godine). U sljedećem okvirnom program Obzor 2020 to će se partnerstvo nastaviti kao Clean Hydrogen Alliance. Dogovori i pregovori o njegovom ustrojstvu i opsegu djelovanja su u tijeku.
I za kraj, valja spomenuti da je prof. Barbir izabran za predsjednika Grupe predstavnika država, savjetodavno-nadzornog tijela ranije spomenutog javno-privatnog partnerstva.
 

www.energetika-net.com

Odvjetnici: Poduzetnici mogu tužiti državu zbog odluka Nacionalnog stožera i zabrane rada, država bi mogla izgubiti

 
 
Sve je više napisa i rasprave o tome jesu li odluke koje je donosio Stožer civilne zaštite bile zakonite, i može li se poduzetnik obratiti sudu radi dobivanja odštete zbog nemogućnosti rada tijekom pandemije. Tim smo povodom od dvojice odvjetnika zatražili odgovore na PRILIČNO VAŽNA pitanja – Danijela Pribanića i Martina Sherrija.
https://torpedo.media/wp-content/uploads/2020/03/Bo%C5%BEinovi%C4%87-press-nacionalni-sto%C5%BEer-civilne-za%C5%A1tite.jpg
- Ako bi se odluke Civilnog stožera proglasile kao nezakonite, svatko tko je uistinu pretrpio štetu zbog tih odluka jer nije mogao raditi i zarađivati, imao bi priliku tražiti naknadu štete putem suda od same države. Nije izgledno da bi državno odvjetništvo u mirenju koje je obvezno prije tužbe protiv države, pristalo na naknadu štete, tako da je izvjesno vođenje sudskih postupaka - pojašnjava Sherri.
- Bit svih odluka Stožera je ograničavanje ustavnih prava i sloboda radi suzbijanja pandemije. Takve odluke prema našem Ustavu može donositi isključivo Sabor zakonima, a ne izvršna vlast podzakonskim aktima. Niti nedavna izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ne može ozakoniti te odluke, bez obzira na to što je zakon donesen retroaktivno. Taj zakon ne daje u sebi ovlast ministrima da ograničavaju prava i slobode u mjeri u kojoj je to stožer činio. Nije bilo moguće ograničiti radno vrijeme, zabraniti rad osobama za koje nije utvrđeno da su bolesne ili zaražene, zabraniti vjerska i sva druga okupljanja, kretanje unutar zemlje, uvođenje propusnica i tome slično. Ovlasti ministarstva zdravstva se po tom zakonu u bitnome svode samo na provođenje mjera izolacije i nadzora nad osobama za koje se sumnja da su zaražene. Vladavina prava ne tolerira zaobilaženje ustavnih odredbi. Jedina mogućnost da država uskladi poduzete radnje s Ustavom je donošenje posebnog zakona kroz koji će Sabor propisati kao vlastite sve odluke Stožera barem na formalnoj razini. Umjesto da se nastoji zaobići jasne odredbe Ustava te odluke Stožera potvrditi kao odluke koje je donio ministar zdravstva - kaže Pribanić. 
 
Opravdano postupanje u najboljem interesu cijele države i društva?
- Sabor nije, iako je imao priliku jer je već više puta redovno zasjedao, proglasio takozvanoizvanredno stanje, kojim bi izvršna vlast dobile veće ovlasti nego joj pripadaju po Ustavu. Ne znamo zašto se odluke donose izvan Sabora, kad Sabor i dalje zasjeda i može donositi odluke dovoljno promptno. Ustav jasno predviđa postupanje u ovakvim situacijama, ne vidimo opravdanje da se ne postupa u skladu s time - smatra Sherri. 
 
Ipak malo pretjerano mišljenje? 
 
- Upravo suprotno, većina europskih država je odluke donosila u parlamentima i uz dopuštenje parlamenta. Ovih dana se pokazalo da je općinski sud u Pragu ukinuo mjere koje je donijelo njihovo ministarstvo zdravlja, pozivajući se upravo na ograničenja iz njihovog ustava. U obrazloženju odluke je sud naveo kako bez obzira na ozbiljnost pandemije i čak i proglašeno izvanredno stanje, ministarstvo ne može donositi takve odluke i da je te odluke eventualno mogao donijeti parlament - prepričava odluku češkog suda odvjetnik Sherri.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ovih dana ukinuo mjere zabrane kretanja osoba mlađih od 18 i starijih od 65 godina, smatrajući kako te mjere nisu proporcionalne cilju koji se želi postići, a i Ustavni sud Kosova je utvrdio kako su mjere nezakonite jer vlada nema ovlasti ograničavati osnovna ljudska prava i slobode:
- Odluke suda u BiH i Kosovu su zanimljive jer slijede osnovnu logiku Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Ljudska prava se smiju ograničiti samo razmjerno interesu koji se želi zaštiti i u mjeri koja je nužna. S obzirom na uključenost međunarodnih sudaca u njihov rad, za očekivati je i da će drugi ustavni sudovi, Sud Europske unije i Sud za ljudska prava imatislična stajališta zbog zaobilaženja parlamenta u donošenju restrikcija - pojašnjava Pribanić i dodaje kako svako ograničenje mora biti proporcionalno, nužno i usmjereno na ostvarivanje legitimnog cilja.
 
Cilj ne opravdava sredstvo
 
- Mjere su očito neproporcionalne jer su obuhvaćene i osobe koje nisu zaražene niti su bile u doticaju sa zaraženima. Nakon više od mjesec dana svima je jasno da su mjere donijete kopiranjem izvana i da su bile motivirane strahom. Potpuno je zanemaren pravni poredak i još uvijek ne postoje znanstvene studije koje bi to opravdale - pojašnjava Sherri i dodaje kako svrha mjera zaštite zdravlja pučanstva ne može biti isključivo spašavanje života od posljedica pandemije nauštrb redovnog dijagnosticiranja i liječenja svih drugih bolesti, a posebno kad je smrtnost u onkologiji daleko veća. Cilj ne opravdava sredstvo, iako je očita namjera države bila zaštititi stanovništvo i pomoći gospodarstvu.
- U više sam navrata razgovarao s pravnicima i drugim poznanicima i svatko daje neko svoje objašnjenje cilja i svrhe ovih mjera. Je li to zaštita ljudskog zdravlja, života ljudi, zdravstvenog sustava, nije potpuno jasno navedeno u nijednoj odluci stožera. Prema informacijama iz medija ne čini se da bi situacija opravdavala ovakve mjere niti je to ikad bilo slučaj. Odluke uopće nemaju obrazloženja, a sva se tumačenja i promocija odluka svodi na paušalno pozivanje na struku - pojašnjava Pribanić.
- Nepostojanje ciljeva dovodi do toga da seni svrha mjera ne može ispitati, a sve najave njihovog ukidanja i ponovnog vraćanja produbljuju osjećaj neizvjesnosti kod građana i poslovnih subjekata čime se u cijelosti onemogućavaju gospodarske projekcije - dodaje Sherri.
 
Nepostojanje znanstvenih studija za restrikcije
 
- Na dnevnoj se osnovi mijenjaju takozvane preporuke raznih upravnih organa o tome kako ćemo kupovati u trgovinama ili sjediti u restoranima. Nijedna od tih odluka nije potkrepljena znanstveno utemeljenim činjenicama, a studije iz Njemačke pokazuju da virus ne ostaje na površinama kao što se to prvotno tvrdilo - ističe Sherri i dodaje kako unatoč dobroj namjeri države, mjere ne smiju biti nesrazmjerne cilju i svrsi kao ni protivne Ustavu.
Pribanić dodaje kako se na temelju preporuka ne mogu zatvarati trgovine i restorani jer to nisu nikakvi zakonski akti niti pravilnici. Preporuka ničime nije postala zakon i izvjesno je da će prekršajni sudovi preispitivati rješenja koja se pozivaju na te preporuke.
 
Ljudska prava poslovnih subjekata
 
- Neshvatljivo jepostupanje države u ovoj pandemiji jer do ovakvih ograničenja nije do sad nikad došlo iako se čini da je smrtnost od drugih ugroza bila konstantno daleko veća - dodaje Pribanić i pojašnjava da su ustavna prava jednako zajamčena i fizičkim osobama i poslovnim subjektima.
- Pravo na poštivanje vlasništva u sebi sadrži i pravo poslovnih subjekata da rade i privređuju, a ograničenje tih prava može biti provedeno jedino ako ispunjava navedene uvjete - smatra Pribanić. I po europskom pravu je moguće tužiti državu za naknadu štete zbog povreda europskog prava. Postoje stotine uspješnih primjera gdje su nacionalni sudovi država članica EU postupali po odlukama Suda Europske unije i dodjeljivali odštetu poslovnim subjektima zbog propusta državnih tijela u primjeni europskog prava ako su posljedice dovoljno ozbiljne. Bitan dio europskog prava su i ljudske i poduzetničke slobode - dodaje Pribanić.
- Imam dojam da se mjere donose i primjenjuju selektivno, bez jasnih kriterija zašto bi se nekim trgovinama omogućio rad, a nekim ne. Primjerice sve poslovnice banaka mogu raditi, drogerije također, dok tržnice na otvorenom nisu smjele. Nadalje mjere zaštite gospodarstva nisu obuhvatile sezonske radnike niti studente. Ovo pokazuje da mjere nisu proporcionalne i nužne, nego su selektivne - pojašnjava Sherri i dodaje kako mjere u bitnome narušavaju tržišno natjecanje među poduzetnicima te pravo na dostojanstven život građana.
- To da mjera mora biti nužna ne podrazumijeva potrebu čovjeka da nešto nužno obavlja, da ide samo u neke trgovine i da se kreće samo na nekim mjestima. Cilj mjera nije sprječavanje kretanje građana samo za sebe, i ne mogu se mjere svoditi na to da upravna tijela procjenjuju što je građanima nužno u obavljanju dnevnih aktivnosti. Nužnost je kategorija koja se treba odnositiprema svrsi mjera, a svrha nije jasno artikulirana - dodaje Pribanić.
 
Plaćanje medicinskog osoblja
 
- Mjere ne mogu biti opravdanje za neplaćanje plaća radnicima u punim iznosima prema ugovorima o radu ili otkazivanje ugovora o radu zbog odbijanja sklapanja aneksa ugovoru o radu kojim se radniku nameće smanjenje plaće - objašnjava Pribanić.
- Treba uzeti u razmatranje i pokretanje postupaka radi isplata naknada medicinskom osoblju koje danima dežura. To što oni rade pod radnom obvezom ne znači da mogu i smiju raditi besplatno - pojašnjava Sherri.
 
S neizvjesnošću se gospodarstvo ne može nositi
 
• Je li u ovom slučaju moguće da će se pojaviti zainteresirane udruge koje bi kao u slučaju franak podnijele kolektivne tužbe, ovaj put protiv same države?
- To je moguće, iako je za takav poduhvat potreban i veliki angažman i novčana sredstva. Odluka suda u Pragu može poslužiti kao dobar primjer u bavljenju tematikom, ali kod nas ni Ustavni sud ni ostali sudovi, nemaju rok u kojem moraju donijeti odluku o već podnesenim prijedlozima za ocjenu ustavnosti - pojašnjava Pribanić.
- Sudovi će procijeniti s vremenskim odmakom jesu li ove mjere bile nužne i opravdane, i koji su cilj trebale zaštititi - napominje Pribanić. 
- Očuvanje radnih mjesta isplatom pomoći od države ne predstavlja naknadu štete koja je nastala poduzetnicima i njihovim radnicima. Ovakvim se odlukama ugrožavaju tržišne slobode i gospodarski sustav kao takav jer unose neprihvatljivu i nedopuštenu neizvjesnost. Rizik je uobičajeni i normalni dio gospodarstva koji se može procijeniti i mogu se donositi odluke u skladu s tim rizicima. Kod neizvjesnosti ne postoji mogućnost izračuna i predviđanja posljedica, gospodarstvo se s neizvjesnošću ne može nositi - zaključuje Sherri.
 

https://lider.media/sto-i-kako/odvjetnici-poduzetnici-mogu-tuziti-drzavu-zbog-odluka-nacionalnog-stozera-i-zabrane-rada-sporove-ce-dobiti-131153

Anketa

Buduća Hrvatska vlada bit će najljevija od 1945. godine. Slažete li se?

Srijeda, 08/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1159 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević