Get Adobe Flash player
Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Srpski nacizam i hrvatska šutnja

Hrvatska aktualna vlast ne smije više olako prelaziti preko stalnih...

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Sve nas je manje – a birača sve više!?

Uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebamo imati 3 izborne...

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

Zdravko Marić je sve znao...     Teškoće u...

Omerta na hrvatski način

Omerta na hrvatski način

Žao mi je predsjednika Vlade Plenkovića što su ga...

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

U Hrvatskoj nisu ugrožena prava nacionalnih manjina. Ugrožena su prava...

  • Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    Srpski nacizam i hrvatska šutnja

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:15
  • Sve nas je manje – a birača sve više!?

    Sve nas je manje – a birača sve više!?

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:14
  • Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    Neistine predsjednika Vlade i njegovih suradnika

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 11:24
  • Omerta na hrvatski način

    Omerta na hrvatski način

    četvrtak, 24. svibnja 2018. 15:12
  • Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    Vijeće Europe na strani hrvatskih velikosrba

    utorak, 22. svibnja 2018. 12:08

Europa i Središnja Azija mogu pružiti bolje mogućnosti iskorištavanjem tehnologija ulančanih blokova

 
 
Kako je gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji dosegao vrhunac nakon što se 2017. popeo na 2,7 %, uz predviđenih 2,3 % za 2018., zemlje regije trebale bi iskoristiti nove digitalne tehnologije radi inoviranja i unaprjeđenja svojih usluga, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o gospodarskim prilikama u Europi i Srednjoj Aziji, koje se posebno bavi kriptovalutama i tehnologijom ulančanih blokova (blockchain), a objavljeno je pod naslovom Cryptocurrencies and Blockchain: Europe and Central Asia Economic Update.
https://emerging-europe.com/wp-content/uploads/2018/05/bigstock-fintech-icon-on-abstract-fina-209216539-990x556.jpg
Tvorci javnih politika u regiji morat će uspostaviti ravnotežu između oslobađanja punog potencijala i obuzdavanja medijske halabuke oko novih tehnologija. Istodobno, javnim politikama građanima treba pružiti i potporu u prilagodbi sve većoj fleksibilnosti na tržištu rada i proizvoda.
 
U novom valu tehnologija koje dolaze posebno mjesto zauzimaju i ulančani blokovi – digitalne tehnologije koje korisnicima omogućuju izravnu provedbu transakcija i protok informacija bez potrebe za nekim pouzdanim posrednikom. Prva primjena tehnologije ulančanih blokova odnosila se na kriptovalute, koje stvaraju digitalni novac bez intervencije središnjih banaka i omogućuju plaćanja bez posredovanja financijskih institucija.
 
“Mnoge zemlje Europe i središnje Azije pokazale su se plodnim tlom za razvoj kriptovaluta i tehnologija ulančanih blokova”, izjavio je Hans Timmer, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, prigodom predstavljanja izvješća u Tbilisiju. “Primjerice, rudarenje kriptovaluta iznenađujuće je rašireno u Gruziji, a uvelike ga pokreću porezna izuzeća i niske cijene električne energije. U godinama koje predstoje, vlada će se svakako morati pobrinuti za financijski nadzor i zaštitu potrošača.” Kako su danas prerasle u industriju vrijednu više milijardi dolara, kriptovalute i dalje izazivaju vrlo oprečna mišljenja, stoji u izvješću. Izrazita kolebljivost vrijednosti kriptovaluta pobuđuje sumnju u to jesu li održive kao zamjena za službena sredstva plaćanja, a povoda za brigu daju i sve viši troškovi električne energije povezani s rudarenjem kriptovaluta.
 
No, temeljna tehnologija ulančanih blokova usvaja se sve više, pri čemu više vlada u regiji već iskušava primjenu ulančanih blokova u digitalizaciji i racionalizaciji javnih usluga ne bi li im povećale sigurnost, transparentnost i učinkovitost. Primjerice, u Ukrajini, Estoniji i Gruziji vlasti kane uvesti zemljišne knjige i upisnike nekretnina na temelju tehnologije ulančanih blokova. U Azerbajdžanu eksperimentiraju s digitalnim identitetima u bankarstvu, dok je u Litvi otvoren centar za tehnologiju ulančanih blokova radi inkubacije startup tvrtki na tom području. Švicarska namjerava postati središte tehnologije ulančanih blokova i predvodnik je kada je posrijedi prilagodba propisa toj tehnologiji.
 
“Tehnologija ulančanih blokova izlaže privatni financijski sektor pritisku konkurencije, a unutar vlada dovodi i do stvaranja kreativnih zamisli i pristupa”, pridodao je g. Timmer. “Istodobno, iznjedrila je i cijeli niz izazova za javne politike zemalja.” Među ključnim izazovima su osiguravanje financijskog nadzora te suzbijanje pranja novca, utaje poreza i nezakonitih transakcija. Pored toga, vlade moraju riješiti pitanje goleme potrošnje električne energije prilikom rudarenja kriptovaluta, a istodobno odrediti i koliku će potporu dati startup tvrtkama koje se bave tehnologijom ulančanih blokova.
 
U izvješću se zaključuje kako su Europa i središnja Azija zabilježile snažan gospodarski rast – najbrži u proteklih deset godina – što se posebno odnosi na Srednju Europu i Tursku. No, smanjenje nezaposlenosti i povećanje inflacije ukazuju na to kako će se rast u regiji vjerojatno usporiti u godinama koje predstoje. U razdoblju gospodarskog uzleta, mnoge zemlje regije povećale su svoj izvoz i smanjile fiskalni deficit, što će ublažiti udarac dođe li do nepovoljnih cikličkih kretanja. Međutim, u godinama koje predstoje, regija će se suočiti s dodatnim izazovima jer će se morati nositi s globalnim pooštravanjem financijskih uvjeta i pojačanim naginjanjem k protekcionizmu.
 

Anđelka Felja

Grgur Bučić važna je osoba za hrvatsku povijest i turizam

 
 
U petak, 20. travnja 2018.m u Hvaru je otvoren stalni postav prirodoslovne zbirke Kabineta Grgura Bučića Muzeja hvarske baštine u Ljetnikovcu Hanibala Lucića.
https://www.radiodalmacija.hr/wp-content/uploads/2018/04/Grgur-Bu%C4%8Di%C4%87.jpg
Grgur Bučić (1829.-1911.)
 
Grgur Bučićvažna je osoba za hrvatsku povijest i turizam, s obzirom na to da su se početkom 19. stoljeća meteorološka mjerenja povezivala s vegetacijom određenih područja, osobito u funkciji razvoja lječilišnog turizma. Jedan od svjetskih pionira bio je upravo Grgur Bučić, prvi hvarski meteorološki motritelj.Bučić je prvu meteorološka postaju u Hvaru osnovao pred 160 godina u bivšem samostanu sv. Venerande, gdje je smještena i danas – bila je jedna od prvih u jugoistočnoj Europi, a danas je upisana u hrvatsku povijest kao postaja s najdužim kontinuiranim meteorološkim mjerenjima. Upravo je slanje podataka s Hvara probudilo zanimanje Europljana za našim najsunčanijim otokom, pa se već 1868. godine osniva hvarsko Higijeničko društvo, prvo turističko društvo u Europi!
 
Otvaranje ove zbirke jedno je u nizu događanja koje Grad Hvar i Turistička zajednica Grada Hvara organiziraju tijekom ove godine, a sve u sklopu obilježavanja 150. obljetnice organiziranoga turizma u Hvaru. Hvar je oduvijek bio destinacija koja se razvijala zahvaljujući kulturnoj i prirodnoj baštini, a upravo to u fokusu ove važne obljetnice.
 
U svibnju će Hvar biti domaćin brojnih kulturnih, športskih i društvenih događanja – uz veliku središnju proslavu 150. godina turizma od 10. do 15. svibnja, u sklopu koje će se održati festival Hvar –otok vina, Večer otočkog folklora i klapske pjesme, Bal jedara i modna revija hvarskog dizajnera Tonija Carića Rica te koncerti Četiri tenora i Gibonnija, valja reći kako je Hvar u svibnju domaćin i 45. po redu festivala Dani hvarskog kazališta  te 22. Međunarodnog festivala igrane i dokumentarne radio drame Prix Marulić (19. - 24. svibnja).


Vanja Jarni

U 2017. zabilježen rekordni kapacitet obnovljivih izvora od 157 GW

 
 
Prošle godine je zabilježen rekordni kapacitet obnovljivih izvora energije od 157 GW, u odnosu na 2016. godinu kada je bilo 143 GW, prema novom izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Bloomberg New Energy Finance. Uz to, kapaciteti fosilnih goriva se procjenjuju samo na 70 GW snage nakon zatvaranja određenih postrojenja. Svijet je 2017. godine uložio više u energiju Sunca, nego u ugljen, naftu, plin i nuklearnu energiju zajedno. Od ukupnih kapaciteta obnovljivih izvora u prošloj godini 98 GW su činile sunčane elektrana, odnosno udio od 57 % od ukupnih ulaganja od 279,8 mlrd. USD, i time su nadmašile nova ulaganja u ugljen i plin, koja su procijenjena na 103 mlrd. USD.
http://www.sunelectric.com/file/home-slider-new.jpg
Kina je bila daleko najveći investitor u obnovljive izvore u 2017. godini čineći polovicu svjetskih kapaciteta s instaliranih 53 GW (uloženo 86,5 mlrd.), što je globalno privuklo petinu ulaganje više nego prošle godine. Veliki skok u ulaganja u 'čistu' energiju zabilježile su i Australija (za 147 %), Švedska (za 127 %) i Meksiko (za 810 %). Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama investicije su pale za 6 %, u Europi za 36 % (u Velikoj Britaniji za 65 % i Njemačkoj za 35 %), dok je u Japanu pad bio za 28 %. Za deset godina  (2007. - 2017. godine) ulaganja u obnovljive izvore energije, koja iznose 2,7 trilijuna USD, povećala su udio u ukupnoj proizvodnji električne energije s 5,2 % na 12,1 % te je prošle godine svijet bio pošteđen za oko 1,8 Gt emisija CO2, što je ekvivalent uklanjanja cjelokupnog američkog prometnog sustava. Smanjenje troškova proizvodnje električne energije iz sunčanih elektrana, i do neke mjere vjetroelektrana, dalje će poticati širenje obnovljivih izvora, objavio je Science Daily.
 

M. E., www.energetika-net.com

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 28/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1451 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević