Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Mons. Matija Matičić voli ljude, vjernike, muslimane, ali najviše voli trupce

Matičić: Dragi Kruno, hvala Vam za ugovore. Javio sam Andreju da je za sada sve u redu i veliko hvala za pomoć i zalaganje…

 

»U petak 9. ožujka mons. mr. sc. Matija Matičić uspješno je izvršio sve svoje studentske obveze prema University of UAE i stekao sve uvjete i akademski naziv magistra znanosti međunarodnih odnosa i diplomacije za države Bliskog Istoka i Perzijskog zaljeva. Uspješno je magistrirao na temu: „Međureligijski dijalog u službi međunarodnih odnosa i diplomacije“, u kojoj mu je svojom velikom stručnošću, strpljenjem i zauzetošću pomogao profesor komentor u Zagrebu prodekan prof. dr. Goran Bandov. Podsjetimo, mons. mr. sc. Matičić obavljao je diplomatsku praksu pod vodstvom NJ.E. Pjera Šimunovića tada Veleposlanika Republike Hrvatske u Izraelu, a danas Veleposlanika u Washingtonu u SAD-u i pod vodstvom Nadbiskupa mons. dr. Petra Rajiča, tada Apostolskog nuncija u Kuvajtu, Kataru, Bahreinu, Omanu, Jemenu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a danas Nuncija u Angoli i Sv. Tomi i Prinčipeu. Također tadašnji predsjednik Papinske Diplomatske Akademije, a danas prefekt Kongregacije za kler kardinal Beniamino Stella, dao je stručno mišljenje i izvrsnu preporuku za područje kojim se mons. Matičić bavi, a potrebno u studiju radi istraživanja odnosa između Vatikanske diplomacije i spomenutih zemalja. Čestitamo našem novom magistru znanosti, koji je i Rektor riječke Katedrale začasni kanonik, biskupski vikar i Povjerenik za ekumenizam i dijalog Riječke nadbiskupije«, napisano je 9. ožujka 2018. na službenim stranicama Riječke nadbiskupije (https://www.ri-nadbiskupija.hr/2018/mons-matija-maticic-magistrirao-medunarodne-odnose-i-diplomaciju/).

Pet godina kasnije, 14.  veljače 2023. Novi list je napisao:

»Nacional objavio nove transkripte – U Jakupčićevom mobitelu i poruke s rektorom riječke katedrale: ‘Javio sam Andreju da je sad sve u redu…’

“Samo neka bude kako smo se 3. svibnja i dogovorili i biti će sve u redu. I rekao sam Andreju da ste pravi čovjek na pravom mjestu”

Tjednik Nacional objavio je danas novi niz SMS poruka, izvučenih iz mobitela donedavnog predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića.

Nakon brojnih istaknutih HDZ-ovaca, ovaj put se bave njegovim dopisivanjem s visokim crkvenim dužnosnikom, rektorom katedrale sv. Vida u Rijeci, mons. Matijom Matičićem.

Poruke datiraju iz 2019. godine, a u njima se Matičić, po pisanju Nacionala, angažirao u rješavanju problema financijski opterećene tvrtke Cedar. Tražio je od Jakupčića da joj isporuči više trupaca.

“Dragi Kruno, hvala Vam za ugovore. Javio sam Andreju da je za sada sve u redu i veliko hvala za pomoć i zalaganje…”, stoji u jednoj od poruka.

“Samo neka bude kako smo se 3. svibnja i dogovorili i biti će sve u redu. I rekao sam Andreju da ste pravi čovjek na pravom mjestu, jer me je Vaš pristup na sastanku iskreno oduševio… Božji blagoslov Vam želim i molim. Matija”, stoji uz ostalo u prepisci. Jakupčić je odgovorio s “hvala lijepa, također”.

Promjena Zakona

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković najavio je u ponedjeljak da će Vlada promijeniti Zakon o kaznenom postupku (ZKP) i Kazneni zakon (KZ) kako stvari iz spisa više ne bi nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano i aranžirano izlazile van.

“Promijenit ćemo ZKP i KZ. Ovakve situacije da nam stvari iz spisa nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano i aranžirano izlaze van i čine političke probleme – to se više neće događati”, rekao je Plenković nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a. Na novinarski upit pojasnio je i da će to bit kazneno djelo.

Naveo je i kako Ministarstvo pravosuđa i uprave ima radnu skupinu za Zakon o kaznenom postupku, a ministar pravosuđa i ta radna skupina imaju zadatak popraviti stvari koje postoje u zakonskim propisima – Kaznenom zakonu ili Zakonu o kaznenom postupku.

Na novinarsko pitanje je li glavna državna odvjetnica grubo pogriješila kada Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) nije obavijestila o onome što se događalo u slučaju Žalac, kazao je da nema nikakvih saznanja o tome tko, kome, kada i u kojem trenutku u pojedinom predmetu što komunicira.

“Imamo oporbu koja radi nevjerojatan, enorman pritisak na Državno odvjetništvo RH (DORH). Sve ovo što se događa gdje oni otprilike nalažu DORH-u koga bi trebali pozivati, koga bi trebali ispitivati, tko je unaprijed osuđen, tko je unaprijed kriv. To je pritisak na neovisno pravosudno tijelo”, istaknuo je« (https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/u-jakupcicevom-mobitelu-i-poruke-s-rektorom-rijecke-katedrale-javio-sam-andreju-da-je-sad-sve-u-redu/).

Zato nije naodmet podsjetiti se što je IKA (Izvještajna katolička agencija), Tanjug HBK-a, objavila o mons. Matičiću 27. siječnja 2022.:

»Poruke mons. Uzinića i mons. Matičića u povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta

U povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić objavio je u četvrtak 27. siječnja na svom facebook profilu poticajnu poruku u kojoj je apostrofirao papu Franju.

„Ravnodušnost je nedopustiva pred ovom enormnom tragedijom i ovim zvjerstvom, a sjećanje je naša dužnost. … Svi smo pozvani zastati na trenutak u molitvi i razmišljanju te da svaki od nas kaže iz svog srca: ‘Nikad više, nikad više’.”, stoji u poruci koju je objavio mons. Uzinić.

Ovim povodom prigodnu poruku uputio je mons. Matija Matičić, povjerenik za ekumenizam i dijalog Riječke nadbiskupije te predsjednik Intersektorskog vijeća Sveučilišta u Rijeci za dijalog i diplomaciju, koji je 2009. godine prvi u Crkvi u Hrvata završio edukaciju o Holokaustu u Yad Vashemu.

Na ovaj dan sjećamo se svih žrtava holokausta, ali on je i pouka za budućnost, poručio je mons. Matija Matičić. Svjetski dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava na dan kada je sovjetska vojska 1945. godine oslobodila preostale zatvorenike koncentracijskog logora Auschwitz. „Na današnji dan osobito je potrebno istaknuti važnost tolerancije i prevencije diskriminacije, kao i multikulturalnost koju treba propagirati na primjereni način“, naveo je mons. Matičić. „Nažalost, živimo u svijetu u kojemu tolerancija postaje prilično upitna. Također, prilikom učenja o ovim strašnim zločinima, važno je čuti i vidjeti primjere iz svih društvenih sredina – ljudi koji su osobnom žrtvom i zalaganjem spašavali ljude koji su bili ugroženi zbog progona u holokaustu”, istaknuo je.

Takvi svijetli primjeri trebaju se uvijek isticati i pokazati da se i u bezumlju moglo naći ljudske hrabrosti i dostojanstva da se pomogne, poručio je mons. Matičić. Prenosimo to mlađim generacija i neka to bude u središtu edukacije i govora o holokaustu kako se tako nešto ne bi nikada ponovilo, zaključio je mons. Matičić« (https://ika.hkm.hr/novosti/poruke-mons-uzinica-i-mons-maticica-u-povodu-dana-sjecanja-na-zrtve-holokausta/).

A nije naodmet vidjeti i podsjetiti se što je službenim stranicama Riječke nadbiskupije objavljeno u kategoriji „Vijesti“:

Izbjeglice i migrante u Rijeci dočekali mons. Matičić, paroh Galamić i imam Čaušević

Na inicijativu povjerenika Riječke nadbiskupije za pastoral pomoraca i selilaca (i migranata), mons. Matije Matičića, i u suradnji s Isusovačkom službom za izbjeglice (JRS), u povodu  107. Svjetskog dana selilaca i izbjeglica, u nedjelju 26. rujna u u Rijeci su boravili izbjeglice iz migranti iz Sirije, Afganistana i drugih bliskoistočnih zemalja. Njih sedamdesetak dočekali su u riječkoj prvostolnici mons. Matičić, paroh Srpske pravoslavne crkve u Rijeci Jovan Galamić te riječki imam Dženan ef. Čaušević.

Goste je s riječkom prvostolnicom upoznao mons. Matičić te za njih, u skladu s epidemiološkim mjerama, organizirao domjenak u katedralnim prostorima. Zajedno s parohom Galamićem i imamom Čauševićem posvjedočili su o međureligijskom dijalogu koji je u Rijeci temeljen na prijateljstvu predstavnika vjerskih zajednica i zajedničkim projektima usmjerenim za dobrobit društva i svakog čovjeka.
Mons. Matičić, paroh Galamić i imam Čaušević posvjedočili su gostima zajedništvo i prijateljstvo koje je u temeljima međureligijskoga dijaloga u gradu na Rječini. Istaknuli su kao poticaj da je Bog taj koji ih okuplja, a mi smo primarno pozvani biti ljudi jedni drugima. Izbjeglice i migranti o kojima skrbi JRS preživjeli su strahote napuštajući svoje domove i sa strahom od neizvjesnoti stigli su u Hrvatsku. Sredozemno more postalo je ‘grobnica’ na što je upozorio papa Franjo, te smo kao ljudi dužni onima koji žele pronaći mir pružiti potrebnu zaštitu.

Radosni smo što smo mogli zajedno, kao predstavnici vjerskih zajednica,  upriličiti ovaj program, istaknuli su mons. Matičić, paroh Galamić i imam Čaušević.  Ovi susreti služe da upoznamo jedne druge, učimo jedni od drugih i obogaćujemo jedne druge. Oni nam služe da Rijeka kao ‘luka različitosti’ bude ‘luka zajedništva’. Okupljamo se zajedno pod Božjim krovovima – bogomoljama, i ne gledamo ono što nas dijeli, nego ono što nas spaja – to je vjera u jednoga Boga i prijateljstvo, rekao je na kraju susreta mons. Matičić.

Nakon zajedničke molitve u riječkoj prvostolnici, svi su se uputili u pravoslavni hram sv. sv. Nikolaja Mirlikijskog, a zatim u Islamski centar (https://www.ri-nadbiskupija.hr/2021/izbjeglice-i-migrante-u-rijeci-docekali-mons-maticic-paroh-galamic-i-imam-causevic/).

Iz svega ovoga je vidljivo kako mons. Matija Matičić voli ljude, voli vjernike, voli muslimane, ali najviše voli novac. Da, skoro zaboravih, Matičić voli trupce, voli Andreja Plenkovića, voli Krunu (kako mu tepa) Jakupčića, i voli…!? To neka on sam odgovori što voli kada se bavi nečasnim radnjama. Zasigurno to će prije svega nama svima objasniti novi šef Riječke nadbiskupije Mate Uzinić, kada već ništa po tom pitanju nije poduzeo kardinal Josip Bozanić na odlasku. Ah, da, skoro zaboravih, pa sve će razriješiti oko trupaca, Andreja i ekumenizma na Arabijskom poluotoku najavljeni novi nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša.

Zrinko Horvat

Povezane objave

Tko je namjestio Matiji Posavcu!?

hrvatski-fokus

Nužno srušiti tuđinskoga slugu i izdajnika Plenkovića

hrvatski-fokus

Ne postoji nijedan zakon koji bi zabranjivao isticanje povijesnog hrvatskog grba s prvim bijelim (srebrnim) poljem

hrvatski-fokus

Krvave “tablice četničkih vrijednosti”

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više