Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Kolakušić: Korupcija izrazito nazočna u pravosuđu

 
 
Korupcija je glavni uzrok iseljavanja i izumiranja Hrvata, kažu stručnjaci za borbu protiv korupcije u toj zemlji. Predlažu osnivanje nacionalne direkcije za borbu protiv korupcije čijeg bi ravnatelja birali građani. Kad se građane pita, korupcija je hrvatski problem broj jedan, ali borba protiv nje nikako da zaživi. Štoviše, stručnjaci s kojima smo razgovarali za Deutsche Welle uvjereni su kako se u Hrvatskoj borba protiv korupcije nikad nije ni dogodila. Predsjednica Transparency International Hrvatska Davorka Budimir, sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić i sociolog kriminala i sveučilišni profesor dr. Renato Matić jedinstveni su u uvjerenju da u Hrvatskoj borba protiv korupcije danas uopće ne postoji.

Mislav Kolakušić
 
Dok se službeni Zagreb pripremao za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, pod pritiscima iz Bruxellesa, ubrzano se stvarao zakonodavni okvir koji je trebao osigurati da se Hrvatska, po ulasku, ne nađe pod monitoringom EU-a zbog izostanka antikorupcijskih mjera. Zakoni su se prepisivali, a građani su nekoliko mjeseci bili izloženi agresivnim propagandnim akcijama u kojima ih se uvjeravalo da je koruptivno ponašanje neprihvatljivo i da je poželjno da prijavljuju koruptivna nedjela. Odvijala su se i propagandna privođenja moćnih političkih aktera, ali nijedan takav slučaj nije do danas dobio svoj pravomoćni sudski pravorijek, a svi pompozno privođeni uživaju blagodati statusa slobodnih građana. Više nema ni propagandnih akcija ni promotivnih hapšenja, a problem korupcije jedva da tko više i spominje premda je ona bila glavna tema prošlih predsjedničkih izbora.
 
Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, koji je zbog borbe protiv korupcije i ovršnog zakona koji je stotine tisuća građana gurnuo u bijedu, dobio nadimak sudac–pravednik, u razgovoru za DW ističe kako korupcija uništava hrvatsko društvo i da je situacija svakim danom sve gora.
 
"Korupcija uništava naše društvo, ali nažalost svakim danom svjedoci smo sve gore situacije. Zakoni se pišu po narudžbi lobija pa je tada i svako otimanje javnog novca – našeg novca, zakonito. Što je to korupcija? To je kada se u postupku javne nabave nešto što vrijedi 1 milijun plati 1 milijun i za to se primi 'naknada' od 10.000 kn jer ste izabrali baš tog dobavljača. Kod nas je pravilo da se nešto što vrijedi 1 milijun plati 50 milijuna kuna javnog - našeg novca i uzme 'naknada' od 100.000 kn, a tada to više nije korupcija već veleizdaja. Prema javno dostupnim podacima pojedini kilometri autoceste koštali su i 150 milijuna kn, a kažu da je europski prosjek 30 milijuna kuna po kilometru, koliko je koštala i trasa Zagreb Split. Sagradili smo 1.000 km. Dok se građanima prezentira farbanje tunela, nitko se ne bavi razlikom od stotina milijuna ili milijardi kn. Korupcija je kada se ovršnim zakonom omogući da se pojedinci na troškovima tog postupka obogate dok se siromašni građani tjeraju u bijedu", naglašava Kolakušić.
 
Političke elite proizvode društveni kaos jer se u njemu dobro snalaze jer za njih vrijede posebna pravila. Kolakušić naglašava i da je izrazito prisutna korupcija u pravosuđu, a on se 10 godina već zalaže da sve odluke sudova budu javne, bez anonimizacije sudaca i stranaka jer je sadašnje skrivanje protivno Ustavom određenoj javnosti sudskih postupaka.
 
"Nije isto donositi odluke koje odudaraju od prava i zdravorazumske logike pod nadzorom javnosti ili u tajnosti. Nije isto ako je odluka i njezino obrazloženje dostupno samo strankama u postupku ili cijeloj javnosti. Kako u raspolaganju javnim novcem, tako je i u sudskim postupcima osnovni korak protiv korupcije javnost cijelog sudskog procesa. U našem kaznenom zakonodavstvu nedostaju novčane kazne koje bi se izricale uz kazne zatvora za kaznena djela korupcije i utaje poreza. Veliki broj ljudi protiv kojih se vode postupci za privredni kriminal ili korupciju prenio je imovinu na bliske osobe te su dijelovi kaznenih odluka, kojima im se nalaže da plate štetu koju su počinili proračunu, mrtvo slovo na papiru. Ako pored kazne guljenja krumpira izreknete i novčanu kaznu, primjerice u iznosu od 10 milijuna kn, osobi koja na sebi nema ništa, a bila je 10 godina direktor javnog društva iz kojeg su nestale stotine milijuna kuna, začudili biste se kako bi ona bila plaćena u kratkom roku da se novčana kazna zamjenjuje za bezuvjetnu kaznu zatvora kao i za sitne prekršaje", upozorava Kolakušić.
 
Sociolog kriminala dr. Renato Matić, koji godinama istražuje korupciju i njezine uzroke, prošle je godine objavio znanstveno istraživanje koje je pokazalo da je političko kadroviranje ključ problema kad je riječ o snažnoj otpornosti korupcije u Hrvatskoj. "Ljudi koji su stvarali i doprinijeli da se korupcija generira, kad se nađu na poziciji vlasti, kao floskulu predlažu rješenja. Ne može se sustav koji je korupciju stvorio i od nje živi boriti protiv korupcije. Nismo bili korumpiraniji nikad dosad, ulazak u EU nije ništa riješio, političke elite smatraju da su ispunili formu i to je to. Korupcija u okolnostima političkog utjecaja u javnim profesionalnim strukturama postaje i opstaje uobičajena, očekivana i poželjna aktivnost, a u okviru očekivanog institucionalnog djelovanja omogućuje se njezina obnova i pojačava otpornost, čak i ako je u društvu ostvaren pomak u razvoju percepcije i svijesti o korupciji. Djelotvorna strategija borbe protiv korupcije započinje razvlaštenjem političkih aktera od bilo kakvoga političkog utjecaja na profesionalne procese i strukture u javnim institucijama, a prvi je korak u tom smjeru raskid s praksom političkoga kadroviranja", ističe dr. Matić.
 
Predsjednica Transparency Internationala Hrvatska, vodeće nevladine organizacije koja se bori protiv korupcije, Davorka Budimir smatra da borba protiv korupcije nikad nije postojala, da su korupcija i potkradanje države naslijeđe iz bivšeg sustava u koje nitko ne želi dirati jer predstavljaju vrijednosni sustav političkih elita. Formalno se osnivaju institucije koje bi se trebale boriti protiv korupcije, ali im se u državnom proračunu ne osiguravaju sredstva za elementarno funkcioniranje.
 
"Korupciju građani uvijek ističu kao jedan od najvećih problema našeg društva, ali kad se već 27 godina ne događa nikakva promjena na tom polju, građani počinju vjerovati da se to i ne može promijeniti i da je korupcija zabetonirana. Političke elite uopće ne žele promjene ni borbu protiv korupcije. Hrvatska je pod pritiskom EU-a postavila zakonodavni okvir, usustavila preventivna tijela za borbu protiv korupcije – izabrali smo povjerenika za pristup informacijama, izabrano je povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, osnovano je tijelo koje kontrolira postupke javne nabave. Sve su te institucije bile zamišljene kao neovisne od politike, ali je za rad tih tijela u startu osigurano premalo financijskih sredstava čime su neke od njih bile gotovo paralizirane čak i u obavljanju osnovnih djelatnosti. U slučaju represivnih institucija koje bi se trebale boriti protiv korupcije još je i gore jer ni njima nisu osigurana financijska sredstva da rade brže i učinkovitije. Godinu za godinom glavni državni odvjetnik javno upozorava da nemaju dovoljno materijalnih sredstava za normalan rad. Zbog svega toga smatram da borba protiv korupcije ovdje nikad nije ni bila u fokusu politike", naglašava Budimir.
 
Uvjerena je kako je izostanak borbe protiv korupcije najveći problem u Hrvatskoj i da je ona glavni uzrok i iseljavanja i izumiranja. "Sustav je napravljen tako da politika sve kontrolira i sam sustav potiče koruptivne radnje i čitav niz nepravilnosti. Kod nas morate imati političku vezu za zapošljavanje na bilo kojoj razini – od čistačice do menadžera, prosječni građani ne mogu živjeti od svog rada ili znanja. Hrvatska nema problem ni s ustašama ni s partizanima, generacije koje su se rodile početkom rata završile su fakultete, zasnivaju svoje obitelji, njima bivši sustav ništa ne predstavlja. Oni traže reforme i borbu protiv korupcije, ali toga nema i oni jednostavno masovno iseljavaju u društva koja provode reforme i bore se protiv korupcije", zaključuje Budimir i ističe kako do danas političke elite nisu osigurale zakonsku zaštitu prijavitelja korupcije premda se u to kunu u svakoj izbornoj kampanji. Zaštita zviždača, istinska kontrola financiranja političkih stranaka i postupaka javne nabave, primjereno financiranje državnih institucija koje su zadužene za borbu protiv korupcije preduvjeti su da uopće možemo govoriti o namjeri da se ovo društvo bori protiv korupcije.
 
Sudac Kolakušić naglašava kako je za istinski početak reforme društva i borbe protiv korupcije nužno napokon početi primjenjivati zakon o porezu na dohodak, koji od 2000. godine daje ovlast ispitivanja stečenog dohotka - imovine, koji je najefikasnije sredstvo za povrat sredstava u državni proračun i oduzimanje nezakonito stečene imovine.
 
"Porezni zakoni i postupci  u svim su razvijenim državama važniji od kaznenog zakonodavstva. Porezni postupak je brz jer u njemu građanin mora dokazati iz kojih sredstava je pribavljena imovina, za razliku od kaznenog postupka koji je iznimno skup i dugotrajan, u kojem državno odvjetništvo mora dokazati da je netko primio mito,  što je vrlo često gotovo nemoguće. Dovesti korupciju i pogodovanje u normalnije okvire znatno je brže i lakše primjenom poreznih propisa nego kaznenim zakonodavstvom, odnosno, ako se ne dopusti uživanje u plodovima nezakonitog postupanja, onda će takvih postupanja biti sve manje i manje. Nužno je hitno osnovati Nacionalnu direkciju za borbu protiv korupcije čijeg bi ravnatelja građani izabrali neposredno i koji bi odgovarao za svoj rad Saboru pod budnim okom građana", zaključio je Kolakušić.
 

Helena Puljiz, Deutsche Welle

Kampanja povodom obilježavanja Europskoga dana zaštite osobnih podataka

 
 
HUP je u partnerstvu s Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP) za svoje članove organizirao prezentaciju na temu modernizacije zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka (GDPR uredba) koje je bilo namijenjeno poslodavcima, službenicima za zaštitu osobnih podataka, predstavnicima tijela javnih vlasti te ostalima koji u svom radu prikupljaju i obrađuju osobne podatke. Prezentacije su održali predstavnici AZOP-a (Agencije za zaštitu osobnih podataka) Ivana Žiljak, viša savjetnica i Igor Vulje, načelnik službe za nadzor. Ovim događanjem započela je kampanja podizanja svijesti i širenja znanja i informacija koji se odnose na novu europsku regulativu, a u njoj sudjeluju Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska zajednica županija Udruga gradova u Republici Hrvatskoj i Agencija za zaštitu osobnih podataka.
http://os-jakovlje.skole.hr/upload/os-jakovlje/images/static3/1474/Image/azop-logo-web-262x263.jpg
GDPR uredba stupa na snagu 25. svibnja 2018. godine, a novim ili jačim pravilima bit će obuhvaćene one djelatnosti koje se bave obradom osobnih podataka visokog rizika za koje će biti potrebno provesti procjenu učinka. Navedene obrade odnose se na: nove tehnologije, obradu posebnih kategorija osobnih podataka tzv. osjetljivih podataka, automatiziranu obradu podataka te neautomatiziranu obradu podataka koji čine dio sustava pohrane ili im je to namjena. To su djelatnosti koje spadaju u zdravstveni, turistički, financijski, odgojno-obrazovni sektor te djelatnosti koje se bave obradom podataka dobivenih putem video nadzornih sustava, biometrijom i slično.

„Uredba o zaštiti osobnih podataka stupa na snagu 25. svibnja 2018. g. No, to ne znači da poslovni subjekti trebaju tada započeti usklađivanje s njom. Republika Hrvatska još uvijek nije donijela Zakon o provedbi Uredbe, a ako ga ne bude donijela ni do navedenog datuma, Uredba se svejedno primjenjuje, a u nadzor provođenja mogu doći i ovlaštena tijela iz drugih država članica. Visina iznosa kazni je tolika da u slučaju kažnjavanja pojedini subjekti neće moći to podnijeti i morat će zatvoriti svoje poslovanje. Stoga su edukacije koje provodimo s AZOP-om izuzetno važne kako bi se na vrijeme upoznali s novom regulativom i uskladili svoje poslovanje.“ - izjavila je Milica Jovanović, pravna savjetnica HUP-a.

Marija Pušić, viša savjetnica iz Agencije za zaštitu osobnih podataka naglasila je da kod primjene uredbe ne postoje jedinstvena rješenja primjenjiva na sve subjekte: „Svaki poslovni subjekt ima svoje specifičnosti pa je u skladu s time i u okviru svog djelovanja dužan uskladiti svoje poslovanje s GDPR-om te utvrditi: koje osobne podatke obrađuje, koja je pravna svrha obrade tih podataka, koje sustave pohrane podataka ima i kojima se koristi, koliki je rok čuvanja podataka, koja je zakonitost iznošenja u treće zemlje, jeli se ti podaci prosljeđuju trećim osobama te temeljem koje zakonske osnove, tko ima pristup tim podacima, jesu li tehničke mjere sigurnosti usklađene s odredbama iz čl. 32. Uredbe i drugim povezanim člancima i posebnim propisima.“

Uredba će se primjenjivati na sva trgovačka, dionička, jednostavna i ostala društva tj. tvrtke bez iznimaka. Također i na sve državne institucije koje su dužne obrađivati osobne podatke u okviru njenih odredaba, osim u slučajevima kaznenopravnih aktivnosti, poput sprečavanja kaznenih djela ili progona počinitelja istih te u područjima izvan nadležnosti prava EU-a. Obveza svih tijela javne vlasti je imenovati službenika za zaštitu osobnih podataka.
 

Anđelka Felja

Zbog parafiskalnih davanja i poreza poduzeća i teškoćama

 
 
Hoće li Hrvati osjetiti smanjenje PDV-a? Najvjerojatnije ne će. Prvi put od uvođenja u Hrvatskoj bi mogla biti smanjena opća stopa poreza na dodatnu vrijednost, mada je to i dosad bilo više puta najavljivano (uglavnom predizborno). Sada je smanjenje PDV-a najavio premijer Andrej Plenković, a potvrdio i ministar financija Zdravko Marić. PDV bi tako mogao biti spušten na 24 ili 23 posto 2019. ili eventualno izborne 2020. godine. Marić je oprezno kazao da će se o detaljima još razgovarati, a Ministarstvo financija na upit Deutsche Wellea o tome postoje li izračuni što bi smanjenje opće stope PDV-a značilo za državne prihode i gospodarstvo te kako će se razlika nadoknaditi, uputilo nas je samo na Marićeve izjave, ne želeći ulaziti u eventualne izračune.
https://vector.me/files/images/1/3/13668/pdv.png
A PDV je najizdašniji porez za državnu blagajnu koja je 2017. prvi put, kako su se vladajući pohvalili, ostvarila suficit. Ove godine trebao bi donijeti 50 milijardi kuna. Zato države vole PDV, jer je izdašan, a porezna evazija je minimalna. Osim toga, on u državi s mnogo sive ekonomije, poput Hrvatske, uspijeva zahvatiti i one koji rade na crno ili u inozemstvu, ali i brojne strane turiste. „To je razlog koji opravdava veću opću stopu PDV-a u Hrvatskoj nego u drugim uređenijim ekonomijama, ali ne na razini 25 % nego niže. Recimo 22 % koliko je bila ranije“, ističe prof. dr. Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
 
„Za gospodarstvo bi bilo bolje smanjiti primjerice parafiskalna davanja koja kompliciraju porezni sustav i život poduzetnicima, poreze na dobit i dohodak, kod kojih je nešto smanjeno, a što bi smanjilo cijenu rada i povećalo konkurentnost“, kaže ekonomist prof. Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Smanjenje PDV-a ne znači da će se povećati kupovna moć ljudi, upozorava. I prof. Ivanov ističe da su zbog parafiskalnih davanja i poreza koje snose poduzeća – na dohodak, dobit, plus doprinosi – naša poduzeća manje konkurentna na domaćem i stranom tržištu. „Parafiskalna davanja opterećuju poduzetnike kada bilježe rast prihoda, ali još više kada bilježe pad prihoda - što znači da se ne vodi računa o ekonomskoj snazi i sposobnosti plaćanja nameta, kao ni o opstanku poduzeća tijekom razdoblja recesije.“
 
PDV više pogađa ljude slabijih platežnih sposobnosti, pa se njegovo smanjenje može gledati i kao populističku mjera dragu političarima jer zahvaća najširu populaciju. Smanjenjem stope za jedan posto, država bi izgubila oko dvije milijarde prihoda. „Otvara se pitanje na koji način će se nadoknaditi izgubljeni porezni prihodi, vodeći računa o strategiji smanjivanja javnog duga“, upozorava Vedran Recher s Ekonomskog instituta. „Mjera kojoj svakako treba posvetiti više pozornosti jest porez na nekretnine kao potencijalna zamjena za izgubljene prihode od PDV-a. Na taj način jedan regresivni porez efektivno bi se zamijenio progresivnim, što bi imalo i redistribucijske učinke u gospodarstvu. Naravno, u slučaju da je taj porez precizno definiran i jasan, a ne na način na kakav su ga već pokušali uvesti“, upozorava Recher, a s njime se slaže i prof. Brkić koji upozorava da se porezne promjene moraju „pažljivo izvagati i napraviti precizne simulacije“. Ističe da se mora voditi računa o tome da puno hrvatskih građana ima nekretnine. „Porez treba dizajnirati tako da se ljude koji su lošijeg imovinskog stanja, a imaju nekretnine, ne dovede u loš položaj. Često donosimo zakone i promjene bez dubljeg promišljanja, ad hoc, bez simulacija ekonomskih i multiplikativnih efekata“, upozorava prof. Brkić.
 
S druge strane, potrošači se ne trebaju nadati da će puno osjetiti pojeftinjenje proizvoda za 0,8 posto, ako ga uopće bude, odnosno ako proizvođači i trgovci ne zadrže tu razliku, kao što je uglavnom bilo kada je ugostiteljima PDV smanjen. „Nije neuobičajena praksa da kad porez raste, rastu i cijene, ali kad porez pada, cijene ne padaju. U pravilu je prilagodba cijena na gore uvijek brža“, kaže Recher. Osim toga, razlika u cijeni između 125 i 124 (ili 123) kune neće puno utjecati na odluku potrošača da nešto kupi. No postoje drugi razlozi da se stopa PDV-a smanji i to ne za jedan nego i za dva posto.
 
Smanjenje poreza fer je prema građanima
 
„S obzirom da hrvatsko gospodarstvo ekspandira više od dvije godine te da je opća stopa PDV-a povećana u dva navrata tijekom godina recesije, sada je trenutak za ozbiljnu raspravu o smanjenju opće stope PDV-a jer to je minimum fer odnosa države i vladajućih garnitura prema građanima.“ To čak nije ni pitanje političkih orijentacija stranaka (HDZ-a vs SDP-a), jer država funkcionira uz visoke javne rashode i visoko zastupljenu ulogu u gospodarstvu. Uz istu poreznu osnovicu stopa poreza od 25 % znači 13,64 % veće prihode države od PDV-a nego uz poreznu stopu 22 % koju smo imali prije krize“, kaže prof. dr. Ivanov.
 
Osnovica poreza smanjena je u krizi, jer su građani smanjili potrošnju, no sada je opet povećana, pa je i količina novca koji se ubire veća. „Stopu PDV-a stoga treba smanjiti kako ne bi došlo do neopravdanog rasta javnih rashoda,  tim više što će nakon aktualnog razdoblja ekspanzije opet  doći neki oblik recesijskih zbivanja i tada će se država ponovno suočiti s manjkom prihoda i posegnuti za povećanjem poreza“ upozorava.
 
Prof. Ivanov kaže da PDV treba sada smanjiti kako bi se mogao povećati u godinama recesije. Da je struktura hrvatskog gospodarstva drukčija u smislu nižih javnih rashoda i manjeg javnog sektora, situacija bi bila bitno drugačija. Porezi bi trebali biti veći u godinama ekspanzije kako bi se mogli smanjivati u godinama recesije“. Tako bi se stvarao suficit u dobrim vremenima koji bi se koristio za poticanje gospodarskog rasta u lošim vremenima. „To je pametno protuciklično djelovanje za zemlje koji mogu obuzdati javnu potrošnju, koje bolje i efikasnije upravljaju javnim rashodima, imaju manji razmjer korupcije i gospodarskog kriminala, odnosno koje nemaju toliki razmjer zlouporabe izvlačenja državnog novca i javnih resursa u svrhu privatnih interesa pojedinaca. No, svi znamo da Hrvatska nije takva“, zaključuje prof. Ivanov.
 

Dalibor Dobrić, Deutsche Welle

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Utorak, 20/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 887 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević