Get Adobe Flash player
Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Milan Bandić ima potporu samo 21,33 posto biračkoga...

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Opetovani napad i politički pritisak IDS-a preko Glasa Istre na Katoličku...

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

Traženje istine nije 'revizionizam' nego revizija laži koje se i...

Stalne političke pretumbacije

Stalne političke pretumbacije

Klecala prepuna bivših komunista     Kolo...

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Eeeeeeeej, bre, Milorade, što ti...

  • Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    četvrtak, 21. veljače 2019. 16:47
  • Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    četvrtak, 21. veljače 2019. 12:16
  • HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    utorak, 19. veljače 2019. 06:56
  • Stalne političke pretumbacije

    Stalne političke pretumbacije

    utorak, 19. veljače 2019. 06:47
  • Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    utorak, 19. veljače 2019. 06:42

Udjel obnovljivaca u proizvodnji električne energije na vrlo visokom postotku

 
 
Obnovljivi izvori u prošloj su godini u Njemačkoj prvi put pretekli ugaljen i postali glavni izvor za dobivanje električne struje, s udjelom u ukupnoj proizvodnji nešto većim od 40 %, pokazalo je najnovije istraživanje. U godini ranije udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje iznosio je 38,2 %, a u 2010. samo 19,1 %, pokazuje novo istraživanje instituta Fraunhofer za solarne sustave. Promjena na ljestvici za 2018. i uspon obnovljivih izvora predstavljaju napredak u provedbi plana prema kojem bi najveće europsko gospodarstvo do 2030. trebalo iz obnovljivih izvora dobivati 65 % električne energije.
https://www.signavio.com/wp-content/uploads/2013/03/Logo-Fraunhofer-WEB1.png
Tranzicija će biti skupa pošto Njemačka do 2022. namjerava odustati od nuklearne energije i radi i na planovima reguliranog napuštanja uglja u daljem razdoblju. Istraživanje Fraunhofera pokazuje da je proizvodnja struje iz energije sunca, vjetra, biomase i vode lani u Njemačkoj porasla za 4,3 %, na 219 TWh. Ukupno je proizvedeno 542 TWh struje, ako se u obzir uzmu svi izvori, uključujući i fosilna goriva, od kojih je ugljen činio 38 %. Skeptici kažu da proizvodnja struje iz obnovljivih izvora samo zrcali povoljne klimatske obrasce i da se ne može smatrati dokazom o doprinosu tog sektora sigurnoj opskrbi energijom. Istraživanje Fraunhofera pokazuje da je udio Sunčeve energije u proizvodnji struje u Njemačkoj lani uvećan za 16 %, na 45,7 TWh, zbog dužeg ljeta. Instalirano je 3,2 GW novih kapaciteta koji sada ukupno iznose 45,5 GW, prema podacima iz istraživanja.
 

N. D., www.energetika-net.com

"Ulaskom Hrvatske u Eurozonu, Rusija bi dobila najveće oružje u Europi"

 
 
Euronews o ruskoj dominaciji u Hrvatskoj
Posljednji put kada se visokorizično gospodarstvo priključilo Eurozoni, to je rezultiralo grčkim spašavanjem. No, s rastućim zahtjevima svojih najmlađih članova, Bruxelles istražuje nastavak proširenja eurozone. Problem je u tome što bi to moglo ugroziti ne samo stabilnost eurozone, već vjerojatno i budućnost same EU, piše dr. Theodore Karasik, stručnjak za nacionalnu sigurnost i član američkog Lexington instituta u svojoj analizi za Euronews koju prenosimo u cijelosti, a koja se bavi ulaskom Hrvatske u eurozonu. Među posljednjim u nizu je i Hrvatska, također najnovija članica EU-a. U svibnju 2018. premijer Andrej Plenković izjavio je kako bi euro mogao biti usvojen za samo 7 do 8 godina. Već u prosincu guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić najavio je planove za formalno pokretanje procesa slanjem pisma namjere o uvođenju eura kao službene hrvatske valute. Upravo prošli tjedan, guverner Hrvatske središnje banke Boris Vujčić ponovio je stajalište Hrvatske, obrazloživši kako ukidanje eura za Hrvatsku “nema smisla”.
https://static.euronews.com/articles/stories/03/22/56/68/880x495_cmsv2_b5fa88fd-6493-5a0d-827e-7c8c0111ee1c-3225668.jpg
Vladimir Putin
 
Međutim, hrvatsko uvođenje eura bit će neizbježna katastrofa, kažnjavanje zemlje čije pravosuđe pati od ukorijenjene korupcije, a koja se iskorištava za proširenje ruskog utjecaja. EU je 2017. usko izbjegao “Grčku 2.0” u Hrvatskoj, gdje je najveća multimilijardna europska tvrtka, Agrokor, dobila državnu pomoć kako bi spriječila kolaps. Prihodi Agrokora iznosili su oko 15% hrvatskog BDP-a – isti postotak koji London predstavlja u odnosu na BDP Velike Britanije. Kolaps tvrtke mogao je brzo uništiti hrvatsko gospodarstvo. S oko 60.000 zaposlenika u jugoistočnoj Europi i godišnjom prodajom od 6,5 milijardi eura, Agrokorovo raspadanje moglo je izazvati domino efekt financijske nestabilnosti u regiji. To se nije dogodilo, na sreću – dobro, zahvaljujući Putinu. Spašavanje hrvatske vlade završilo je odobravanjem kredita u dvije banke u Kremlju – Sberbanke i Vneshtorgbanke, koje imaju 47% udjela u Agrokoru. Ukratko, sporazum je Putinu dao neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i na najveću tvrtku u bivšoj Jugoslaviji.
 
Ubrzo nakon spašavanja, Gazprom je iskoristio prijateljsku političku klimu za Rusiju potpisivanjem 10-godišnjeg ugovora za isporuku 1 milijarde kubičnih metara plina u Hrvatsku svake godine. Sa 70% tržišta plina, Hrvatska nije imala potrebe za daljnjim uvozom. Zemlja se odvratila od provođenja alternativnog puta za opskrbu plinom iz SAD-a i EU kroz luku Krk, koji je mogao potkopati pooštravanje ruskog energetskog zahvata za Europu. Sama priča oko pomoći Agrokoru bila je prepuna optužbi za korupciju. Prema oporbenim strankama, e-poruke koje su procurile 2018., otkrile su da su visoki ministri unaprijed znali financijske nepravilnosti tvrtke i unaprijed dogovorili spašavanje kako bi pokrenuli unosne isplate svojim poslovnim prijateljima pod korumpiranim konzultantskim poslovima.
Vlada poriče zloporabe, ali prema studiji Instituta za javne financije u Zagrebu koju financira Europska komisija, Hrvatska je “plodno tlo za korupciju” zbog “kronično neučinkovitog i korumpiranog pravnog sustava”. Ova je korupcija nesumnjivo ovlastila Putina na druge načine.
 
Dok državna agencija za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj, USKOK, zažari oči na tvrdnje Agrokora o korupciji koje impliciraju Plenkovićevu vladu, ona je u međuvremenu pokrenula visoki slučaj protiv Zsolta Hernadija, predsjednika mađarske nacionalne naftne tvrtke MOL – unatoč nedostatku dokaza protiv njega. U 2013. hrvatska je vlada optužila Hernadija za podmićivanje bivšeg premijera Ive Sanadera kako bi ostvario sporazum kojim je MOL kupio glavni udio u hrvatskoj nacionalnoj naftnoj tvrtki INA. USKOK je potom podržao zahtjev Hrvatske za Interpolovim nalogom za Hernadijevo uhićenje. No, kao što je tvrdio stručnjak za međunarodne odnose Kamran Bokhari u Wall Street Journalu, to je bilo “unatoč oslobođenju od tih optužbi od strane najvišeg trgovačko-arbitražnog suda Ujedinjenih naroda 2017. godine”.
 
Ruski interes nije tajna. Godinu dana nakon što je Hrvatska izrazila svoja potraživanja zbog podmićivanja Hernadija, Gazprom je ponudio kupnju dionica MOL-a u Ini. U 2017. godini dobila je sličnu ponudu od ruskog naftnog giganta Rosnjeft. Čini se da je hrvatski gambit dio Putinove velike strategije da se energija upotrijebi kao oružje za zaokruživanje Europe. Drugim riječima, tvrdnje Hrvatske da se reformira su slabašne. Štoviše, korupcija ne igra samo ključnu ulogu u njezinim financijskim nevoljama, već je omogućila ruske napore da se infiltrira na Balkan. Putinova strategija ostvaruje se u Hrvatskoj, gdje je korupcija u pravosuđu utrla put ruskoj financijskoj i energetskoj dominaciji. Međutim, EU je ostao iznenađujuće optimističan u pogledu opasnosti da će se uzdizanje Hrvatske u eurozoni samo ojačati vremenskom bombom koja potječe od Putinove puzeće subverzije EU-a. U vrijeme kada je jedinstvo Unije teško testirano i euroskeptične stranke doživljavaju popularnost diljem kontinenta, to bi moglo ugroziti budućnost samog projekta EU, zaključuje Euronews.
 

https://narod.hr/eu/euronews-o-ruskoj-dominaciji-u-hrvatskoj-ulaskom-hrvatske-u-eurozonu-rusija-bi-dobila-najvece-oruzje-u-europi

Otprije se znalo da će euro pripomoći razbijanju unije

 
 
Od 28 država njih 11 koristi euro, jedinstvenu valutu Europske unije.  Bugarska je odlučno odbila sirenski poziv! Hrvatska, u takvim geostrateškim okolnostima u kojima se događaju tektonski geostrateške potresi u svjetskoj politici kojima je uzrok u ukidanju dolara kao fiat valute i općenito fiat novca i uvođenja zlatnog standarda, ulazi gola, bez tone zlata u nacionalnim rezervama koje amortiziraju vanjske ekonomske potrese i garantiraju stabilnost gospodarstva. Prodaja 450 tona zlata za bagatelu koju je izvršio SPD ministar Mato Crkvenac s guvernerom Narodne Banke Hrvatske Željkom Rohatinskim  je zločin prema Hrvatskoj i Hrvatskom narodu vrijedan doživotne robije. Za to zlodjeo je Željko Rohatinski bio proglašen bankarom godine. Za koje je vrlo djelo proglašen sadašnji direktor Narodne Banke Hrvatske Boris Vujičić bankarom godine? Je li, to za uvođenje EURA????  Danas, 16 sječnja 2019, na Otvorenom satu Hrvatskog Sabora, predsjednik vlade, Andrej Plenković u apsolutno neprihvatljivom odgovoru na upit jedne saborske zastupnice o uvođenju eura odgovorio je da su on i direktor Narodne Banke Hrvatske poslali pismo - pozitivan odgovor - na poziv odgovarajuće EU institucije.
https://www.oftwominds.com/photos2015/greek-debt.jpg
U nastavku objavljujemo članak Charlesa Hugha Smitha od 13. sječnja 2019. (http://charleshughsmith.blogspot.com/2019/01/the-decline-and-fall-of-european-union.html).
 
»Ova potrošenost neokolonijalnog-neofeudalnog modela je bila neizbježna i kao njen rezultat je raspadanje i pad europske integracije kao projekta eksploatacije.Da će jedinstveni novac – EURO – više razbiti nego ujediniti Europu bio je jasno daleko prije njegovo uvođenja 1. sječnja 2002. Euro, kao novčana jedinica 19 od 28 država članica Europske unije, samo je jedna od institucija koje drže nacije  Europske unije zajedno i stožer je financijske integracije kojoj se tepa kao najvećoj prednosti članstva u Europskoj uniji.
 
Skepticizam prema dobrobitima članstva u EU-u raste sve više kako se od građana nacija s opetovanim intezitetom traži da predaju svoj nacionalni suverenitet.Tehnokratske elite koje drže vlast u EU-u pokušavaju marginalizirati kritičare kao populiste, nacionaliste i fašiste, previđajući ružnu stvarnost kojoj je izvor u tiraniji sporne i neizabrane birokracije EU koja je zgrabila izvanrednu moć da liši građane država članica građanskih sloboda (prava na neslaganje) i na glasovanje kao smisleno izražavsanje političke volje. Kako sam strpljivo izlagao još od 2012. struktura Europske unije je neokolonijalizam, specifična neokolonijalna financijalizacija. Bez potpore proizvodnji financijske institucije EU su kolonizirale EU periferiju pmoću EURA i Europske unije i nametnule moderniziran sustav utjerivačkog ropstva kako onim u središtu tako i onim na periferiji.
 
Da bi se razumjelo neokolonijalni financijalizacijski model mora se razmotriti klasični model kolonijalizma. U starom modelu kolonijalizma kolonijalna sila pobjeđuje i pridružuje sebi elitu koja drži vlast u regiji i nastavlja s eksploatacijom ekonomskog bogatsva – izvora sirovina – i rada da bi obogatila sredšte tj. nacije imperijalnih sila i njihovih vladajućih klasa.Ovaj tradicionalni model kolonijalizma je silom bio uklonjen u vremenu od 1940. – 1960. Bivše kolonije uspostavile su svoju neovisnost, proces koji je umanji bogatstvo i kontrolu bivših kolonijalnih sila. Kao odgovor na to globalne financijske sile su tražile više financijsku nego političku kontrolu. To je ključ za razumijevanje dinamike Neokolonijalnog – Financijalizacijskog modela (The Neocolonial – Financialization Model /24. svibanj 2012./),  koji zamijenjuje ekonomsku silu financijalizacijom (dugom, pritiskom i špekulacijom) kojom se koristi umjesto sirove sile i političke kontrole.
 
Glavna strategija financijalizacije je: pružiti jeftine kredite onima koji imaju ograničeni pristup kapitalu. Oni koji imaju ograničeni pristup kapitalu će zagristi udicu i dragovoljno pristati na nepovoljne teške uvjete. A onda, kad se postigne nepodnošljiva prezaduženost onda posuđivači novaca traže kolateralne povoljne pristupe i financijske koncesije.Ove taktike su dobro dokumentirane u knjigama kao što su Doktrina šoka /The Shock Doctrine/, Uspon razornog kapitalizma /The Rise of Disaster Capitalism/ i u Ispovijesti jednog ekonomskog eksperta /Confession of an Economic Hit Man/ Ali ekonomska pljačka bivših kolonija ima granice i zbog toga su financijske sile razvile Neokolonijalni Model koji isti model prenosi na svoje domaće područje.
 
Grčka je kao i druge europske nacije koje su siromašne kapitalom prepoznata kao periferija koja se može do kosti eksploatirati i EURO je bio idealno sredstvo za eksploataciju nacija koje ne bi nikada imale napuhani kreditni mjehur da ih nisu dobile veliku pipu jeftinih kredita koji su preplavili njihove ekonomije.U neokolonijalizmu sile financijalizacije se koriste da namame lokalne elite i  narod na financijski mamac. Periferni „kolonijalci“ posuđuju novac da bi kupili gotova dobra proizvedena u ekonomskim centrima moći obogaćujući tako imperijalnu elitu s A. Profitima koji dolaze od prodaje dobara dužnicima, B. Kamatama na obilne kredite ponuđene perifernim kolonijama za kupovinu dobara proizvedenih u središnjim razvijenim centrima ekonomske moći i uzimane za život na visokoj nozi, C. Korištenje kredita kao sredstvo za financiranje perifernih potreba kao što su kupovina nekretnina i namirenje državnog duga. U biti francuske i njemačke banke koloniziraju nacije na periferiji Europe putem financijalizacijskog EURA koji pospješuje masivnu ekspanziju duga  i potrošnje na periferiji. Imovina i prihod na perieriji pritjeću neprekidno u centar kao kamata od privatnog i državnog duga koji se duguje privatnim bankama centara moći.«
 

 Kornelija Pejčinović, prof.

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Petak, 22/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 933 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević