Vijesti iz prošlosti: jedna iz 2007. postala istinit(ija)a 2014.

Bandića su lijevi mediji i crveno podzemlje uhitili još prije sedam godina

Čisteći ovih dana po svome „arhivu“, u ruke su mi dopale prašnjave stare novine. Novina više nema, umrle su poprilično davno, a bogme se isto, nešto ranije, dogodilo i njihovom izdavaču i vlasniku Ivi Pukaniću. Njega su likvidirali. Izvršitelji su u zatvoru, no nalogodavac se još uvijek ne zna. Kojem se to „izvoru“ pokojni Pukanić bio suviše približio, pa se onda pokušao udaljiti, „Vrag će si ga znati“. Opraših taj jedini broj Nacionala koji se našao u mome arhivu. Nadnevak je 23. listopada 2007., približno mjesec dana prije izbora, tada  parlamentarnih. Slučajne li datumske podudarnosti, valjda sudbinske, Ivo Pukanić je još točno godinu dana – do 23. listopada 2008. bio uvodničar i vlasnik Nacionala. Tog dana 2008. su ga likvidirali po narudžbi neznanog nekoga.

No nije ovo vijest iz starih i davno mrtvih novina – vijest je Milan Bandić, naslovnica i podulji tekst posvećeni su njemu. Listopad je izgleda njegov mjesec. Opisat ću naslovnicu: Slika Bandića u sredini, slijeva Zvonimir Šostar i Slobodan Ljubičić, s desna Duško Ljuština i Ivo Jelušić. Pod „žigom“ „ekskluzivno“ strši naslov: Operacija „orkestar“ – Rušenje Milana Bandića. Iznad piše: „Bandićeva grupa na udaru MUP-a. Policija mjesecima prisluškuje telefone najbližih suradnika zagrebačkog gradonačelnika radi prikupljanja dokaza o korupciji u gradskom poglavarstvu, što bi koristilo HDZ-u u političkoj borbi za Zagreb. U akciji prisluškivanja istragom su obuhvaćeni i neki od najpoznatijih zagrebačkih odvjetnika.“ Prosječni čitatelj tada je vjerojatno pomislio kako je Bandić već uhićen, a ako nije, bit će sutra.

Naslovnica se u tekstu – opovrgava

Tekst najprije govori kako mu to smješta Ivo Sanader, da bi ga predizborno, tada još kao člana SDP-a, oslabio i tako donio glasove, dio, HDZ-u u Zagrebu. Naravno bila je to tipična nacionalovska konstrukcija jer su Bandić i Sanader bili podjednako vični raznim „suradnjama“ i kohabitacijama sa svim i svakim, a poglavito međusobnoj koja je odlično funkcionirala. Zato se tekst u nastavku bavi zapravo time zašto se Bandića i skupinu zapravo ne će uhititi. Prvo, zato što je akcija „Orkestarr“ provaljena doušnik dojavio Bandiću, drugo Bandić bi nakon uhićenja Ljubičića mogao krenuti u kontranapad, treće HDZ se boji kako bi Bandić mogao uzvratiti prokazivanjem nekih zajedničkih poslova i kompromisa sa Sanaderom, četvrto, uhićenje bi se moglo proglasiti („timing“!) političkim predizbornim pritiskom, pa bi Bandiću, kao političkoj žrtvi, popularnost mogla i porasti, umjesto pasti. I tako je akcija „legla“, a da nije ni počela. Znajući kako je Nacional funkcionirao, uostalom kao i današnji mediji, a „radio“ je i na više „razboja“, udovoljavao različitim potrebama i interesima, bit će najprije kako je ovo bila neka vrsta Badićevoga predizbornog strašenja. Inače inkriminacije o kojima se u tekstu piše uglavnom su iste kao i aktualne, a u središtu je „igra“ sa zemljištem, tada Kraša i oko Kraša. I tako prođe dugih sedam godina, pa u listopadu 2014., skoro opet dvadeset i trećega, opet u predizborno vrijeme, sada predsjedničko, vijest iz prošlosti postade istinita. Tada ju je Bandić uspio zaustaviti, ako je uopće postojala, sada nije.

Inkriminacije su skoro u vlas iste, glavni akteri također, osim što je Jelušić u međuvremenu izdao Bandića i pobjegao pod Milanovićeve skute. Različita je vlast, sada je njegova, esdepeovska na vlasti, ali on više nije u SDP-u već „otpadnik“. Ti su pak partijama najmilija lovina. Ne ulazeći u pravne dimenzije slučaja kriv-nekriv, moguće političke koristi od njegova uhićenja su u biti kao i onda – iste, predizborne, sada za Josipovića, Milanovića i SDP, kao što je ista i opasnost za aktere s vlasti – da se Bandić iz Remetinca vrati jači, popularniji, ali i da Bandićevi potencijalni glasači umjesto planiranoga nalijevo „kidnu“ nadesno, ostanu doma za izbora…

Manipulatorski i neobjektivni mediji iz Hrvatske izvještavajući o nekoliko desetaka Bandićevih pristaša koji su mu došli dati podršku, dio njih i ispred Remetinca, vijest su okrenuli u komentar kako ih je došlo „daleko manje od očekivanog broja“. Tipična manipulacija, jer vijest nije koliko ih je trebalo doći, što naravno nitko ne zna, već sasvim suprotno – da ih se barem nekoliko uopće usudilo doći i došlo podržati političara pritvorenika čak pred zatvor! Nitko od pritvorenih političara do sada nije doživio da i jedan građanin pred istražnim zatvorom prosvjeduje protiv uhićenja, a ako je vjerovati anketama – Bandić nikad popularniji što dakako ne će trajati vječno, ali je svejedno znakovito. Što su mediji, što je politika, što li je „pravna država“, što „stara“ što „nova“ pravda: neka se sad tu „obični“ građanin snađe i pronađe zrnce  istine. Prije će isprati zrnce zlata iz Save. Eto jednoj vijesti je trebalo dugih sedam godina da to doista postane, znači ove današnje koje „proizvode“ mediji iz Hrvatske mogle bi postati istinite tamo negdje oko 2021. I to rijetko koja, ostale će samo zagađivati okoliš ali i djelovati kao metalna, virtualna, ebola.

Mato Dretvić Filakov