Prodaja poljoprivrednoga zemljišta

Članice EU-a imaju pravo ograničiti prodaju zemlje  

Europska komisija je na poticaj zastupnika u Europskom parlamentu iz Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj donijela smjernice za pomoć državama članicama pri zaštiti prodaje poljoprivrednoga zemljišta od prekomjerne špekulacije cijenama i koncentracije vlasništva. Naime, Europski parlament je u ožujku ove godine uputio zahtjev Europskoj komisiji za uspostavu jasnih i sveobuhvatnih kriterija za reguliranje trgovine poljoprivrednim zemljištem kako bi se osigurala jednaka pravila u skladu s europskim zakonodavstvom. Studija Europskoga parlamenta o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU pokazala je kako je prisutan fenomen koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika te kupnje zemljišta od strane investicijskih, mirovinskih i drugih fondova, kao i banaka, osobito izražen u istočnom dijelu Europe.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir napominje kako pitanje poljoprivrede i raspolaganja zemljištem nije samo pitanje konkurentnosti i pitanje gospodarstva. „U njegovu promišljanju trebaju se uzeti u obzir i socijalni, kulturni i drugi aspekti. Nacionalne politike moraju se zauzeti za rješavanje ovoga pitanja jer su neke vlade namjerno pogodovale velikima, a na štetu malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a jedan od najaktualnijih primjera je i slučaj Agrokor“, rekla je Petir.

Petir smatra da prilikom kupnje ili zakupa poljoprivrednog zemljišta prioritet moraju imati OPG-ovi jer je to preduvjet kako bi mladi ostali živjeti na selu i kako bi sačuvali ruralni prostor od propadanja. Komisija u svojim smjernicama napominje da države članice imaju pravo ograničiti prodaju poljoprivrednog zemljišta kako bi očuvale poljoprivrednu zajednicu i promicale održivu poljoprivredu, no to treba biti u skladu sa zakonodavstvom EU-a, osobito onim što se odnosi na pravila o slobodnom kretanju kapitala. Smjernice su u skladu s praksom Suda Europske unije, pri čemu je pitanje regulacije prodaje zemljišta u nadležnosti država članica. Prema pojašnjenju toga Suda, određena ograničenja prihvatljiva su pod određenim uvjetima: prethodna odobrenja nacionalnih tijela za stjecanje zemljišta; ograničenja veličine zemljišta koja se stječe; prava prvenstva koja određenim kategorijama kupaca omogućuju kupnju poljoprivrednog zemljišta prije nego što ih se proda drugima, intervencija države u cijene. Kupci koji uživaju ta prava mogu uključivati ​​poljoprivrednike, susjede, suvlasnike i državu. Međutim, zakonodavstvo EU-a ne dopušta diskriminatorna ograničenja poput općih uvjeta stanovanja u određenoj državi kao preduvjet za stjecanje vlasništva nad zemljištem.

Jednako su tako nezakonita i ograničenja na nerazmjerna prekogranična ulaganja. Na temelju sudske prakse naročito je nerazmjerno zabranjivati tvrtkama kupnju, kao i zahtijevati bavljenje poljoprivredom kao preduvjet za kupnju. Prijelazno razdoblje od sedam godina koje je Hrvatska izborila u pregovorima, a u kojem je zabranjeno prodavati poljoprivredno zemljište strancima, mehanizam je koji možemo koristiti do 2020. godine. Poljoprivredno je zemljište rijetka i posebna imovina koja zaslužuje posebnu zaštitu te su stoga neke države članice nametnule ograničenja za njegovu kupnju.

U svibnju 2016. Europska je komisija od Bugarske, Mađarske, Letonije, Litve i Slovačke zatražila usklađivanje propisa s europskima jer su odredbe njihovih zakona koje su ograničavale pojedince ili tvrtke pri kupnji zemljišta smatrane diskriminatornima.

Z. Rupčić,  http://www.glas-slavonije.hr/346212/7/Clanice-EU-a-imaju-pravo-ograniciti-prodaju-zemlje