Hrvati su (pre)siromašni

BBC-ovo redefiniranje društvenih klasa i gdje se tu nalazi Hrvatska

 

 

Unatoč poklonicima i promicateljima “filozofije” neoliberalnog kapitalističkog slobodnotržišnog globalistikog društvenog sustava, koji tvrde da podijela društva na društvene klase više nije opravdana, već samo treba govoriti o uspješnim i manje uspješnim pojedincima, koji su sami krivi ili zaslužni  za to što nemaju ili što imaju, BBC je u velikoj Britaniji proveo istraživanje na tu temu i došao do slijedećih zaključaka:

– Tradicionalno definiranje klase zanimanjem, bogatstvom i obrazovanjem je zastarjelo.

– Klase dana svalja definirati sa tri dimenzije: ekonomskom, socijalnom i kulturnom.

– Na osnovi toga je podjela na nižu, srednju i  višu klasu zastarjela.

– Nova podjela preferira podjelu na sedam klasa: elitu, činovničku srednju klasu, tehničku srednju klasu, novu radničku klasu, radnike u uslužnim djelatnostima, tradicionalnu radničku klasu, proletarijat.

Gornju podjelu na sedam klasa BBC karakterizira na sljedeći način:

Elita:

Ljudi koji imaju najveći ekonomski kapital, a pri vrhu su i sa društvenim i kulturnim kapitalom. U toj klasi je 15 %  Btitanaca.

Činovnička srednja klasa:

Skupina sa velikim društvenim i kulturnim te drugim najvećim ekonomskim kapitalom.

Tehnička srednja klasa:

Nova, mlada klasa koju odlikuje solidan ekonomski mkapital, te društvena izolacija i kulturna apatija.

Nova radnička klasa:

Mlada klasa koja je društveno i kulturno aktivna, sa srednjom razinom ekonomskog kapitala.

Radnici u uslužnim djelatnostima:

Mlada urbana skupina s niskim ekonomskim i visokim kulturnim i socijalnim kapitalom.

Tradicionalna radnička klasa:

Imaju nisku razinu sva tri kapitala, ali imaju najviše vlastitih kuća i stanova-u prosjeku imaju 66 godina.

Proletarijat:

najsiromašniji su ekonomski, a imaju i mali socijalni i kulturni kapital. U toj klasi je 15 posto Britanaca.

 

BBC nije pri tome kvantitavno/brojčano karakterizirao pripadnost pojedinoj klasi, mada se to bar što se ekonomskog kapitala tiče, moglo uraditi, pa sam na osnovi jednog svog ranijeg istraživanja podjele hrvatskog društva prema ekonomskom kapitalu, pokušao to istraživanje uskladiti sa ovom BBC-ovom klasifikacijom u sedam klasa, i došao sam do slijedećih rezultata:

Broj stanovnika RH: 4.238.389

Broj obitelji u RH (na osnovi 3,4 člana po obitelji): 1.252.000

Elita u RH: 2000 obitelji ili 0,16 %

Činovnička srednja klasa u RH: 100.000 obitelji ili 8 %

Tehnička srednja klasa u RH: 50.000 obitelji ili 4 %

Nova radnička klasa u RH: 300.000 obitelji ili 24 %

Radnici u uslužnim djelatnostima u RH: 200.000 obitelji ili 16 %

Tradicionalna radnička klasa u RH: 400.000 obitelji ili 32 %

Proletarijat u RH: 200.000 obitelji ili 16 %

 

Primjenjujući tu BBC-ovu klasifikaciju na RH dobivamo sljedeći rezultat: 64 % obitelji u RH su siromašni u ekonomskom pogledu, 24 % su bliže siromaštvu nego srednjoj klasi, 12 % čine neku bolje stojeću srednju klasu, a 0,16 % su hrvatska elita u ekonomskom smislu. Ako u nedostatku točnijih istraživanja i statističkih podataka u nas, pretpostavimo da “naš” kapitalizam nije strukturno različit od onog zapadnog, onda možemo pretpostaviti da ta 0,16 %-na elita u nas raspolaže sa 50 % društvenog bogatstva, pa je jasno koliki je utjecaj te elite na sve političke, gospodarske i monatarne odluke u nas, unatoč tome što se Vlada i državni dužnosnici svim silama trude objašnjavati narodu da rade u interesu većine građana. I ova statistika, i realna događanja u nađem društvenom životu pokazuju i potvrđuju da tome NIJE tako.

 

No prava slika stanja u nas glede toga kako smo klasno diverzificirani, mogla bi se dobiti samo na osnovi nekog izbiljnnog i poštenog istraživanja, šro našoj politici nije nimalo u interesu. Jer bi takvo istraživanje pokazalo i to tko stvara odista BDP, a tko i kako ga troši, a to je opasno za elitu. I otkrilo bi se da je krucijalno pitanje u našem društvu – zašto toliko mnogo nas NEMA ?, A zašto toliko malo njih IMA, nije teško dokučiti. Jer bi bilo nemoguće objašnjavati da 0,16 % elite “ktvavo” radi, a 84 % nas smo rođene lijenčine i lezilebovići. To se objašnjenje više ni pacijentima vrapčanske bolnice ne može “prodati”!

 

Laslo Torma, dipl. el. ing.